Na početku aktivnosti zamolite jednog učenika da prepriča događaj u kojem je nedavno sudjelovao. Zatim neka drugi učenik koji nije sudjelovao u tome događaju prepriča isti događaj iznoseći informacije koje je čuo od učenika koji je prvi prepričavao. Pitajte ostale učenike u čemu je razlika između tih dvaju načina iznošenja događaja. Učenici će zaključiti da je prvi učenik ispripovijedao događaj u 1. licu i da je sudjelovao u događaju, a drugi učenik ispripovijedao je događaj u 3. licu i nije sudionik događaja o kojemu govori. U digitalnom alatu PowerPoint učenicima pokažite nekoliko rečenica iz različitih tekstova ispripovijedanih u 1. ili 3. licu te nekoliko primjera u kojima je korišteno opisivanje. Učenici zadatak mogu raditi u paru. Trebaju odrediti radi li se u navedenom primjeru o pripovijedanju ili opisivanju te u kojem je licu pripovjedač ako se primjer odnosi na pripovijedanje.

U sljedećem dijelu aktivnosti učenici neka stanu u krug. Jednom učeniku dobacite lopticu i pročitajte primjer iz književnoga teksta u kojem učenici mogu odrediti u kojem je licu pripovjedač. Ako učenik točno odgovori, lopticu dodaje drugom učeniku. Ako je odgovor netočan, ispada iz igre.

Na kraju aktivnosti učenicima u digitalnom alatu Word pripremite nekoliko osnovnih informacija o događaju o kojem će učenici pisati. Učenici neka rade u paru. Jedan učenik pripovijedat će o događaju iz 1. lica, a drugi iz 3. lica. Učenici događaj trebaju proširiti dodatnim informacijama te, osim pripovijedanja, koristiti i opisivanje. Učenici koji pripovijedaju u 1. licu trebaju rabiti subjektivan opis, a učenici koji pripovijedaju u 3. licu trebaju rabiti objektivan opis. Učenici u tekst mogu unositi humoristične, neobične i nestvarne događaje. Učenici koji žele mogu svoje radove pročitati naglas.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Rabite vizualne pomagala kako biste olakšali razumijevanje priče i organizaciju pripovijedanja. Vizualna podrška može pomoći učenicima da bolje strukturiraju svoje priče i ostanu usredotočeni. Modeliranje je učinkovita tehnika u kojoj vi ili drugi učenici pokazujete kako pričati priču. Možete započeti pričom i naglasiti ključne elemente, kao što su uvod, razrada i završetak. To će pomoći učenicima da shvate osnovnu strukturu priče. Upotreba vizualnih simbola ili kartica može pomoći učenicima da organiziraju redoslijed događaja u svojim pričama. Možete imati simbole za različite dijelove priče (likovi, mjesto, problem, rješenje itd.) i zatim učenici mogu rabiti te simbole za sastavljanje svoje priče.

Isto učinite i za pisanje priča. Omogućite učenicima dovoljno vremena za osmišljavanje i pisanje priče.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu napraviti kazalište sjena u razredu. Učenici mogu odabrati ulomak iz djela za cjelovito čitanje ili ulomak koji su čitali na satu. Učenicima pripremite upute o tome kako napraviti kazalište sjena u razredu u digitalnom alatu Word. Sami neka izrade lutke od kartona i dramatiziraju odabrani tekst. Učenici predstavu mogu izvesti ostalim učenicima u razredu.

U digitalnom alatu Lino navedite učenicima događaje iz romana za mlade koji su učenici čitali u cijelosti. Navedeni događaji neka budu izmiješani. Učenike podijelite u pet grupa. Učenici imaju zadatak poredati dobivene događaje onim redom kako su se odvijali u djelu. U digitalnom alatu Genially učenici izrađuju grafički prikaz dijelova fabule. Prikaz treba sadržavati sve dijelove fabule, a unutar svakoga dijela učenici upisuju događaje koji su ga obilježili. U prikaz upisuju događaje koje su trebali poredati na početku aktivnosti, ali dodaju i druge događaje. Učenici zatim prikazuju i objašnjavaju svoje radove. S učenicima usporedite i vrednujte rezultate te ih korigirajte ako je potrebno.

U sljedećem zadatku učenici će stvoriti svoju priču. Učenici i dalje rade u grupama. Zajedno s učenicima dogovorite osnovne podatke o priči − likove, mjesto i vrijeme radnje i temu koja će poslužiti za stvaranje priče. Tema neka bude iz svakodnevnoga života, nešto što je učenicima blisko i zanimljivo i o čemu će lako pisati, a likovi neka budu njihovih godina. Učenici neka iznesu svoje prijedloge koje upisujete u digitalni alat Padlet. Nakon što s učenicima dogovorite polazne informacije za stvaranje priče, učenici će u grupama razraditi događaje po dijelovima fabule, npr. jedna grupa u natuknicama piše uvod, druga zaplet i tako dalje. Svoje prijedloge pišu u digitalni alat Padlet. Nakon što sve grupe napišu događaje i prijedloge za kompoziciju priče, s učenicima razgovarajte o napisanome, dopunite ono što nedostaje, razjasnite nejasnoće i promijenite ono što učenici smatraju da nije dobro. Slijedi pisanje priča po grupama. Učenici priče mogu napisati u digitalnom alatu Word, a zatim ih čitaju naglas. Nakon što su sve priče pročitane, slijedi odabir najbolje. Učenici u digitalnom alatu Tricider odabiru najbolju priču davanjem glasova. Glas ne smiju dati priči koju je napisala njihova grupa te trebaju ukratko objasniti svoj odabir.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Povezivanje pripovijedanja s fizičkim pokretima može pomoći učenicima da zadrže pažnju i razumiju redoslijed događaja. Nekim učenicima može pomoći povezivanje jednostavnih pokreta ili plesnih koraka koji predstavljaju različite dijelove priče.

Potičite timski rad i suradnju među učenicima. Potaknite svijest o različitostima i stvarajte inkluzivno okruženje. Podupirite učenike da se međusobno pomažu i prepoznaju i cijene jedinstvene talente i perspektive svakoga člana grupe. Osigurajte pristup prilagođenim materijalima koji odgovaraju potrebama učenika. Pomozite učenicima postaviti ciljeve za grupni rad i redovito pružajte povratne informacije o njihovu napretku. Pohvalite njihove uspjehe i pružite im dodatnu podršku ako je potrebno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu napraviti strip prema priči iz aktivnosti koja je odabrana kao najbolja. Za izradu stripa mogu koristiti digitalni alat Canva.

Na početku aktivnosti s učenicima razgovarajte o romanu za djecu i mlade kao književnoj vrsti. Učenici neka iznesu svoja iskustva s čitanjem romana za djecu i mlade. Razgovarajte s njima o temama kojima se bave romani za djecu i mlade, likovima i o tome zašto su romani za djecu i mlade popularni među čitateljskom publikom.

S učenicima u digitalnom alatu MS Teams podijelite ulomak iz romana za djecu i mlade koji sadrži događaj u kojem sudjeluje glavni lik. Učenici čitaju ulomak, a zatim rade u paru. U digitalnom alatu Genially izradite prezentaciju s obrisom čovjeka koji predstavlja glavnoga lika. S učenicima putem digitalnog alata MS Teams podijelite poveznicu na prezentaciju kako bi i učenici mogli uređivati prezentaciju, odnosno upisivati tražene informacije u određene dijelove tijela lika. Učenici u područje glave upisuju što lik misli, u područje prsa upisuju što lik osjeća, a u područje nogu što je lik učinio. Nakon što učenici unesu tražene podatke u prezentaciju, s učenicima komentirajte što su napisali. Učenici nakon toga u istu prezentaciju dodaju još podataka o liku. Upisuju kako zamišljaju da lik izgleda, što i kako govori te kako se odnosi prema drugima. Ponovno s učenicima komentirajte što su napisali.

Učenici zatim pišu opis lika u obliku vezanoga teksta stavljajući naglasak na vlastiti doživljaj lika. Učenici koji žele mogu svoje radove pročitati naglas. Učenike uputite na čitanje romana u cijelosti ako žele saznati više o liku kojega su opisivali i koliko se njihov opis podudara, a koliko razlikuje od onoga u romanu.

U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, dogovorite s učenicima termin online sastanka. Tijekom videopoziva s učenicima razgovarajte o romanu za djecu i mlade kao književnoj vrsti. Učenici neka iznesu svoja iskustva s čitanjem romana za djecu i mlade. Razgovarajte s njima o temama kojima se bave romani za djecu i mlade, likovima i o tome zašto su romani za djecu i mlade popularni među čitateljskom publikom. Pripazite da tijekom videopoziva mikrofone imaju uključene samo učenici koji govore u tom trenutku.

S učenicima u kanalu u digitalnom alatu MS Teams podijelite ulomak iz romana za djecu i mlade koji sadrži događaj u kojem sudjeluje glavni lik. Učenici čitaju ulomak, a zatim rade u paru. U digitalnom alatu Genially izradite prezentaciju s obrisom čovjeka koji predstavlja glavni lik. Podijelite s učenicima poveznicu na prezentaciju kako bi je i oni mogli uređivati, odnosno upisivati tražene informacije u određene dijelove tijela lika. Učenici u područje glave upisuju što lik misli, u područje prsa upisuju što lik osjeća, a u područje nogu što je lik učinio. Nakon što učenici unesu tražene podatke u prezentaciju, s učenicima dogovorite kratak videosastanak na kojem komentirajte što su napisali. Učenici nakon toga u istu prezentaciju dodaju još podataka o liku. Upisuju kako zamišljaju izgled lika, što i kako govori te kako se odnosi prema drugima. Ponovno s učenicima komentirajte što su napisali.

Učenici zatim pišu opis lika u obliku vezanoga teksta stavljajući naglasak na vlastiti doživljaj lika. Neka učenici svoje opise uslikaju i učitaju na dogovoreno mjesto u digitalnom alatu MS Teams, a učenici koji žele mogu svoje radove pročitati naglas tijekom sljedećeg videosastanka. Učenike uputite na čitanje romana u cijelosti ako žele saznati više o liku kojega su opisivali i koliko se njihov opis podudara, a koliko razlikuje od onoga u romanu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Ulomak koji će učenici čitati grafički prilagodite (povećajte i promijenite font, tekst lijevo poravnajte, povećajte prorede, svaku rečenicu napišite u novi red). Omogućite učenicima slušanje audiozapisa ulomka ako imaju teškoće s čitanjem.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Za rad u paru birajte učenika koji će na učenika s teškoćama djelovati poticajno i biti im podrška u radu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele mogu odabrati različite romane za mlade i pročitati ih u cijelosti. Za vrijeme čitanja neka naprave analizu lika − vanjski opis te karakterizaciju lika. U digitalnom alatu Venn Diagram Generator mogu izraditi Vennov dijagram i usporediti glavne likove iz romana koje su pročitali.