Na početku aktivnosti učenike zamolite da na unaprijed pripremljenoj Padlet ploči napišu svoj odgovor na pitanje: Kako djelovanje iz različitih pravaca i svjetonazorskih uvjerenja može osnažiti naš put k istom cilju?

Nakon što učenici odgovore na pitanja, upoznajte ih s digitalnom multimedijskom zbirkom tekstova javnih govora, aforizama i lirskih meditacija filozofa, svećenika, pjesnika, političara i društvenih aktivista različitih dobi, s različitih kontinenata i iz različitih društvenopovijesnih razdoblja koji svoju ideju artikuliraju u skladu sa svojim svjetonazorom, ali i brigom za održivost čovječanstva, kako bi učenici potaknuli artikulaciju vlastitih ideja, razmjenu mišljenja i osmišljavanje svojega govora.

Možete se poslužiti već priređenim multimedijskim materijalom (javni govori) ili možete sami pripremiti svoju zbirku u digitalnom alatu Sutori koji omogućuje umetanje tekstualnih datoteka, zvučnih i vizualnih poveznica te komentiranje svakog priloga. Možete, primjerice, koristiti govore pape Ivana Pavla II. izgovorene za vrijeme pastoralnog pohoda Hrvatskoj 1998. godine (Rast pravog humanizma u velikoj obitelji naroda ili Poruka predstavnicima kulture), Martina Luthera Kinga I have a dream, pismo poglavice iz Seattlea američkom predsjedniku te govor Grete Thunberg o školskom štrajku za klimu na TEDtalks (uključite titlove), kao i aforizme Halila Džubrana iz zbirke Pijesak i pjena (KS, Zagreb, 2000.), lirske minijature Rabîndranâtha Tagore i ideje antropozofa Rudolfa Steinera.

Nakon što su individualno pročitali i preslušali ponuđene govore, učenici još jednom odgovaraju na postavljeno pitanje, a nastavnik potiče razgovor i raspravu, moderira odgovore i grupira ih nakon što ih učenici objave na Padlet ploči. Ako u učionici nemate pristup internetu, učenici svoj odgovor mogu napisati na raznobojne papiriće i zalijepiti ih na ploču.

Nakon što su učenici raspravili o svojim idejama i grupirali moguće odgovore na postavljeno pitanje, samostalno kod kuće dodatno istražuju na internetu i pronalaze dodatne primjere i argumente kojima će se poslužiti pri sastavljanju svojeg govora na tezu Briga o zajedničkim ciljevima ključ je za održivost našeg života na zemlji. Kod kuće pišu prvu inačicu svojeg govora.

Na sljedećem satu učenici rade u grupama na doradi svoje prve inačice: čitaju si međusobno prve inačice, postavljaju pitanja, daju prijedloge za poboljšanje i sastavljaju drugu inačicu. Kod kuće izrađuju konačnu inačicu svojeg govora u skladu s jezičnim i strukturnim obilježjima tekstne vrste, dorađuju ga retoričkim figurama i uvježbavaju svoju govornu izvedbu. Na satu svaki učenik izvodi svoj govor u grupi vršnjaka, svaka grupa odabire najbolji govor prema priloženoj rubrici koja propituje sadržajna, strukturna i govorna obilježja izvedbe te na kraju najbolji govori svake grupe budu izvedeni pred cijelim razrednim odjelom te prema dopuštenju autora snimljeni i objavljeni na mrežnim stranicama škole.

Postupci potpore

Prilikom kreiranja zbirke multimedijskih materijala vodite računa o dostupnosti svih sadržaja učenicima s teškoćama. Ovo se osobito odnosi na učenike s oštećenjima vida i sluha. Umjesto zvučnih ili vizualnih zapisa, pripremite im alternativne, tekstualne izvore koje će moći čitati samostalno, odnosno uz pomoć čitača ekrana. Ukoliko postoji video ili zvučni zapis za koji smatrate da je nužno da ga učenik obradi, a nije dostupan u pisanom obliku, pogledajte ga zajedno s učenikom oštećenog vida. Osigurajte mu mjesto blizu izvora zvuka te opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Učenik neka pogleda video onoliko puta koliko je potrebno da zahvati sve bitne informacije. Učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa.

Učenicima s teškoćama (učenicima s poremećajima pažnje i hiperaktivnosti, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, učenicima s poremećajima glasovno-jezično govorne komunikacije) dajte strukturu koja će ih voditi prilikom pisanja govora. Ne inzistirajte da učenici koji imaju teškoće glasovno-jezično govorne komunikacije izvode govor pred razredom, osim ako to sami ne žele u nekoj, za njih motivirajućoj, situaciji. Ako se odluče izlagati, dajte im dovoljno vremena, ne ispravljajte ih i spriječite oponašanje i ruganje. Vrednujte sadržajna i strukturna, ali ne i govorna obilježja izvedbe.

Za učenike koji žele znati više

Učenici dodatno istražuju i predstavljaju ideje Rudolfa Steinera o euritmiji i organskoj arhitekturi prikazom ili predavanjem, a ovisno o interesu, povezuju ideje održivog razvoja s pokretom za klimu.

Aktivnost se planira u dvije faze u sklopu nastave i analizira posljedice velikih geografskih otkrića. U prvoj fazi, nakon kraćeg razgovora o informacijama o velikim geografskim otkrićima kojima učenici već barataju, uputite ih da u roku (ne dužem od tjedan dana) istraže pojam kolumbovska razmjena. Uputite ih na relevantne izvore (primjerice tekst Sanje Bangeljav: Kolumbovska razmjena – kako su geografska otkrića promijenila svijet?. No učenici mogu, u skladu sa svojim znanjima, koristiti i druge prihvatljive i dostupne internetske izvore na hrvatskom i stranim jezicima. Zadajte učenicima da izrade mentalnu mapu u digitalnom alatu Coggle u kojoj će središnji pojam biti kolumbovska razmjena. Neka učenici u mapu uključe sve uočene elemente razmjene u oba smjera (iz Amerika u Europu i iz Europe u Amerike), pri čemu se ne trebaju fokusirati samo na materijalne elemente razmjene, nego na cjelokupni hotimični i nehotimični utjecaj europskih i američkih zajednica jednih na druge.

U drugoj fazi aktivnosti učenici uz vaše vodstvo u motivacijskom dijelu sata prikazuju svoje radove i komentiraju radove drugih učenika. Moderirajte raspravu na način da učenici, ako to nisu, prepoznaju socijalno-političke, kulturološke, gospodarske, znanstveno-tehničke, zdravstvene i posljedice po bioraznolikost u Europi i u Sjevernoj i Južnoj Americi. Posebni naglasak se stavlja na etičku neopravdanost kolonijalizma i na način kako je on utjecao na proces kolumbovske razmjene. Neka učenici, imajući u vidu sve navedeno, komentiraju i definiraju pojam održivog razvoja.

Nakon analize učenike podijelite za rad u grupi. Svaka grupa treba zajednički, u digitalnom alatu Coggle, osmisliti mentalnu mapu koja će kolumbovsku razmjenu analizirati s aspekta jedne od uočenih domena: socijalno-političke, kulturološke, gospodarske, znanstveno-tehničke, ekološke te domene medicine i zdravlja. U radu se učenici služe svojim mentalnim mapama koje su izradili kod kuće i, ako je potrebno, prihvatljivim i dostupnim izvorima na mrežnim stranicama. Zadatak učenika je da prepoznaju elemente koji se mogu klasificirati u odabranu domenu, da prepoznaju i analiziraju pozitivne i negativne posljedice interakcija u toj domeni, da objasne kako i zašto je to povezano s održivim razvojem i ocijene s etičke strane proces razmjene, uzimajući u obzir namjere Europljana u tom procesu. Nakon što je zadatak završen, predstavnik svake grupe izlaže rezultate razredu. Drugi učenici komentiraju rezultate i predlažu nadopunu mentalne mape. Učenici osvješćuju da je pojam održivog razvoja znatno širi od ekološke i gospodarske domene. Učenički materijali nastali tijekom aktivnosti pohranjuju se i služe učenicima kao materijali za ponavljanje.

Postupci potpore

Pri izradi mentalne mape provjerite unaprijed može li učenik samostalno koristiti digitalni alat Coggle, a ako nije moguće osigurati korištenje ni uz asistivnu tehnologiju koju učenik ima, omogućite podršku suučenika ili pomoćnika u nastavi koji će izvoditi praktičan rad u alatu prema usmenom naputku učenika.

Prema potrebi pružite učenicima podršku u određivanju temeljnih ključnih pojmova koje bi trebali istaknuti u mentalnoj mapi (naglasite što je važno). Provjerite razumijevanje ključnih pojmova, pogotovo kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s poremećajem iz spektra autizma. Navedenim učenicima, kao i učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, zadajte okvir ili postavite određena pitanja na koja trebaju pronaći odgovor tijekom istraživanja kolumbovske razmjene.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu istražiti “kolumbovsku razmjenu” između Europe i Azije, Europe i Afrike ili Azije i Afrike koristeći online izvore.

Na početku motivirajte učenike za rad igrom riječima (premetaljka) u alatu kao što je Learning Apps – Simple Order koja bi ih dovela do pojma migracija. Kroz pitanja potaknite raspravu o migracijama i osvijestite im da se u suvremenoj globalnoj ekološko-ekonomskoj krizi svakome može dogoditi da bude migrant. Saznajte: Jesu li ikada živjeli u nekoj drugoj sredini/kulturi? Poznaju li nekoga tko se doselio iz neke druge države, odnosno odselio? Koji su bili njihovi razlozi?

Zatim učenike podijelite u dvije ili tri grupe. Dodijelite im neke glavne migrantske tokove današnjice, npr. Bliski Istok – Europa, Afrika – Europa, Hrvatska – EU/Europa koje će proučiti. Neka sami istražuju izvore na internetu, novine, razne karte migracija kao što je npr. ova karta o migracijama, stranice službe za izbjeglice itd. Neka zadane migrantske tokove prikažu na karti u alatu kao što je npr. ThingLink gdje na sliku karte možete dodati interaktivne sadržaje vezane za migracije (hotspots – mjesta kroz koja su migranti prolazili, slike, tekstove, vanjske poveznice itd.). Prema potrebi možete koristiti i besplatne fotografije s dostupnih portala. Svoja saznanja i uratke učenici objavljuju na nekoj od društvenih mreža namijenjenoj učiteljima i učenicima kao što je primjerice Edmodo.

Nakon toga, raspravite s učenicima sljedeća pitanja: Na koji način migranti dolaze u Europu? Koji su motivi njihovog odlaska iz zemlje u kojoj su živjeli? S kojim problemima se susreću na svom putu? Što žele naći u Europi? Koji su glavni problemi s kojima se susreću kada dođu na svoje odredište? Koje su sličnosti, a koje razlike u religiji i kulturi odredišta i polazišta migranata?

Naglasite učenicima da su migracije često posljedica klimatskih promjena, nestašica hrane i vode te ratova koji zbog toga izbijaju. Pitajte učenike misle li da religija doprinosi suradnji ili sukobu u brizi o planetu Zemlji i raspravite odgovore. Pripremite igru u kojoj će učenici trebati spojiti ekološki citat s religijom/filozofijom u alatu kao što je Learning Apps – Matching Pairs. Primjeri citata:

Islam: “(Onaj) koji zasadi voćku ili zasije nešto, pa pojede od toga nešto čovjek, životinja, ptica, ili nešto drugo, to će mu biti (nagrada)”.

Papa Franjo (katolik): “Trebamo suočavanje koje će nas sve ujediniti, jer izazov okoliša koji živimo i njegovi ljudski korijeni tiču se svih nas i pogađaju sve nas”.

Aldo Leopold (znanstvenik): “Nešto je ispravno ako teži očuvanju cjelovitosti, stabilnosti i ljepote životne zajednice. U suprotnom je pogrešno”.

Dalai Lama (budizam): “Naš planet je naša kuća te ga moramo uređivati i njegovati ako nas istinski zanima naša sreća i sreća naše djece, prijatelja i drugih bića koja s nama dijele tu veliku kuću”.

Nakon odigrane igre povezivanja ekoloških citata s religijom, raspravite o pitanjima kao što su: Koje su sličnosti, a koje razlike u citatima? Imamo li sličnosti s ljudima koji nam dolaze, što nam pozitivno može donijeti njihova kultura, vjera, način života itd.? Koji su to problemi i predrasude koji nas sprečavaju da se s njima bolje upoznamo i povežemo? Potaknite učenike da predlože ideje kako migrante uključiti u svoju zajednicu.

Postupci potpore

Osigurajte učenicima s teškoćama aktivno sudjelovanje u radu kroz igru u alatu LearningApps. Demonstrirajte učenicima s teškoćama kako se alat koristi i provjerite jesu li razumjeli što i kako trebaju raditi. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Ukoliko učenici imaju veće teškoće koje im onemogućavaju samostalno korištenje alata, potaknite na zajednički rad i podršku suučenika. Učeniku s oštećenjem vida je pri tome potrebno opisati što se događa u igri kako bi mogao dati uputu, a zatim mu opisati i rezultat njene provedbe.

Prilikom grupiranja učenika u grupe, predvidite smještanje učenika s teškoćama s učenicima koji im prema potrebi mogu pružati podršku tijekom izvođenja aktivnosti. Jasno definirajte ulogu učenika s teškoćama, u skladu s njegovim mogućnostima, kako bi mogli uspješno izvršiti zadatak i aktivno doprinijeti radu grupe. Učenici s teškoćama koji ne mogu sudjelovati u tehničkom dijelu izrade interaktivnih karata, mogu istraživati izvore, komentirati, zaključivati, birati fotografije i davati prijedloge kako prikazati migrantske tokove.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu preko službe za izbjeglice uspostaviti kontakt s jednim migrantom (po mogućnosti svoje dobi) te razgovarati s njim o njegovom životnom putu. Razgovor treba biti unaprijed pripremljen, a pitanja uviđavna i suosjećajna. Uz dopuštenje migranta, učenici će nakon razgovora na karti prikazati njegov prijeđeni put te ga popratiti strip-pričom koju se može izraditi i u nekom od digitalnih alata za izradu stripova. Svoja saznanja i uratke učenici objavljuju na nekoj od društvenih mreža namijenjenoj učiteljima i učenicima kao što je Edmodo.

Uputite učenike da odgovore na pitanje: Zašto trebam krov nad glavom? Zajedno komentirajte njihove odgovore (pretpostavka je da će navoditi odgovore poput zaštite od vremenskih nepogoda, osjećaja sigurnosti i pripadnosti). Pitajte ih: Kakav nam krov nad glavom treba? O čemu to ovisi? Učenici kroz razgovor osvještavaju razloge zbog kojih je svim pojedincima na svijetu potreban krov nad glavom.

Osvještavaju i razlike u potrebama koje stambena arhitektura zadovoljava ovisno o geografsko-klimatskom kontekstu. Budući da je krov nad glavom univerzalna potreba i svi ga trebaju, kroz razgovor navedite učenike na zaključak o potrebi da domovi budu održivi kako bi imali što manji utjecaj na okoliš, imajući u vidu da nam se uništavanje okoliša vraća kroz posljedice kao što su klimatske promjene, zagađena voda, zrak, tlo itd.

Podijelite učenike u sedam grupa u kojima će ukratko raspraviti o održivoj gradnji i njenim karakteristikama. Predlažu od kakvih bi materijala mogle biti građene, pretpostavljaju o načinima na koje doprinose očuvanju okoliša da bi bile primjeri održive gradnje. Svoje zaključke objavljuju u nekom digitalnom alatu, primjerice na Lino ploči. Učenici samostalno pretražuju pojam “pasivna kuća“ na mrežnim stranicama. Navode njezine prednosti i mane.

Upoznajte učenike sa Sokratovim megaronom kao povijesnom prethodnicom pasivne kuće i ukratko ga opišite. Kroz razgovor učenici objašnjavaju njegova načela gradnje u skladu s klimom na način koji dobrim dizajnom minimalizira potrebe za korištenjem toplinske i električne energije za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba u stanovanju.

Učenici čitaju članak o pristupačnoj održivoj gradnji na primjeru sedam kuća iz različitih dijelova svijeta, na poveznici. Svaka grupa za istraživanje odabire jednu kuću. Istražuju kakav je klimatsko-geografski kontekst dijela svijeta u kojem se kuća nalazi. Objašnjavaju koje su to karakteristike zbog kojih je ona primjer održive gradnje i na koji način doprinosi očuvanju okoliša.

Učenicima podijelite radne listiće u koje trebaju upisati podatke za odabrano područje (prisjećaju se gradiva iz geografije i po potrebi služe internetskim izvorima): na karti svijeta označite lokalitet gdje se odabrana kuća nalazi (za prva dva primjera gdje nema konkretne lokacije, učenici pišu pretpostavke u kakvim bi se područjima sve mogle graditi te odabiru jedno gdje bi takvu kuću smjestili i označavaju na karti). Upišite kakva je klima na tom području i njezine karakteristike. Upišite kakav je odnos dana i noći i kako se mijenja kroz godinu. Navedite kut upada sunčevih zraka i opišite kako se mijenja ovisno o godišnjem dobu.

Na temelju zaključaka predlažu prilagodbe za gradnju stambenih kuća na odabranom području vodeći se idejama Sokratovog megarona. Objašnjavaju kako bi na prirodan i jeftin način postigli učinkovito hlađenje/grijanje, prozračivanje i osvijetljenost prostora, a bez suvišnog opterećenja za okoliš, u različitim dijelovima svijeta.

Svoje ideje o prilagodbama objavljuju u digitalnoj formi koju odaberu na Lino ploči.

Kod kuće se učenici upoznaju s radovima ostalih grupa te glasaju za najbolje izvedeni rad (na satu zajedno s učenicima dogovorite kriterije – analitičku rubriku za vršnjačko vrednovanje izvedenih radova).

Postupci potpore

Radne listiće prilagodite ovisno o teškoći učenika. Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija) preporučljivo je prilagoditi veličinu i font slova. Koristite najmanje 14 pt, sans serifni font, povećan razmak i podebljan tisak. Tekst neka bude jednostavnog izgleda, poravnat s lijeve strane, jasno prostorno organiziran i bez pozadinskih slika koje mogu dovesti do perceptivnog ometanja. Pogreške koje proizlaze iz primarne teškoće ne ocjenjujte i ne ispravljajte pogreške u pisanju, nego ih naznačite podcrtavanjem kako bi ih učenik mogao samostalno ispraviti.

Jasno naznačite mjesta za odgovore i ostavite dovoljno prostora za upisivanje jer ovi učenici, kao i učenici s motoričkim poremećajima i učenici s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti, često imaju uvećan rukopis i potrebno im je mnogo više prostora na listiću. Učenicima s težim oblicima disleksije dopustite uporabu velikih tiskanih slova, a učenicima s motoričkim poremećajima ili onima s većim oštećenjem vida, prema potrebi, pismeno rješavanje listića zamijenite usmenim odgovaranjem.

Slabovidnim učenicima pripremite listiće s manje detalja i u jasnom kontrastu u odnosu na pozadinu. U dogovoru s učenikom odaberite veličinu fonta i prored koji mu najbolje odgovaraju (najčešće 16 pt i više, preporučeni font je Verdana, a mogu se koristiti i Arial i Tahoma). Koristite papir žućkaste nijanse koji manje reflektira svjetlost. U tom slučaju preporučeno je tekst ispisati u plavoj (kontrastnoj) boji. Mjesta za upisivanje jasno označite debljom crtom. Dopustite pisanje velikim tiskanim slovima i debljim flomasterima.

Učenicima s poremećajem iz spektra autizma rješavanje možete dodatno olakšati dodavanjem slikovnih prikaza. Imajte na umu da je većini učenika s teškoćama potrebno više vremena za rješavanje.

Za učenike koji žele znati više

Učenici “projektiraju” svoj primjer održive stambene arhitekture (biraju u kojem dijelu svijeta će se nalaziti, koje će materijale koristiti, obrazlažu svoj odabir materijala i oblika te zbog čega je njihova kuća održiva). Svoj rad predstavljaju svojim kolegama iz razreda koristeći neki alat za izradu prezentacija, primjerice Prezi.