Kao uvod u aktivnost, uputite učenike poveznicom na neki od alata za prikupljanje informacija u realnom vremenu, npr. Mentimeter (Oblak riječi) te tražite od učenika da unesu po tri do četiri izuma za koje smatraju da su bili najvažniji ljudima tijekom kamenog doba.

Nakon što se učenici izjasne, zajednički prokomentirajte njihove odgovore te pokrenite raspravu pitanjima poput: Zašto ste izabrali baš ove izume? Kako su ti izumi služili ljudima i kako su ih koristili? Od čega su ih izrađivali?

Učenicima najavite da će ovom aktivnošću upoznati načine na koje su ljudi izrađivali svoje alate, čime su se koristili iz prirode i kakav su utjecaj na prirodu imali. Učenike podijelite u pet do šest grupa (oko četiri člana u grupi).

Svakoj grupi dajte poveznicu na jedan od videa s popisa za reprodukciju Youtube kanala o primitivnim tehnologijama, kao što je Primitive technology. Možete sami izabrati prikaze izrade pojedinih predmeta, ali prijedlog je da učenici pogledaju način izrade sljedećih predmeta: kamena sjekira (stone axe), paljenje vatre uz prilagođene štapove (firesticks), luk i strijela (bow and arrow), bacač koplja (spear thrower), sklonište (bed shed ili round hut).

Svaka grupa, nakon što pogleda video, ima zadatak u alatu za izradu infografika i postera, npr. Canva, izraditi kratki osvrt na video. U svoj osvrt trebaju kratko uvrstiti odgovor na sljedeća pitanja: Koji se sve resursi iz prirode koriste kako bi se napravio određeni alat ili objekt? Opišite ukratko način izrade predmeta i objasnite njegovo korištenje i namjenu. Procijenite kako se ljudima povećavaju mogućnosti utjecaja na prirodu novim alatom. Smatrate li da biste i sami bili sposobni prema uputama u filmu izraditi sličan alat?

U svoju prezentaciju mogu uvrstiti i isječke iz filma kao slikovne prikaze koristeći se print screen mogućnošću na tabletima i mobitelima ili alatom za rezanje na računalu. Upozorite učenike da prilikom uvrštavanja slika trebaju navesti izvor kao i originalnog autora filmskih isječaka. Učenici izlažu svoje izume i uratke ostalim učenicima.

Pokrenite raspravu pitanjima kao što su: Koji su materijali najčešće korišteni u izradi alata? Koliko je priroda uništavana pri izradi ovih alata? Smatrate li da su resursi za izradu ovih alata ograničeni ili da su ih ljudi prapovijesti mogli koristiti neograničeno? Smatrate li da su ljudi kamenog doba živjeli u skladu s prirodom i da je nisu pretjerano iskorištavali?

Nakon provedene rasprave pokažite učenicima tematske karte procjene znanstvenika pokrivenosti Europe šumskim pokrovom tijekom razdoblja neolitika u Europi (od 6000. do 1000. god. pr. Kr.) Pomoću tematskih karata, naglasite kako su ljudi i primitivnom tehnologijom imali veliki utjecaj na europske šume koje već tada počinju krčiti i iskorištavati. Važno je naglasiti da priroda ne ovisi samo o tehnologiji koju koristimo već puno više o našim odlukama kako ćemo se ponašati i koliko ćemo resursa iz prirode uzeti. Kao usporedbu možete pokazati današnje stanje šumskih pokrova u Europi. Koristite kartu A i objasnite da je nijansama zelene boje prikazana šumska površina kako biste istaknuli da je tehnološki napredak samo otvorio nove mogućnosti ugrožavanja šumskih površina. Povedite raspravu s učenicima oko toga zašto nam je šuma važna i za što je sve koristimo. Dodatno naglasite važnost šume ne samo kao potrošnog materijala već i kao staništa, regulatora klime, mjesta za odmor i relaksaciju u današnjem društvu.

Postupci potpore

U uvodnoj aktivnosti učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma pripremite popis najvažnijih izuma kamenog doba popraćen slikom i kratkim jednostavnim opisom. Pokušajte obuhvatiti sve ključne podatke koji će učeniku pomoći da samostalnije i aktivnije sudjeluje u daljnjim aktivnostima.

Učenicima s teškoćama osigurajte smještanje u grupe u kojima će moći aktivno sudjelovati i dobiti potrebnu podršku drugih učenika. Jasno odredite njihovu ulogu i zadatke u grupi, kako bi im osigurali uspješnost.

Učenicima s oštećenjem vida opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem. Učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje i koncentracije osigurajte sažetak s ključnim pojmovima i slikovnim prikazom sadržaja koji će gledati te ih tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica. Informacije u sažetku grupirajte u skladu s pitanjima na koja učenici moraju odgovoriti u sljedećem koraku aktivnosti. Prema potrebi, dodatno naznačite koji dio sažetka odgovara na koje pitanje. Provjerite razumijevanje manje poznatih pojmova.

U raspravama omogućite učeniku s teškoćama da kaže svoje mišljenje i potičite ga na zaključivanje potpitanjima i sugestijama.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji su zainteresirani i žele znati više možete predložiti da na internetu pronađu lokacije posljednjih ljudskih društava koja funkcioniraju na razini kamenog doba. Učenici mogu izraditi plakat za učionicu ili letak u nekom od digitalnih alata poput Canva. Na njemu će prikazati lokacije posljednjih kameno dobnih društava, jesu li i kada su kontaktirana te eventualno ako postoje fotografije pripadnika tih kultura. U svojem radu učenici mogu istražiti povezanost takvih ljudskih zajednica sa šumama jer je velika većina takvih zajednica prisutna u tropskim šumama Amazonije, Indonezije i pojedinih izoliranih otoka. Isto tako se može naglasiti smanjivanje prostora takvih društava zbog suvremenih ekonomskih aktivnosti i smanjivanja tropskih šuma.

Kako biste motivirali učenike za aktivnost, zamolite ih da pomoću mobilnog uređaja učitaju QR kodove sa 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja te potaknite oluju ideja s učenicima o tome što Ciljevi predstavljaju. 17 QR kodova prethodno izradite u nekoj od aplikacija kao što je QR Code Generator i rasporedite ih u prostoru tako da, po mogućnosti, asocijativno vizualiziraju Cilj koji predstavljaju sa slikom (npr. Cilj 2 – svijet bez gladi uz blagovaonicu). Ispod svakog QR koda možete postaviti i informaciju zašto se taj Cilj provodi. Raspravite s učenicima koji Cilj primjenjujemo kod kojeg problema i na koji način ga možemo riješiti.

Neka učenici individualno promisle o pitanju Što je održivost?, a zatim neka izmijene misli u paru te svoje odgovore zapišu u diskusijskoj sobi izarađenoj u digitalnom alatu za suradnju i komunikaciju u realnom vremenu, npr. GoSoapBox. Po završetku prokomentirajte odgovore u kontekstu znanstvenih dokaza da čovječanstvo živi na neodrživ način.

S učenicima zatim pogledajte videozapis Što je to održivost? u trajanju od 2:02 min.

Videozapis po potrebi mjestimično zaustavite (i eventualno ponovite) i prokomentirajte s učenicima kako biste im olakšali razumijevanje videa.

Na pitanje Koji se od globalnih ciljeva održivog razvoja odnosi na promicanje djelotvornosti u korištenju resursa, energetsku učinkovitost, održivo gospodarenje otpadom i njegovu ponovnu upotrebu? učenici neka odgovore u prethodno navedenoj diskusijskoj sobi. Raspravite s učenicima zašto se otpad mora skupljati odvojeno. Porazgovarajte s učenicima o situaciji s otpadom u vašoj lokalnoj zajednici, o tome tko je sve odgovoran i zadužen za brigu o otpadu.

Posjetite s učenicima reciklažno dvorište ili zeleni otok. Učenici mogu intervjuirati voditelja uz pomoć pitanja koja su prethodno pripremili, a nakon posjeta objaviti intervju na mrežnim stranicama škole kako bi ostali učenici bili bolje informirani o održivom načinu postupanja s otpadom, stanju u lokalnoj zajednici te odgovornostima pojedinca i javnih službi. Zatim posjetite divlje odlagalište otpada i usporedite ga s reciklažnim dvorištem. Pri tome može poslužiti i neka od aplikacija na mobilnim uređajima za kartiranje otpada. Učenici neka primijene Globalne ciljeve održivog razvoja te ih povežu uz odgovarajući otpad. Razgovarajte s učenicima: Kakvo bi bilo prirodno okruženje da otpad nije bačen u njega, nego u reciklažno dvorište? Zašto je to važno? (Imajte na umu zdravlje i sigurnost, ljepotu i uživanje u prirodi, život u vodi, život na kopnu…).

Kako bi svijest o odgovornosti proširili na svoje kućanstvo i povezali sa vlastitom svakodnevnom praksom, zamolite učenike da provedu anketu o vlastitim navikama (ili navikama ostalih učenika, susjeda) o zbrinjavanju otpada u alatu Forms - Office 365 paket. Anketa može sadržavati pitanja poput: koliko članova broji vaše kućanstvo, koliko otpada nastaje, razvrstavate li otpad u vlastitom kućanstvu, koristite li reciklažna dvorišta? Rezultate ankete mogu obraditi grafički u alatu Excel online - Office 365 paket.

Podijelite učenike u grupe i zadajte im da istraže pouzdane izvore informacija s mrežnih tražilica koje će naći upotrebljavajući ključne riječi gospodarenje otpadom. Grupama pridružite boje ovisno o vrsti otpada i njegovom načinu gospodarenja. Nakon istraživanja, učenici mogu izraditi postere i letke u nekom od alata za izradu infografika i postera, npr. Canva. Uratke zatim objavite na mrežnoj stranici škole. Letke mogu podijeliti susjedima u naselju i učenicima kojima će održati predavanje u školi o gospodarenju otpadom i održivom razvoju.

Povedite s učenicima razgovor o njihovim aktivnostima na praznicima ili za vikend. Borave li u prirodi ili kod kuće, posjećuju li znamenitosti, zabavne parkove, trgovačke centre i sl. Pitajte ih gdje se osjećaju najbolje, kamo najviše vole ići i gdje se najbolje osjećaju. Navedite ih da se prisjete svog zadnjeg boravka u prirodi duljem od dva sata (u šumi, na livadi, jezeru i sl.) i opišu ukratko gdje su bili i kojim su se aktivnostima u prirodi bavili. Nakon toga im možete skrenuti pozornost na dobre učinke boravka u prirodi (fizička aktivnost, opuštanje, svjež zrak, iskustveno učenje i sl.) i razgovarate s njima i/ili zapisujte te aktivnosti na njemačkom jeziku u prezentu.

Isplanirajte s učenicima poludnevni ili jednodnevni izlet/terensku nastavu u prirodi. Ovaj dio aktivnosti provedite kao rad u grupama, pri čemu svaka grupa može odabrati neko od odredišta za izlet - šuma, jezero, park i sl. Neka svaka grupa definira svoje aktivnosti i kreira eine Checkliste stvari na njemačkom jeziku koje moraju ponijeti sa sobom u papirnatom obliku ili u digitalnom, koristeći neki od alata za proračunske tablice, npr. Google Tablice, predložak To do list. Primjer možete vidjeti na sljedećoj poveznici: To Do List – primjer.

Zatim prikažite učenicima fotografije jednokratne/višekratne ambalaže, ostataka hrane, otpalog lišća i grančica i sl. Porazgovarajte o tome što iza njih u prirodi smije i može ostati (ostatci hrane npr.), a što trebaju odnijeti kući sa sobom i reciklirati. Kroz razgovor uputite učenike da vode računa o tome da pri pakiranju koriste što manje jednokratnih ambalaža kako bi tijekom boravka u prirodi proizveli što manje otpada. Npr. da piće nose u staklenim bocama ili onima od čvrste plastike za višekratnu upotrebu, da jelo nose u kutijama za užinu i sl., a za desert neka ponesu voće. Porazgovarajte i o tome što oni iz prirode smiju uzeti: otpalo lišće i grančice, plodove, lijepa iskustva, druženje, fotografije… Nakon toga, grupe imaju priliku doraditi svoje Checkliste te svaka grupa predstavlja svoju Checkliste razredu. Prokomentirajte zajedno s učenicima rad svih grupa.

Popis za boravak u prirodi možete koristiti i za odlazak na neka druga odredišta. Primjerice, u grad, jer je i tu bitno da se proizvede što manje smeća, a reciklira što više. Na taj je način naša razmjena s prirodom održiva.

Postupci potpore

U aktivnosti kreiranja Checkliste, učenicima s oštećenjem sluha, učenicima s intelektualnim teškoćama i teškoćama iz spektra autizma pripremite slikovne prikaze različitih predmeta s natpisom na hrvatskom i njemačkom jeziku. Učenici mogu odabrati one koje bi ponijeli na izlet u prirodi i prepisati nazive u tablicu. U slučaju većih teškoća, dovoljno je da učenici izdvoje kartice s odgovarajućim predmetima. Prema potrebi ih potpitanjima i sugestijama navodite na točan odabir.

Učenicima s oštećenjem sluha, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, osobito teškoćama čitanja i pisanja te učenicima s poremećajem pažnje češće provjeravajte upisuju li točno pojmove. Možete im pripremiti tablicu s već ispisanim pojmovima i potaknuti ih da provjere točnost riječi koje su napisali i prema potrebi ih isprave. Predvidite im dulje vrijeme za završetak zadatka.

Provjerite razumiju li učenici s intelektualnim teškoćama sve pojmove koji se koriste (npr. što je jednokratna ambalaža) i dodatno ih objasnite koristeći primjere koji su im poznati iz svakodnevnog života. Učenicima s intelektualnim teškoćama i teškoćama iz spektra autizma možete dati slikovni prikaz situacija u kojima je u prirodi nešto ostavljeno ili iz nje nešto uzeto te tražiti da izdvoje o čemu se radi i objasne zašto je to dobro ili loše.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu samostalno ili uz pomoć nastavnika istražiti odredišta za jednodnevni boravak u prirodi koja su u blizini mjesta stanovanja. Pri odabiru cilja može vam pomoći sadržaj na poveznici. Također mogu/možete posjetiti obližnji park prirode ili nacionalni park.

Ako niste u mogućnosti otići u prirodu, informirajte se na stranicama javnih ustanova za zaštitu prirode koja su poželjna ponašanja u zaštićenim područjima ili pozovite čuvara prirode u vašu ustanovu.

Pripremite uvodnu aktivnost na način da učenicima ispišete kriterije Plave zastave za plaže. Za dobivanje statusa ukupno postoje četiri velike grupe (odgoj i obrazovanje, kvaliteta vode, upravljanje okolišem te sigurnost i usluge) s ukupno 33 kriterija. Učenike podijelite u četiri grupe, svaka grupa dobiva jednu veliku grupu kriterija iz koje mora odabrati dva, po njima najvažnija kriterija za dobivanje Plave zastave. Učenici označuju ta dva kriterija na dobivenom papiru te pred ostalim grupama objašnjavaju zašto su ih izabrali.

Za sljedeću aktivnost pripremite skraćeni popis plaža s Plavom zastavom u Hrvatskoj. Učenici će samostalno, uz pomoć atlasa ili karte Republike Hrvatske, označiti i imenovati na slijepoj karti plaže sa statusom Plave zastave na navedenom popisu. Učenici će zaključiti u kojoj ih županiji ima najviše.

Pripremite za učenike u grupama papir veličine A3, s ispisanom Plavom zastavom na sredini i postavljenim pitanjem: Kako se treba ponašati na plažama koje imaju status Plave zastave? Od učenika očekujemo da komentiraju/upisuju odgovore vezane uz način tuširanja, postupanja s vlastitim otpadom, mjesta gdje idu na zahod i slično. Predstavnici grupa izlažu svoje odgovore ostatku razreda koji nadopunjuje svoje papire novim saznanjima.

Za refleksiju učenici mogu pogledati video na temu Plave zastave i odgovoriti na pitanje što oni mogu dodatno učiniti u zaštiti mora i mogu li i oni organizirati sličnu akciju? Postoji li u njihovoj blizini plaža koja zaslužuje takav status?

Završna aktivnost učenika usmjerena je na njihovu fizičku aktivnost u razredu. Razmaknite stolove i pripremite jednu platnenu ili tenisku lopticu. Zaigrajte s učenicima picigin. Igrate na način da bacite lopticu jednom učeniku/učenici, a oni moraju navesti jednu fizičku ili mentalnu aktivnost koju prakticiraju na plaži (plivanje, skakanje u vodu, igranje u pijesku, sunčanje, slušanje glazbe….). U trenutku kada se loptica ponovno vrati vama, diskutirajte s učenicima kako takve aktivnosti utječu na njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Postupci potpore

Osigurajte učenicima s motoričkim poremećajima i oštećenjem vida punopravno sudjelovanje u aktivnostima i ne dopustite da budu pasivni promatrači.

Popis plaža s Plavom zastavom pripremite na Brailleovom pismu ili u elektronskom obliku koji će učenici s oštećenjem vida moći koristiti na računalu s čitačem ekrana. Osigurajte im i karte s taktilnim oznakama ili natpisima na Brailleovom pismu te predvidite rad u paru s vršnjakom koji im može pomoći.

Učenici motoričkim teškoćama i učenici s oštećenjem vida mogu komentirati i izvoditi zaključke, a vršnjak označavati na karti i u narednoj aktivnosti upisivati odgovore na plakat. Učenike s teškoćama treba pozicionirati na način da mogu dobro vidjeti, čuti i uključiti se u izradu plakata. Sve što članovi grupe upisuju na plakat treba se naglas izreći i pročitati učeniku oštećena vida. Radi li se o slabovidnom učeniku, važno je obratiti pažnju na papir za izradu plakata. Preporučljivo je koristiti mat papir ili papir žućkaste boje koji ne reflektira svjetlost te pisati veća slova, debljim crnim flomasterima.

Tijekom aktivnosti s loptom, možete koristiti zvučne lopte za učenike oštećenog vida i umjesto loptice veću loptu kojom mogu manipulirati i učenici sa slabije razvijenom motorikom. Učenicima s teškoćama je dobro najaviti da će im se baciti lopta te pričekati nekoliko trenutaka dok se pripreme da ju ulove. Loptu treba lagano baciti u njihove pripremljene ruke.

Ukoliko učenik ima veća motorička ograničenja, umjesto dodavanja lopte može se na strop zalijepiti balon koji visi na uzici. Učenici stoje u krugu i guraju balon jedni drugima. Učenik s motoričkim teškoćama (ovisno o opsegu pokreta koje može izvesti) balon može gurati štapom ili udarati laganim reketom za badminton.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu koristiti interaktivnu kartu na poveznici kako bi pronašli ostale plaže s Plavom zastavom u Republici Hrvatskoj. Kada učenici dotaknu neku od točaka na interaktivnoj karti prikažu im se osnovni podaci o navedenoj plaži. Učenici mogu odabrati neku od plaža s plavom zastavom koju su posjetili ili neku plažu koju žele posjetiti te napraviti poster prema unaprijed zadanim kriterijima, uz pomoć podataka na interaktivnoj karti i dodatnim istraživanjem na internetu te vlastitim fotografijama. Učenici izlažu svoje istraživanje ostatku razreda te poster izvjese u razredu ili na školskom hodniku.

Porazgovarajte s učenicima o njihovim navikama zbrinjavanja otpada, npr. Odvajate li otpad? Je li važno odvajati otpad? Navedite primjer koji pokazuje pozitivan utjecaj na okoliš vezan za ispravno zbrinjavanje nekog otpada.

Pogledajte s učenicima videozapis: Što se uistinu dogodi s plastičnom bocom koju odbaciš? Videozapis, koji je na engleskom jeziku, donosi kratak opis sastava plastike i na primjeru triju plastičnih boca zorno se objašnjava što se zbiva s plastičnim bocama koje bacimo u smeće, što s bocama koje odbacimo u prirodu, a što s onima koje recikliramo. Prva boca završava na odlagalištu, kroz nju i ostali otpad prolazi kišnica i upija otrovne spojeve topljive u vodi. Tako se onečišćuje tlo i podzemne vode. Druga boca odbačena je u rijeku i nakon dugog putovanja završava u oceanu, razlaže se na mikroplastiku koja ili ostaje kružiti u moru ili završi u nekom hranidbenom lancu. Treću bocu kamion odveze u reciklažno dvorište i nakon prerade postaje sirovina za nove proizvode.

Uputite učenike da u razdoblju od jednog tjedna odvajaju sav plastičan otpad u svojim kućanstvima te da ga na kraju tjedna izvažu i zabilježe njegovu ukupnu masu. Pretraživanjem sadržaja na Internetu neka pronađu prosječne vrijednosti o masi plastičnog otpada koju tjedno proizvede prosječna obitelj u Hrvatskoj i neka te vrijednosti usporede.

Na satu s učenicima izračunavanjem prosječne vrijednosti svih izvaganih masa odredite koliko Obitelj mog razreda tjedno proizvede plastičnog otpada. U razgovoru s učenicima usmjerite ih na važnost razdvajanja različitih vrsta otpada i njegovo recikliranje. Možete s učenicima odigrati i digitalnu igru Razvrstavanje otpada – sirovine, koju ćete s učenicima podijeliti putem ove poveznice.

Upitajte učenike imaju li dvojbi gdje ispravno mogu odložiti tetrapak i limenke; hoće li pritom koristiti spremnik za papir ili plastiku?

Na mrežnim stranicama Europskog parlamenta pogledajte videozapis Zagađenje mikroplastikom. Razgovarajte s učenicima kako nastaje mikroplastika i koje su posljedice zagađenja njome. Obratite im pozornost na rješenja EU kojih se i oni mogu pridržavati.

Rješavanjem računskih zadataka vezanih uz korištenje plastičnih vrećica i potrošnju vode u plastičnim bocama usmjerite pozornost učenika i na uštede koje mogu ostvariti racionalnim korištenjem predmeta načinjenih od plastike i na problem mikroplastike. Za izradu računskih zadataka možete se koristiti primjerima poput: U dućanu možete kupiti platnenu vrećicu ili plastičnu vrećicu za jednokratnu uporabu. Nakon koliko će vam se vremena isplatiti kupnja platnene vrećice ako idete u dućan pet puta tjedno? Koliko je puta skuplja voda u plastičnoj boci manjeg pakiranja od one u većem pakiranju? Prema najnovijim istraživanjima svatko od nas tjedno u organizam unese prosječno 5 g mikroplastike. Izračunaj masu plastike koju godišnje unesemo u svoj organizam?

Postupci potpore

Videozapis prilagodite na način opisan u prethodnim aktivnostima. Učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Predložak možete pripremiti unaprijed, kako bi se učenik mogao upoznati sa sadržajem prije same aktivnosti. Tijekom gledanja usmjeravajte učenike na pažljivije praćenje ključnih odrednica i prema potrebi dodatno objasnite viđeno. U sažetku koji ćete dati učenicima s teškoćama možete vizualno prikazati svaki od opisanih ciklusa.

Navedite konkretne primjere plastičnog otpada karakterističnog za kućanstvo, najbolje uz njihov slikovni prikaz i dajte ih, uz kratak opis zadatka odvajanja i vaganja otpada, u pisanom obliku učenicima s teškoćama. Ovakav podsjetnik će im osigurati veću samostalnost u radu i dati sve potrebne informacije članovima obitelji koji će im pružati podršku. Posebno se to odnosi na učenike s intelektualnim teškoćama, učenike s poremećajem iz spektra autizma i učenike s poremećajem pažnje.

Dajte točnu poveznicu, upute i/ili ključne pojmove za pretraživanje koji će učenicima olakšati da na internetu pronađu podatke o masi plastičnog otpada koju tjedno proizvede prosječna obitelj u Hrvatskoj. Prilikom računanja, učenicima s teškoćama omogućite uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima zadatak da pretraživanjem na Internetu pronađu prosječne podatke o količini recikliranog otpada za svoju općinu i županiju i usporede ih sa prosječnim vrijednostima za Hrvatsku i Europsku uniju. Podatke neka unesu u neki od alata za tablično prikazivanje podataka kao što su Excel online , Meta Chart, Google tablice, te ih grafički prikažu stupčastim dijagramom.