-
Najstariji tragovi naseljavanja na tlu Hrvatske potječu iz starijeg kamenog doba. Tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu Šandalja kraj Pule pronađene su kamene izrađevine prednatalitetske rase. Bogatstvo arheoloških lokaliteta prapovijesnog doba dokaz su značaja Hrvatske na karti prapovijesnih nalazišta Europe.
-
U dolini Neandertal u Njemačkoj, 1856. g. pronađeni su fragmenti kostiju koji pokazuju da je riječ o Homo sapiensu neanderthalensisu. Neandertalci su živjeli u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250 000 i 30 000 g. pr. Kr. Čovjek iz Neandertala naseljavao je i današnju Hrvatsku, a više o njemu saznat ćeš u ovoj temi.
-
Vučedol, najznačajniji arheološki lokalitet u Europi, omeđen voćnjacima, vinogradima i poljima stoljećima čuva tajnu najznačajnije kulture metalnog doba. Kultura koja se prostirala na 13 današnjih europskih država i oko 200 lokaliteta još će godinama izazivati znatiželju istraživača.
-
Razvojem povijesnih civilizacija javila se potreba uređenja određenih društvenih normi koje oblikuju svakodnevni život. Prvi poznati zakonik nastao je u Sumeriji s ciljem uređenja društvenih odnosa. O važnosti normi i zakona kroz antičku povijest saznat ćeš u ovoj nastavnoj jedinici.
-
O položaju obespravljenih kroz povijest pisali su brojni autori. Razlozi nastanka društvenih elita, kao i onih potlačenih, i danas su tema brojnih rasprava. Kako su živjeli obespravljeni u antičko vrijeme, saznat ćeš u ovoj jedinici.
-
U ovoj jedinici upoznat ćeš se s preobrazbom grčke misli, od mitološke do filozofske te saznati nešto o najvećim grčkim filozofima.
-
Suvremeni razvoj znanosti i multidisciplinarni pristup znanstvenom istraživanju određenog lokaliteta pridonose boljem shvaćanju društva u prošlosti. Kolika je važnost arheologa u shvaćanju antičkog društva te multidisciplinarnost različitih znanstvenih grana saznaj u ovoj nastavnoj jedinici.