Potaknite učenike da istraže izume, proizvode i/ili poduzeća po kojima je Hrvatska poznata u svijetu (primjerice Vegeta, Sumamed, kravata, pametna klupa, penkala, električni bicikl itd.), kao i osnovne podatke o njima koje smatraju zanimljivima.
Rezultate vlastitog istraživanja učenici mogu upisati u za to pripremljen zajednički Google dokument.
Podijelite učenike u grupe te im zadajte zadatak da osmisle štafetne igre (naziv igre, pravila...) u koje bi uključili kartice s pitanjima. Na temelju navedenih rezultata u Google dokumentu učenici osmišljavaju pitanja ili asocijacije koje će se nalaziti na karticama pri provedbi štafetne igre (primjerice: modni detalj poslovnih ljudi - kravata; Koji proizvod ima plavo pakiranje koje krasi najpoznatiji 70-godišnji kuhar? - Vegeta itd.). Prije početka igre svakom igraču (osim prvog u štafetnoj igri) dodjeljuje se jedna kartica s pitanjem na koje njegov prethodnik sudionik u štafetnoj igri treba točno odgovoriti kako bi nastavio štafetnu igru, u protivnom se vraća na početak.
Napomenite učenicima da je pri osmišljavanju igre potrebno uključivanje svih učenika, da pravila igre trebaju biti jasna, a sama igra provediva ovisno o uvjetima rada. Nakon osmišljavanja svaka grupa objašnjava svoju ideju štafetne igre, navodi što je sve potrebno za njezinu provedbu (određeni rekviziti...) te gdje će se igra provoditi (dvorana, park, šuma...). Ako je moguće, uputite učenike da i sami izrade određene rekvizite koje bi primijenili u odabranoj igri (npr. kravata, penkala...).
Nakon osmišljene igre učenici mogu putem videoprikaza u digitalnom alatu Adobe Spark snimiti opis, pravila, tijek igre u vlastitoj prezentaciji. Svoje videoprikaze prezentiraju ostalim učenicima, a ujedno učenici mogu u dogovoru s vama dogovoriti kada i gdje će realizirati svoju ideju.
Osmišljene igre i izrađene rekvizite mogu predstaviti na lokalnim sportskim manifestacijama, danima sporta, obilježavanju Svjetskog dana izumitelja (9. studenoga) ili tematskim danima (Svjetski dan kravate, 18. listopada).
Učenicima možete kreirati uvećanu tablicu u koju će po zadanim stavkama uvećanog tiska upisivati podatke do kojih su došli istraživanjem izuma/proizvoda po kojima je Hrvatska poznata u svijetu (posebno važno za učenike s oštećenjima vida i teškoćama čitanja).
Pri osmišljavanju štafetnih igara učenicima obratite pozornost na to da ih planiraju tako da se svi učenici mogu uključiti, ako ne samostalno onda uz odgovarajuću podršku vršnjaka (prije svega učenici s motoričkim oštećenjima i oštećenjima vida).
Prije osmišljavanja igre poželjno je da učenici istaknu koje sve sastavnice trebaju uzeti u obzir, kao što su naziv, pravila, rekviziti, prostor itd. (posebno važno za učenike s PSA, ADHD-om). Učenicima s oštećenjima vida omogućite opise važne za “predočavanje” tijeka igre. Dogovorite zadatke tako da svi učenici mogu uspješno sudjelovati u stvaranju igre ovisno o njihovim mogućnostima (primjerice, učenici s oštećenjima vida i motoričkim oštećenjima sudjeluju u idejama za kartice i rekvizite, učenici s teškoćama čitanja ili ADHD-om ili oštećenjima sluha crtaju, dizajniraju, pripremaju potreban materijal za rekvizite i sl.)
Učenicima omogućite dovoljno vremena u pripremi za objašnjavanje igre ili za njezino predstavljanje (posebno učenicima s jezično-govornim teškoćama).
Potaknite učenike da na internetu istraže dodatne zanimljive podatke o poduzećima koja proizvode hrvatske proizvode poznate u svijetu (Pliva, Podravka...) i/ili tim proizvodima (primjerice: U koliko svjetskih zemalja distribuiraju proizvod? Koje im svjetske tvrtke mogu predstavljati konkurenciju? itd.) te osmisle "zahtjevnija" pitanja na karticama, koja bi bila u uporabi nakon svladavanja osnovne razine štafetne igre.
Potaknite zanimanje učenika za temu gledajući video s poveznice Pet godina kasnije. Analizirajte video te razgovarajte s učenicima o tome osjećaju li oni prednosti i nedostatke ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pitajte ih koje je njihovo mišljenje o tome utječe li ulazak Hrvatske u Europsku uniju više na svakodnevni život u socijalnom ili gospodarskom kontekstu. Raspravite s učenicima o pozitivnim i negativnim posljedicama globalizacije.
Potaknite učenike da istraže i argumentirano komentiraju izjave intervjuiranih osoba u videu s poveznice. Pitajte ih do koje se mjere oni slažu s navedenim izjavama. Podijelite učenike u šest grupa. Svaka grupa učenika istražuje jedan od gospodarskih makroekonomskih pokazatelja: inflaciju, izvoz, uvoz, radna mjesta, direktna strana ulaganja i rast BDP-a. Zadatak je svake grupe uz istraživanje provjerenih internetskih stranica dokazati do koje je mjere ulazak Hrvatske u Europsku uniju pozitivno ili negativno utjecao na pojedini ekonomski pokazatelj. Učenici se za polaznu točku istraživanja mogu koristiti stranicama Svjetske banke (primjer poveznice na podatke o inflaciji u Republici Hrvatskoj Svjetska banka inflacija RH). Svaka grupa istražuje jedan ekonomski pokazatelj i unutar svojeg zadatka izrađuje tablicu s podatcima za pojedini ekonomski pokazatelj za četiri odabrane zemlje. Dogovorite se s učenicima da jedna zemlja bude članica Europske unije, a ostale dvije u procesu pridruživanja, kako bi učenici mogli analizirati utjecaj članstva u Europskoj uniji na promjenu vrijednosti ekonomskih pokazatelja (primjerice, Hrvatska, Mađarska – članica EU od 2004., Srbija – u procesu pridruživanja, Bosna i Hercegovina – u procesu pridruživanja). Učenici izrađuju tablicu za razdoblje od 2000. do 2018. godine za odabrane zemlje i za pojedini ekonomski pokazatelj. Primjeri poveznica za pojedine ekonomske pokazatelje (Nezaposlenost, Izravna strana ulaganja, Izvoz, Uvoz, BDP). Iz pripremljenih tablica učenici u programu Excel Online u grupama izrađuju linijski dijagram za pojedini ekonomski pokazatelj. Pripremite učenicima zajednički dokument u Power Pointu Online preko kojeg će učenici podijeliti svoje izrađene dijagrame. Nakon izrade dijagrama učenici predstavljaju svoje istraživanje ostatku razreda. Nakon svih prezentacija zajedno s učenicima procijenite do koje je mjere ulazak Hrvatske u Europsku uniju pozitivno ili negativno utjecao na pojedini ekonomski pokazatelj.
Provedite raspravu s učenicima o tome kako je hrvatsko gospodarstvo reagiralo na svjetske krize.
U pripremi za nastavni sat učenici mogu kod kuće istražiti pozitivne i negativne posljedice globalizacije i njihov utjecaj na socijalni i gospodarski kontekst (pogodno za učenike s PSA i ADHD-om). Učenicima s oštećenjima sluha osigurajte nesmetani pogled na sudionike intervjua i prema potrebi pojasnite pisanim predloškom. Učenicima s jezično-govornim teškoćama omogućite dovoljno vremena u pripremi za iznošenje svojih argumenata vezano uz izjave intervjuiranih osoba u videu.
Unutar grupa, prema potrebi, možete predvidjeti rad u paru ako je učenicima potrebna podrška (primjerice učenicima s motoričkim oštećenjima i oštećenjima vida). S učenicima dogovorite izradu uvećane tablice u koju će se uvećanim tiskom upisivati istraženi podatci kako bi tablica bila čitljiva svim učenicima (posebno onima s oštećenjima vida i većim teškoćama čitanja).
Detaljnije na: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama
Potaknite učenike da prikupe sve izrađene dijagrame te da od prikupljenog materijala kreiraju poster u digitalnom obliku ili na papiru velikog formata. Poster treba sadržavati analizu dijagrama te uključiti još neke komponente, primjerice indeks kvalitete života (Indeks kvalitete života). Predstavite izrađeni poster na školskom panou.
Pokrenite s učenicima razgovor o tome što misle u kojoj je europskoj državi najbolji život, zašto je to tako, je li to zbog ekonomski povoljnije situacije i sl.
Upoznajte učenike s činjenicom da je bruto domaći proizvod (BDP) vrijednost svih dovršenih roba i usluga, koji su bili proizvedeni unutar jedne države u određenom razdoblju, te da je temeljna svrha izračunavanja BDP-a dobiti uvid u gospodarsku aktivnost države – stupanj rasta njezina gospodarstva. BDP ocjenjuje kvalitetu odnosno životni standard u državi. Za izračun BDP-a koristi se sljedeća formula: BDP = P + D + U + NI (iz – uv)
Upitajte učenike misle li da li je Hrvatska prema pokazateljima BDP-a, uvoza i izvoza bolje rangirana u odnosu na Njemačku i Bugarsku. Zatim pronađite podatke o BDP-u, uvozu i izvozu za Hrvatsku, Njemačku i Bugarsku te dvije europske zemlje po izboru.
Nakon prikupljanja podataka i njihove usporedbe prokomentirajte s učenicima iz kojih su razloga neku zemlju rangirali više ili niže te zašto Hrvatsku svrstavaju više ili niže u odnosu na druge zemlje po pojedinoj kategoriji ispitivanja. Učenici mogu zapisivati svoje komentare u digitalnoj ploči Lino.
Podijelite učenike u grupe od po 3-4 učenika te im zadajte zadatak da svaka grupa analizira po jedan makroekonomski pokazatelj za navedene zemlje. Uputite učenike da rasprave zašto je jedna zemlja bolje, a druga lošije rangirana od Hrvatske. Učenici svoje rezultate prezentiraju učenicima iz razreda te ih prikazuju u digitalnom plakatu, napravljenom u alatu Canva.
U pripremi za nastavni sat učenici mogu kod kuće prema zadanim pitanjima istražiti kakva je kvaliteta života/standard u pojedinim europskim državama i u kojoj je najbolji.
Prema potrebi, za provedbu aktivnosti utvrđivanja pozicije Hrvatske prema BDP-u u odnosu na zadane države organizirajte rad u paru (primjerice za učenike s motoričkim teškoćama, oštećenjima vida, teškoćama čitanja) i konkretizirajte zadatke za učenike.
Za prikaze podataka možete ponuditi uvećane tablice u koje će učenici prema zadanim i objašnjenim stavkama unositi dobivene podatke (pogodno za učenike s oštećenjima vida, s teškoćama čitanja, ADHD-om, PSA). U raspravi omogućite dovoljno vremena učenicima za sudjelovanje (primjerice s jezično-govornim teškoćama, PSA) i vodite brigu o pozicioniranju sugovornika naspram učenika s oštećenjem sluha.
Detaljnije na: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama
Grupa učenika može u povodu Svjetskoga dana kulturne raznolikosti na razini škole (u zajedničkim prostorima) izraditi plakate ili PPT prezentacije aktivnosti održanih na satu, s posebnim naglaskom na rješenja koja su učenici predložili u vidu poboljšanja ranga Hrvatske u usporedbi s ostalim državama.
Enciklopedija. Globalizacija (13.8.2020.).
Hrvatska narodna banka (2015). Glavni makroekonomski indikatori (13.8.2020).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.