Pročitajte učenicima izjavu Johna M. Wilsona “Strahove možete nadvladati suočite li se s njima na valjan način. Strah je jedna od emocija. A emocije u potpunosti dolaze iz unutrašnjosti bića i imaju samo onoliko snage koliko im je damo. Kao ljudska bića, raspolažemo i intelektom, a upravo intelekt, a ne emocije, mora biti vrhovna snaga koja će usmjeravati naš život želimo li ovdje iskusiti malo sreće. Emocije su boja života; bez njih bismo uistinu bili bezlična stvorenja. No, te emocije moramo nadzirati, jer će one inače nadzirati nas.”
Razgovarajte s učenicima o povezanosti misli, emocija i ponašanja. Recite im da pokušaju jednoj od šest navedenih emocija pridodati boju koja im najviše odgovara.
Ponovite s učenicima elemente i vrste lirske pjesme. Objasnite im što je misaona lirska pjesma.
Pripremite učenicima šest proznih ulomaka. Birajte tekstove u kojima se može iščitati jedna ili više navedenih emocija: sreća, tuga, ljutnja, strah, iznenađenje, sram. Učenicima podijelite tekstove, neka svaki učenik odabere jedan tekst i samostalno ga pročita. Nakon čitanja raspravite o tekstovima koje su pročitali, koje su emocije u njima uočili, koji dijelovi teksta upućuju na određene emocije. Učenici koji su dobili iste tekstove mogu u grupama usporediti i razgovarati o emocijama koje su prepoznali. Sličnosti i razlike mogu prikazati Vennovim dijagramom. Neka fotografiraju dijagrame i objave na digitalnome zidu u Padletu. Pozovite grupe učenika da kratko predstave ostalim grupama zajednički tekst, emocije koje su u njemu prepoznali kao i Vennov dijagram. Neka se i ostali učenici uključe u raspravu i dopune prikaz s emocijom koju su prepoznali tijekom prikaza pojedine grupe.
Učenicima, koji ponovno rade individualno, objasnite s pomoću interaktivnoga elementa Blackout poezija što je blackout poezija i postupak koji treba slijediti u izradi blackout pjesme. Potaknite učenike da još jednom pročitaju pjesmu te izdvoje ključne riječi, misli, dijelove rečenice koji će tvoriti njihovu vlastitu blackout pjesmu. Potaknite učenike da u tekstu potraže motive koji su povezani s nekom emocijom ili mišlju ili ponašanjem povezanim s određenom emocijom.
Kada su izradili blackout pjesmu, razgovarajte o tome koliko je osobno iskustvo izrade pjesme te kome bi i u kojoj prilici pročitali svoj uradak. Učenicima ponudite više načina predstavljanja svojega uratka (pr. netko će željeti pročitati svoj uradak pred cijelim razredom, netko će željeti predstaviti samo u paru, nekome će biti ugodnije da njegov rad drugi učenici sami pročitaju pa može izložiti uradak na razrednome panou, netko može odlučiti pokazati samo učitelju, a netko samo ukućanima). Razgovarajte s učenicima o njihovome izboru i poručite da je odluka o dijeljenju emocionalnih stanja, u kojem god obliku bila, poželjna i dobrodošla.
Nastavnik osigurava učenicima s teškoćama predložak s redoslijedom aktivnosti i podsjetnik o povezanosti misli, emocija i ponašanja. Preporuča se da učenik s teškoćama (teškoće učenja, emocionalne teškoće, ADHD, intelektualne teškoća, PSA) sudjeluje u zadatcima aktivnosti u paru s učenikom s kojim se više druži.
Ovisno o teškoći učenici mogu raditi u paru na drukčijim tekstovima i razmjenjivati iskustva s vršnjakom ili raditi na istome tekstu, samo što će pritom imati perceptivno prilagođen tekst ili tekst s vizualnom podrškom. Svaki učenik radi samostalno i izdvaja ključne dijelove (riječi, misli, dio rečenice, sliku) koji će tvoriti njegovu blackout pjesmu. Kad završe, razmjenjuju svoja iskustva. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenicima ponudite da sami pronađu tekstove za izradu blackout poezija, ali tako da u jednome tekstu naprave pjesmu služeći se određenom vrstom riječi (pr. samo glagolima i prilozima ili samo imenicama, pridjevima i veznicima ili samo vizualnim pjesničkim slikama, u svakome tekstu jedno stilsko izražajno sredstvo i sl.), a sve s ciljem opisa emocija, ponašanja i misli te njihove međusobne povezanosti. Svoje uratke mogu objaviti u alatu Book Creator.
Nakon što pogledate video Trik za ovladavanje emocijama, razgovarajte s učenicima o povezanosti misli, emocija i ponašanja. Javi li se prvo emocija ili misao koja je stvori ili je obrnuto? Možemo li “kontrolirati” naše misli i emocije? Smanjuje li se intenzitet emocija kad se nekome požalimo ili pohvalimo? Jesmo li, primjerice, sretniji kad s nekim to podijelimo, a više se sramimo ako otkrijemo nekome tu emociju? Kako oni rješavaju probleme ili se samo prepuste emocijama?
Najavite im da će odigrati Krojačnicu emocija. Podijelite učenike u parove, a to možete učiniti kontrastnom podjelom prema godišnjem dobu rođenja učenika (pr. učenik rođen zimi bit će par učeniku rođenom ljeti), no pritom vodite računa o socioemocionalnome profilu učenika te izbjegavajte povezivanje dvaju učenika izraženijih pesimističnih stajališta (sivim naočalama). Što se radi u krojačnici? Kroji se odijelo/haljina po mjeri za sva godišnja doba. Objasnite učenicima zadatak u kojem će jedan učenik izreći svoju emociju koja ga “žulja” (primjerice, strah od odlaska k zubaru), a drugi će učenik, “krojač”, iskrojiti emocionalno odijelo po mjeri, odnosno “preporučiti” druge misli (pr. “Čak ako i bude neugodno, popravak zuba neće dugo trajati.” ili “Sjeti se zadovoljstva kad odlaziš kući s popravljenim zubom pa ćeš biti puno opušteniji kod zubara.”) Kad svi učenici prođu igru parova, zadajte im da svatko od njih na papirićima različitih boja izradi četiri para kartica (poput igre Memory) kojima će ilustrirati povezanost misli i emocija. Neka na jednoj kartici bude napisana misao, a na drugoj emocija (pr. “Nisam siguran/sigurna da mogu to izgovoriti tako da se ne smiju mojem izgovoru” - sram). Neka papiri za kartice u bojama budu iste veličine te ih možete upotrijebiti za nove igre tako da učenik izvuče karticu i odglumi situaciju ili emociju s kartice. Učenici mogu izraditi vježbe na obrazovnoj mrežnoj stranici LearningApps, koristeći se različitim obrascima (uparivanje - Matching Pairs, razvrstavanje - Group assignment, upisivanje - Freetext input i sl.) koje možete kasnije upotrijebiti na nastavi.
Za učenike s teškoćama izraženima na emocionalnome području i na području ponašanja (ADHD, PSA, emocionalne teškoće, poremećaji u ponašanju) preporuča se priprema za sat prethodnim gledanjem videa Trik za ovladavanje emocijama. Nakon što pogledaju video prije sata ili na njegovome početku, potrebno je da imaju perceptivno prilagođen predložak s nekoliko jednostavnih pitanja.
Primjerice :
U igri parova potrebno je provjeriti odgovaraju li učenici u paru jedno drugome. Nekada će biti dobar izbor vršnjak koji se najviše druži s učenikom s teškoćama, a nekada vršnjak koji se sam uspješno nosi s emocijama te će biti vršnjačka podrška učeniku s teškoćama. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici dopune kartice misli - emocija, a vještiji u crtanju mogu izraditi kartice poput igre Crni Petar u kojima su na jednoj karti ilustracije emocija, a na drugoj naziv emocije.
Razgovarajte s učenicima o uvertiri kao uvodnome dijelu glazbeno-scenskoga djela, kako se izvodi, tko je izvodi i koja je njezina svrha. Odaberite uvertire i pronađite na internetu promidžbene plakate triju glazbeno-scenskih djela (npr. primjer 1, primjer 2, primjer 3). Pri izboru djela poželjno je odabrati djela o kojima učenici nisu učili na satu i o kojima će samostalno donositi zaključke (bez halo efekta). Učenici slušaju jednu po jednu uvertiru uz istoimeni plakat koji možete prikazati na računalu. Zadatak obuhvaća razmišljanje i zaključak oko sljedećih pitanja:
Učenici odgovaraju na pitanja na zajedničkome zidu u Padletu (predlažemo raspored Timeline radi preglednosti učeničkih objava). Potom im predstavite jedan po jedan glazbeni ulomak triju uvertira koje ste odabrali i objasnite pitanja na koja trebaju odgovoriti nakon slušanja:
Učenici dopunjavaju svoje prethodne objave na zidu u Padletu odgovorima na pitanja nakon slušanja. Nakon što su odgovorili na sva pitanja slušajući sve tri uvertire (ako su preduge, ne treba ih slušati u cijelosti), zajednički komentiraju odgovore na Padlet zidu i ključne točke plakata i uvertira koje su ih dovele do tih odgovora. U tu svrhu omogućite reakcije i komentiranje pri otvaranju zida u Padletu.
Pročitajte im kraći sadržaj svakoga odabranog djela te potaknite raspravu o tome jesu li pri promatranju plakata i slušanja uvertire previdjeli neke detaljei tako pogrešno zaključili o karakteru i završetku glazbeno-scenskog djela, jesu li na plakatu i glazbi pratili samo negativno, napeto, glasno ili su im te značajke bile previše naglašene i emocionalno ih jače dotaknule.
Pojasnite učenicima da nam se slične pogreške u razmišljanju događaju i u svakodnevnome životu. Prikažite im primjere takvih pogrešaka i potaknite ih na razmišljanje i dijeljenje vlastitih iskustava (primjerice “činim pogrešku predviđanja budućnosti svaki puta kada mislim da ću dobiti lošu ocjenu” ili “činim pogrešku negativne naočale svaki puta kada kažem da me brat stalno maltretira”). Neka osvijeste kakve emocije izazivaju takve pogreške u mišljenju i kako se one mogu mijenjati promjenom misli. Istaknite da je važno prepoznati ulogu naših (pogrešnih) misli u oblikovanju emocija kako ne bismo, poput donošenja krivih zaključaka o djelu na temelju njegova plakata ili uvertire, jednako tako donijeli krive zaključke o sebi i svijetu oko nas. Svatko od nas može imati utjecaj na to pa je pogrešno suditi o drugima na temelju kratkotrajnoga i površnoga promatranja.
Učenicima s ADHD-om i PSA-om nastavnik daje na početku sata redoslijed aktivnosti koji će pomoći u održavanju pažnje, odnosno lakšem prelaženju s jednoga na drugi zadatak. Preporuča se da učenici s teškoćama (intelektualne teškoće, ADHD, PSA, teškoće učenja, emocionalne teškoće i teškoće u ponašanju) rade u paru zadatke slušanja svake uvertire, gledanja plakata, odgovaranja na pitanja i dopunjavanja na Padletu. U nekim slučajevima će se izmjenjivati u čitanju pitanja (ADHD, emocionalne teškoće i teškoće u ponašanju), a u nekima će čitati i objasniti pitanje (učenik s intelektualnim teškoćama ili PSA-om) prema predlošku s jednostavnijim pitanjima.
Primjer za 1. pitanje:
Pogledaj plakat! Što ti on pokazuje?
Hoće li biti komični sadržaj pa ćemo se smijati ili tragični pa će nam biti žao što je netko nesretan?
Možda je samo ozbiljan (dati primjer neke, uvijek vrlo ozbiljne osobe, koja se gotovo nikad ne šali ili smije). Možda će se samo plesati!
Poželjno je da učenici s intelektualnim teškoćama za vrijeme čitanja sadržaja djela imaju predložak s kratkim, sadržajno i perceptivno prilagođenim tekstom koji može poslužiti i učenicima s teškoćama pažnje. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Podrška vršnjaka trebat će mu i pri usporedbi sadržaja djela s njihovim prethodnim, možda pogrešnim zaključkom.
Važno je da učenici s teškoćama (bez obzira na vrstu teškoće) mogu u paru raditi na primjerima iz Upitnika praćenja misli i vlastitim primjerima s ciljem osvješćivanja vlastite boje naočala.
Preporuča se uputiti ih da čuvaju Upitnik praćenja misli kako bi mogli povremeno provjeriti smjer svojih misli.
Učenici mogu napraviti interaktivni plakat zanimljivoga naslova, pr. Stavi prave naočale, Pogled s četiriju strana svijeta, I negativ ima pozitiv itd. Plakati mogu sadržavati zanimljive poruke kojima se savjetuje kako prevladati najčešće pogreške u razmišljanju. Poruke mogu oblikovati kao oblak riječi, koristeći se digitalnim alatom WordClouds i pohraniti kao fotografije na svojim uređajima, a plakate mogu izraditi u digitalnome alatu Canva.
Na početku sata provedite s učenicima anketu koristeći se alatom Forms. Učenici odgovaraju na tri pitanja:
1) Jeste li ikada na satu TZK-a osjetili strah (DA/NE)
2) Zašto se to dogodilo?
3) Kako ste reagirali?
Nakon ankete analizirajte rezultate odgovora. Cilj je aktivnosti pomoći učenicima osvijestiti da misli utječu na njihove emocije i da nakon analize svoju misao vezanu uz emociju straha promijene.
Najavite im da ćete na današnjem satu raditi vježbu leteći kolut. Prije izvedbe opišite im aktivnost: učenik je čelom okrenut prema spravi. Izvodi se zalet prema odskočnoj dasci i povišenim strunjačama. Odskočna daska postavljena je ispred strunjača na udaljenosti od 40 cm. Izvodi se sunožni naskok na odskočnu dasku, tijelo je odrazom usmjereno koso prema gore naprijed. U trenutku odraza izvodi se zamah rukama iz priručenja u uzručenje u širini ramena. Učenik odlazi u fazu leta. U najvišoj točki leta tijelo je u paraboli, ruke su usmjerene i ispružene prema naprijed u uzručenju. U silaznoj putanji tijelo se sklanja. U kontaktu s podlogom ruke se postavljaju na plohu (strunjače). Izvodi se postupni kontakt s podlogom i rotacija preko poprečne osi za 1800 prema naprijed. Težina tijela prenosi se na ruke. Glava je u pretklonu na prsima, zaoble se leđa te se postupnim grčenjem ruku potiljak postavlja između. Slijedi kolutanje zgrčenoga tijela naprijed preko zaobljenih leđa. U trenutku kolutanja rukama se obuhvaćaju potkoljenice. Nakon kolutanja dolazi do ponovnoga oslonca stopalima na podlogu, tijelo se preko položaja čučnja podiže u uspravan položaj pri čemu se ruke kreću preko predručenja do uzručenja.
Pitajte ih kako se osjećaju i što su pomislili nakon što su čuli opis vježbe. Ima li onih koji osjećaju strah ili uzbuđenje? Oni koji žele, neka podijele svoje osjećaje i misli koje ih prate (pr. “Bojim se da neću znati napraviti vježbu” ili “Uzbuđen sam i jedva čekam isprobati”).
Nakon što učenicima pokažete aktivnost ili prikažete videodemonstraciju, pitajte ih da podijele svoje osjećaje i misli.
Naposljetku, učenici započinju izvedbu. Podsjetite ih da ste s njima pri izvedbi i da im pomažete kada god bude potrebno. Svi redom izvode leteći kolut.
Nakon prve izvedbe iznose svoje emocionalno stanje i misli koje ih prate. Utvrdite je li se što promijenilo nakon učiteljeve demonstracije ili njihove izvedbe.
Učenike koji osjećaju strah ili se ne osjećaju sigurno, ne treba požurivati već razgovorom i postupnom demonstracijom poticati ih na asistirano uvježbavanje.
Razgovarajte nakon izvedbe vježbe kako bi osvijestili povezanost misli pri izvođenju zadatka s osjećajima koji ih prate. Neka usporede svoje misli i emocije prije i poslije izvođenja vježbe. Biste li sada isto odgovorili na pitanja u anketi na početku aktivnosti? Prikažite im videozapis Trik za ovladavanje emocijama. Potaknite učenike koji ne osjećaju strah da daju prijedlog poticajnih misli učenicima koji osjećaju strah. Ponudite i vlastite primjere pozitivnih misli (pr. “Mogu ja to”, “Pad je najgore što se može dogoditi, a to mogu preživjeti”, “Čim se malo uvježbam, bit će mi lakše” i sl.). Potaknite ih na izradu kartica s prijedlozima ohrabrujućih misli za ublažavanje straha od izvedbe vježbi. Neka to učine u paru za sljedeći sat. Ohrabrujuće misli mogu oblikovati kao oblak riječi koristeći se digitalnim alatom WordClouds pa ih možete ispisati i izložiti na panou.
Preporuča se da su pitanja u anketi perceptivno prilagođena kako bi ih učenici s teškoćama mogli lakše pročitati i odgovoriti na njih. Može se očekivati da će motorički spretni učenici s teškoćama osvijestiti razliku između opisa i demonstracije. Da biste spriječili pojavu straha učenika zbog kompleksnosti opisa vježbe, poželjno bi bilo da prije sata imaju vremena pročitati pojednostavljen opis vježbe.
Učenici koji inače sudjeluju samo u nekim vježbama i/ili uz podršku (PSA, intelektualne teškoće, motorički poremećaji, oštećenja vida), sudjelovat će samo praćenjem vježbe. Ostali učenici koji su spremni izvesti vježbu, imat će sljedeću asistenciju nastavnika:
na mjestu gdje učenik nakon leta rukama dohvati strunjaču, klekne asistent i rukom kontrolira položaj glave u odnosu na rotaciju tijela u zraku. Ako je potrebno, pritisne učenikovu glavu među njegove ruke i tako ga usmjerava pa mu nakon skoka olakšava prijelaz u kolut naprijed na strunjači.
Nakon provedene vježbe i razgovora s učenicima o tome kako su se osjećali prije i poslije i jesu li neke misli utjecale na emocije, pridružuju se ostali učenici sa svojim primjerom s nastave ili neke druge situacije u kojoj su ranije osjećali strah, ali sada više ne. Primjerice, učenik s PSA-om bojao se lopte i nije sudjelovao ni u jednoj igri loptom, a sada se igra loptom (možda samo s pomoćnikom u nastavi, ali se ipak igra). Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici na mrežnim stranicama istraže kako se sportaši služe vlastitim mislima (metode vizualizacije pokreta) da bi poboljšali izvedbu.
Stallard, P. (2005), Misli dobro, osjećaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima - Vodič za kliničare. Naklada Slap (17. 1. 2021.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.