Prije ove aktivnosti potrebno je prethodno učenike upoznati s određenim književnim djelima. Odaberite ona književna djela ili ulomke iz romana koje ste već interpretirali na satu (to mogu biti i književna djela za cjelovito čitanje o kojima ste već govorili). Književna djela pripremite za učenike jer ćete u jednom trenutku učenicima ponuditi da se koriste knjigom dok rješavaju zadatak. U digitalnom alatu Word pripremite tablicu u koju ćete upisati određene podatke, odnosno dijelove teksta poznatih književnih djela. Prije početka rada, učenicima na primjeru jedne ispunjene tablice objasnite što se od njih traži i koje podatke trebaju upisati, podsjetite ih na to na koji način napisati fabulu i razlikovati pripovjedača (u 1. i 3. licu) od pisca. Neka vaš primjer književnog djela ima i svoju filmsku adaptaciju, odnosno film za koji ćete učenicima prikazati najavu koju ćete pronaći na mrežnoj stranici YouTube. Prije toga podsjetite učenike što je filmska adaptacija. Tablica može sadržavati podatke ili kategorije kao što je naslov, autor, pripovijedanje, pripovjedač, opisivanje, likovi, citat, fabula, vlastito iskustvo, zaključak o književnom djelu, fotografija/video. U tablici trebaju biti napisani samo citati iz književnog djela. Učenici trebaju otkriti o kojem se književnom djelu radi i pored svakog citata trebaju upisati naslov i autora tog djela, odnosi li se citat na pripovijedanje ili na opisivanje, tko je pripovjedač, je li pripovjedač u 1. ili 3. licu te kako se zove lik na koji se odnosi citat. Učenici trebaju napisati i kratku fabulu književnoga djela iz kojega je citat preuzet, a na mjestu gdje se traži zaključak (može se nazvati i drugačije) učenici trebaju napisati koji su stavovi i vrijednosti istaknuti u književnom djelu te na koji način to književno djelo utječe na oblikovanje njihova stava o temi književnog djela. Nakon što učenici odgonetnu naslov književnog djela, možete im ponuditi knjigu kojom se mogu koristiti da bi uspješno završili zadatak. U dijelu tablice, koji se odnosi na iskustvo iz vlastitoga okružja, učenici trebaju napisati mogu li temu ili događaje iz književnog djela prepoznati u vlastitome okruženju. U dijelu tablice koji se odnosi na fotografiju ili video, učenici trebaju kopirati poveznicu na najavu filma ako je to književno djelo adaptirano ili poveznicu na fotografiju ili video za koji smatraju da bi najbolje najavio književno djelo. Te fotografije mogu istražiti na digitalnoj platformi Pixabay s koje mogu kopirati poveznice na fotografiju ili video i zalijepiti ih u zajednički Word dokument u kojemu rade. U digitalnom alatu Word u istom zajedničkom dokumentu pripremite nekoliko takvih tablica. Broj tablica ovisi o broju grupa. Svakoj grupi dodijelite jednu tablicu. Grupe mogu biti sastavljene od troje ili četvero učenika. Svaka grupa istovremeno uređuje i popunjava jednu tablicu u zajedničkom dokumentu na koji ste prethodno učenicima podijelili poveznicu. Istovremeno možete provjeravati rad učenika i upućivati ih u rad. Na kraju predstavnici grupa prezentiraju svoje književno djelo, a vi njihovu tablicu istovremeno prikazujete na ploči.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilagodba čitanja lektire učenicima s teškoćama ključna je kako bi im se omogućilo sudjelovanje prilagođeno njihovim potrebama i sposobnostima.
Pružanje audioinačice lektire omogućuje učenicima da slušaju tekst umjesto da ga čitaju.
Stvaranje vizualnih prilagodbi teksta može pomoći učenicima da bolje razumiju radnju i likove. To mogu biti ilustracije ili infografike koje prikazuju ključne elemente lektire.
Učenicima koji imaju teškoće s čitanjem dugih i složenih tekstova možete ponuditi skraćenu inačicu lektire koja sadrži ključne događaje, likove i teme.
Umjesto tradicionalnog čitanja, možete se koristiti metodom razgovora o lektiri. Učenici mogu slušati ili čitati dio lektire, a zatim raspravljati o ključnim pitanjima, temama i likovima. Na taj način učenici mogu sudjelovati u analizi i interpretaciji teksta bez potrebe za čitanjem cjelokupnog djela.
Tablicu u koju će učenici upisivati podatke prilagodite potrebama učenika. Smanjite broj podataka koje trebaju upisati, odaberite npr. samo jednu kategoriju koju treba pronaći u tekstu. Učenicima možete olakšati tako da u tekstu podebljanjem istaknete bitne dijelove koje će trebati upisati u tablicu.
Učenika vodite u ovoj aktivnosti, postavljajte dodatne pitanja i dajte dodatne upute, provjeravajte je li razumio zadatak.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Prije ove aktivnosti predložite učenicima, za koje smatrate da bi rado izveli monolog, da pripreme monolog prema kratkom tekstu iz nekoga književnoga djela. Usmjerite ih na tekst i zamolite da se pripreme jer ova aktivnost treba započeti izvedbom monologa. Neka tekstovi budu iz onih književnih djela kojima ćete se baviti u nastavku aktivnosti. To trebaju biti tekstovi kojima ćete objasniti odnos pripovjedača i pisca, karakterizaciju likova, odnos među likovima. To može biti izbor iz književnih djela za cjelovito čitanje koja su učenici već čitali (npr. Dnevnik malog Perice, Čudo, Mor i dr.) ili novi nepoznati ulomak iz romana. Možete vrednovati izvedbu učenika koji su pripremili monolog, a drugi učenici trebaju pratiti monolog i nakon izvedbe otkriti naslov književnoga djela i ime lika.
Nakon svake izvedbe učenicima prikažite prezentaciju izrađenu u digitalnom alatu Prezi. Prezentacija treba sadržavati tekst koji je poslužio kao predložak. Uz tekst postavite pitanja koja će učenike navesti na razmišljanja o temi, ideji, pripovjedaču, karakterizaciji lika. Ponudite u prezentaciji vrste karakterizacija na koje ćete se moći vratiti u trenutku razgovora o karakterizaciji likova. Na kraju izdvojite jedan ulomak sa smjernicama za rad u kojemu će učenici trebati u paru navesti vrstu karakterizacije koju uočavaju, objasniti odnose među likovima, razlikovati pripovijedanje i opisivanje u tekstu, razlikovati pripovjedača od pisca, izreći ideju.
Svoje bilješke učenici zapisuju u paru u grafički organizator u digitalnom alatu Popplet. Neka za većinu ključnih riječi ili natuknica postave i poveznicu na fotografiju, tekst ili videozapis koje će istražiti na mreži tijekom rješavanja zadatka. Zatim parovi sastavljaju grupe i uspoređuju bilješke. Na kraju vi prikažite na zidu svoju umnu mapu s ključnim riječima izrađenu u digitalnom alatu Popplet, a učenici neka usporede svoje bilješke s prikazanim na ploči. Neka vaš prikaz, uz tekst, bude bogat i dodatnim sadržajima − videozapisima, fotografijama i drugim mapama koje su povezane s temom. Npr. uz ključnu riječ „pripovjedač“ možete staviti poveznicu na članak koji govori o odnosu pripovjedača i pisca u tekstu i sl. Učenici mogu dati i svoje prijedloge što još možete dopisati u svoju mapu. Razgovarajte s učenicima o bilješkama koje su zapisali. Sve digitalne bilješke u ovom digitalnom alatu učenicima mogu biti korisne za učenje.
Prije ove aktivnosti predložite učenicima, za koje smatrate da bi rado izveli monolog, da pripreme monolog prema kratkom tekstu iz nekoga književnoga djela. Usmjerite ih na tekst i zamolite da se pripreme jer ova aktivnost treba započeti izvedbom monologa. Neka tekstovi budu iz onih književnih djela kojima ćete se baviti u nastavku aktivnosti. To trebaju biti tekstovi kojima ćete objasniti odnos pripovjedača i pisca, karakterizaciju likova, odnos među likovima. To može biti izbor iz književnih djela za cjelovito čitanje koja su učenici već čitali (npr. Dnevnik malog Perice, Čudo, Mor i dr.) ili novi nepoznati ulomak iz romana.
U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, dogovorite s učenicima termin online sastanka. Učenici izvode monologe tijekom videopoziva. Možete vrednovati izvedbu učenika koji su pripremili monolog, a drugi učenici trebaju pratiti monolog i nakon izvedbe otkriti naslov književnoga djela i ime lika.
Nakon svake izvedbe s pomoću opcije dijeljenja zaslona učenicima prikažite prezentaciju izrađenu u digitalnom alatu Prezi. Prezentacija treba sadržavati tekst koji je poslužio kao predložak. Uz tekst postavite pitanja koja će učenike navesti na razmišljanja o temi, ideji, pripovjedaču, karakterizaciji lika. Ponudite u prezentaciji vrste karakterizacija na koje ćete se moći vratiti u trenutku razgovora o karakterizaciji likova. Na kraju izdvojite jedan ulomak sa smjernicama za rad u kojemu će učenici trebati u paru navesti vrstu karakterizacije koju uočavaju, objasniti odnose među likovima, razlikovati pripovijedanje i opisivanje u tekstu, razlikovati pripovjedača od pisca, izreći ideju.
Svoje bilješke učenici zapisuju u paru u grafički organizator u digitalnom alatu Popplet. Neka za većinu ključnih riječi ili natuknica postave i poveznicu na fotografiju, tekst ili videozapis koje će istražiti na mreži tijekom rješavanja zadatka. Zatim parovi sastavljaju grupe tako da otvore grupno čavrljanje i tijekom videosastanka uspoređuju bilješke.
Na kraju tijekom zajedničkog videosastanka s pomoću opcije dijeljenja zaslona prikažite svoju umnu mapu s ključnim riječima izrađenu u digitalnom alatu Popplet, a učenici neka usporede svoje bilješke s prikazanima. Podijelite poveznicu na svoju umnu mapu da učenici mogu detaljnije proučiti i usporediti umne mape. Neka vaš prikaz, uz tekst, bude bogat i dodatnim sadržajima − videozapisima, fotografijama i drugim mapama koje su povezane s temom. Npr. uz ključnu riječ „pripovjedač“ možete staviti poveznicu na članak koji govori o odnosu pripovjedača i pisca u tekstu i sl. Učenici mogu dati i svoje prijedloge što još možete dopisati u svoju mapu. Razgovarajte s učenicima o bilješkama koje su zapisali. Sve digitalne bilješke u ovom digitalnom alatu učenicima mogu biti korisne za učenje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Pokažite učenicima primjere uspješno izvedenih monologa kako bi imali jasniju predodžbu o tome što se od njih očekuje. Možete izvesti monolog ili rabiti videozapise ili audiosnimke.
Razgovarajte s učenikom i saznajte što mu najviše otežava izvođenje monologa. Prilagodite zadatke i očekivanja kako biste olakšali izazove s kojima se susreću učenici s teškoćama. Možete produljiti vrijeme za pripremu, smanjiti količinu teksta ili prilagoditi način izražavanja. Počnite s manjim dijelovima teksta i postupno povećavajte složenost. Omogućite učenicima više vremena za ponavljanje i ponovno izvođenje monologa kako bi stekli samopouzdanje i usavršili izvedbu.
Redovito pružajte povratnu informaciju učenicima o njihovu napretku. Usredotočite se na pozitivne aspekte izvedbe i pružite prijedloge za poboljšanje.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Vizualne pomoći mogu biti vrlo korisne za učenike s teškoćama. Razmislite o stvaranju vizualnih kartica, grafikona ili dijagrama koji će pomoći učeniku da organizira svoje misli i zadrži strukturu monologa. Također možete rabiti vizualne upute koje će im olakšati praćenje zadatka i slijediti korake.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici mogu izabrati lik ili likove iz književnog djela prema vlastitome izboru i izraditi jedan kadar stripa u digitalnom alatu ToonDoo. Neka tijekom izrade paze na karakterizaciju lika, a u oblačić neka napišu rečenicu koju taj lik izgovara u tekstu ili koja ga opisuje (citat iz knjige). Svoje nove stripovske junake neka pokažu učenicima u razredu tako što će s njima podijeliti poveznicu na strip.
Izradite u digitalnom alatu Match the Memory digitalnu igru memorije za učenike. Kartice trebaju prikazivati naslov književnoga djela i ime glavnog lika ili mjesta radnje ili citat iz knjige i sl. Učenici trebaju igrati igru povezujući naslove književnih djela sa spomenutim pojmovima ili rečenicama iz književnoga djela. Nakon odigrane igre pripremite ulomak iz književnoga djela koji će učenici čitati. Izaberite književna djela koja su doživjela svoju ekranizaciju (npr. Gospodar prstenova, Oliver Twist, Dnevnik malog Perice, Kradljivica knjiga, Čudo, Charlie i tvornica čokolade, Hobit i dr.). Razgovarajte s učenicima što je filmska adaptacija te koje su filmske adaptacije književnih djela dosad gledali, pitajte ih prati li radnja filma uvijek radnju u književnome djelu, u čemu je razlika dok čitamo knjigu u odnosu na gledanje filma i sl. Pripremite i isječak filma koji prikazuje događaj iz knjige. Možete pripremiti najavu za film koju možete pronaći na mreži. Nakon čitanja ulomka i gledanja videoisječka, učenici u paru trebaju usporediti književno i filmsko djelo. Možete videoisječke pripremiti u jednom od digitalnih alata Screencast. Tekstove možete urediti u digitalnom alatu Word i podijeliti učenicima poveznicu na dokument. Uz tekst stavite i poveznicu na videoisječak. Učenici u paru u Vennovu dijagramu trebaju prikazati sličnosti i razlike. Vennov dijagram neka oblikuju ispod teksta u digitalnom alatu Word. Nakon toga parovi postaju grupe i uspoređuju bilješke u Vennovu dijagramu. Da bi mogli usporediti podatke, potrebno je rasporediti tekstove i videoisječke tako da dva para imaju isti tekst i zadatke. Nakon toga svaka grupa treba oblikovati videomamac za književno djelo čiji su tekst učenici čitali. Videomamac mogu izraditi u digitalnom alatu Kizoa. Pored videosadržaja alat može poslužiti i za izradu raznih vrsta kolaža koji mogu uključivati i video ili neke animacije. Poveznice na videomamac mogu podijeliti s drugim učenicima, a mogu biti objavljeni i na stranicama škole u kutku za knjižnicu ili sl.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Igru memorije dopunite slikama iz ekraniziranih djela. Učenicima s oštećenjem vida osigurajte vršnjačku podršku učenika koji će im opisati viđeno u videozapisima.
Pitanja postavljajte postupno, provjeravajte jesu li učenici razumjeli ono što ste izgovorili.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Venov dijagram prilagodite tako da kao pozadinu koristite boje npr. crvena i žuta koje u zajedničkome dijelu daju narančastu.
Pažljivo birajte učenika koji će raditi u paru s učenikom s teškoćama. Neka vršnjak bude podrška i poticaj za učenika s teškoćama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.