U uvodnom dijelu aktivnosti, učenici u alatu Tricider upisuju koji je grad Hrvatske, prema njihovu mišljenju, najmanji po broju stanovnika, a koji je po broju stanovnika najveći.

Učenici obrađuju dvije teme i podijeljeni su u parove. Parove možete formirati slučajnim odabirom u e-dnevniku ili pomoću papirića u boji. Svaka grupa koristi se tabletom ili računalom. Učenici zadatke rješavaju pomoću digitalnog alata MS Excel i MS PowerPoint unutar sustava Microsoft Office 365.

Polovina učenika u razredu u parovima analizira tablicu u udžbeniku e-sfere te grafičkim prikazom u alatu MS Excel prikazuje strukturu udjela broja naselja i broja stanovnika. Nastavnik prije izrade grafikona treba objasniti ili ponoviti izradu grafikona pomoću grafičkih metoda. Učenici oblikuju tablice s udjelima broja naselja te s brojem stanovnika. Zatim izrađuju grafikone. Udio broja naselja prikazuju pomoću tortnog grafikona, a broj stanovnika pomoću stupčastog grafikona. U alatu MS PowerPoint učenici navode zaključke o tome u kojem naselju živi najviše, a u kojem najmanje stanovnika Republike Hrvatske. Kritički promišljaju koji bi razlozi mogli biti za to.

Druga polovina učenika u razredu u parovima istražuje privlačnu snagu grada. Neka pomoću udžbenika učenici objasne obilježja nodalne regije te što su i koje su središnje funkcije najvažnije. Pretražujući mrežne stranice Hrvatske enciklopedije, na primjeru Splita imenuju gospodarske subjekte koji su pridonijeli jačanju prometne i radne funkcije grada. Povezuju te funkcije sa stupnjem centraliteta te pomoću karte na mrežnim stranicama e-sfera ili udžbenika navode kojem stupnju centraliteta pripada Split. Kritički promišljaju kojem naselju odnosno kojim naseljima gravitira naselje u kojem žive, navode moguće razloge za to, kao i koja naselja gravitiraju tom naselju i zašto.

Nastavnik nasumično odabire dva para koji ukratko izlažu navedene dvije teme te svoje uratke spremaju u alat MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Nastavnik nasumce odabire i par koji formativno vrednuje izlaganja ostalih parova pomoću unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja. Nastavnik također formativno vrednuje parove prema istim kriterijima.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Poželjno je da učenik s teškoćama bude u paru s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu po potrebi pružiti vršnjačku potporu. Pojasnite učeniku s teškoćama ulogu u paru i odredite pravila tijekom suradničkog istraživanja za zadatak. Potaknite vršnjačku suradnju i osigurajte da učenik s teškoćama ima podršku prilikom pretraživanja mrežnih stranica i udžbenika. Recite učeniku s teškoćama na što treba usmjeriti pozornost prilikom istraživanja za zadatak.
Ovisno o temi koju istražuje, potaknite učenika s teškoćama da kritički promišlja o veličini gradova odnosno naselja po broju stanovnika te o privlačnim snagama grada postavljajući mu potpitanja i ohrabrujući ga da izrazi svoje mišljenje i daje vlastite primjere.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li kako se upotrebljavaju zadani alati: Tricider, Microsoft Office 365, MS Teams i Yammer. Ako je potrebno za koji od spomenutih alata, pokažite mu rad po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatima. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Ako je potrebno, učeniku s teškoćama dodatno pojasnite kriterije vrednovanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Služeći se mrežnim stranicama e-sfera, učenici analiziraju prema kojim su kriterijima u Hrvatskoj određena 143 funkcionalna grada te zaključke pišu u alat MS Word unutar sustava Microsoft Office 365.

U uvodnom dijelu aktivnosti, učenici u alatu Mentimeter zapisuju sva do sada naučena obilježja gradova.

Učenici su podijeljeni u parove. Parove možete formirati slučajnim odabirom u e-dnevniku ili pomoću papirića u boji. Svaki se par koristi tabletom ili računalom. Učenici zadatke rješavaju pomoću digitalnog alata Canva.

Služeći se mrežnim stranicama e-sfera, učenici analiziraju kartu naselja prema stupnju centraliteta. Navedenim pojmovima pridružuju konkretne primjere: makroregionalno središte (četiri primjera), regionalno središte – jače i slabije (za svako po pet primjera), subregionalno središte – jače i slabije (za svako po pet primjera) te područno i lokalno središte (jedan primjer).

Parovi imenuju makroregiju kojoj pripadaju te navode moguće razloge zašto joj gravitiraju, a potom navode jedan jači i jedan slabiji regionalni centar te navode i razlike u kriterijima i središnjim funkcijama tih dvaju gradova. Također, učenici imenuju jedan jači i jedan slabiji subregionalni centar te navode i razlike u kriterijima i središnjim funkcijama tih dvaju gradova. Zatim navode središnje funkcije naselja u kojem žive. Prema kriterijima navedenim na mrežnim stranicama e-sfera, neka procijene zadovoljava li naselje u kojem žive stupanj centraliteta koji ima. Također, neka navedu naselje u zavičaju koje ima veći centralitet i jedno naselje s manjim stupnjem centraliteta, kao i moguće razloge za to.

Nastavnik pomoću e-dnevnika odabire dva para koji ukratko izlažu o navedenim dvjema temama te svoje uratke spremaju u alat MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Parovi se formativno samovrednuju pomoću unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja. Nastavnik također formativno vrednuje parove prema istim kriterijima.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Učenika s teškoćama potpitanjima potaknite da napiše do sada naučena obilježja gradova.
Neka učenik s teškoćama bude u paru s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu rado pružiti potrebnu podršku. Učeniku s teškoćama možete pripremiti pisane ili slikovne upute za rad na zadatku odnosno usmjeriti ga na što se treba usredotočiti prilikom istraživanja na internetu.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li kako se upotrebljavaju zadani alati: Mentimeter, Canva, MS Teams i Yammer. Ako je potrebno za koji od spomenutih alata, pokažite mu rad po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatima.
Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Ako je potrebno, učeniku s teškoćama dodatno objasnite kriterije vrednovanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Pretražujući mrežne stranice Europskoga parlamenta, učenici istražuju zašto je Rijeka 2020. godine postala prijestolnica kulture, kada je nastala inicijativa za to i koji je njezin smisao. Neka zaključke zabilježe pomoću digitalnog alata Canva.

Služeći se projektorom, u uvodnom dijelu aktivnosti nastavnik pokazuje fotografije gradova u Hrvatskoj sa specifičnim obilježjima pa učenici prepoznaju o kojim je gradovima riječ.

Učenici pomoću udžbenika istražuju četiri teme, tj. četiri hrvatske makroregije. Rade u četirima podjednako velikim grupama, koje se koriste tabletom ili računalom. Učenike u grupe možete razvrstati slučajnim odabirom u e-dnevniku ili pomoću papirića u boji. Služeći se udžbenikom, svaka će grupa proučiti jednu makroregiju i uz nju vezane grafičke priloge. Obilježja svake makroregije učenici bilježe u digitalnom alatu Coggle. Potom će se učenici zamijeniti i to tako da u svakoj grupi sjedi po jedan član iz druge grupe. Oni će ostalim članovima prezentirati nastavni sadržaj koji su oni proučavali te im dati da u alatu Coggle zabilježe ono što smatraju važnim. Nakon toga, po jedan član iz prvotne grupe ostalim će učenicima predstaviti proučavani sadržaj.

Učenici svoje uratke spremaju u alatu MS Teams i Yammer za potrebe učenja i ponavljanja. Nastavnik nasumce odabire grupu koja formativno vrednuje izlaganja ostalih grupa pomoću unaprijed pripremljenih kriterija vrednovanja.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama da sudjeluje u uvodnoj aktivnosti prepoznavanja gradova s fotografija. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte vršnjačku podršku učenika iz razreda koji će mu opisati vizualne informacije vezane uz fotografije ili vi govorite što se vidi na fotografijama dok ih prikazujete pomoću projektora.
Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika koji mu po potrebi mogu pružiti podršku. Napravite grafički oblikovan podsjetnik s uputama za rad na grupnom zadatku u kojem ćete istaknuti važne pojmove koje učenik treba istražiti u udžbeniku. Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik prilikom izvođenja grupnog zadataka.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li kako se upotrebljavaju zadani alati: Coggle, MS Teams i Yammer, te treba li mu podrška u korištenju kojim od njih.
Ako je učeniku s teškoćama izazovan javni nastup zbog prirode njegovih teškoća, nemojte inzistirati na javnom izlaganju proučavanog sadržaja ako učenik to ne želi.
Po potrebi, učeniku s teškoćama dodatno objasnite kriterije vrednovanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Pretražujući mrežne stranice Hrvatske enciklopedije i e-sfere, učenici istražuju koji su kriteriji i središnje funkcije Osijeka učinile taj grad makroregionalnim centrom. Bilješke zapisuju u bilježnicu i izlažu o tome pred kraj sata.