U dogovoru s razrednikom koji obavještava roditelje dogovorite s učenicima da tijekom zimskih ili proljetnih praznika (ili u nekom zadanom roku) posjete jednu kulturnu ustanovu u svome mjestu/gradu. Pripremite i podijelite s učenicima poveznice na mrežne stranice kulturnih ustanova koje bi trebalo posjetiti i učenici se odlučuju za jednu. Prije posjeta provedite anketu u digitalnom alatu Mentimeter kako biste provjerili koliko će učenika posjetiti koju kulturnu ustanovu. U slučaju da neki učenici ne mogu posjetiti navedenu kulturnu ustanovu, dogovorite s njima da prouče mrežne stranice te ili neke druge kulturne ustanove. Tijekom posjeta učenici trebaju zabilježiti svoje zaključke o kulturnoj ustanovi – kakva je, kojem području kulture pripada, čuvaju li se u njoj kakvi običaji, nematerijalna baština, je li važna za gospodarski i turistički razvoj lokalne zajednice.
Učenici svoje bilješke tijekom posjeta mogu i snimiti s pomoću diktafona na svojim mobilnim telefonima ili tabletima, a mogu i fotografirati dijelove kulturne ustanove pazeći pritom da ne naruše pravila ustanove vezana uz fotografiranje i autorska prava.
Nakon što svi učenici izvrše zadatak, podijelite ih u grupe prema ustanovama koje su posjetili. Rasporedite učenike u grupama tako da su u jednoj grupi učenici koji su posjetili različite kulturne ustanove. Učenici u grupi rade metodom world cafe i predstavljaju kulturnu ustanovu koju su posjetili. Svaka grupa izrađuje svoj plakat s popisom posjećenih kulturnih ustanova i zanimljivostima koje su tamo vidjeli. Metoda world cafe usmjerena je na istraživanje i promišljanje o temi. Tijekom rada u grupi učenici povezuju ideje i promišljaju o temi iz više točaka gledišta. Svaki učenik unutar grupe predstavlja drugu kulturnu ustanovu (ili u slučaju da su učenici posjetili istu kulturnu ustanovu, predstavljaju je svaki na svoj način, na temelju svojega posjeta). Učenici se unutar grupe dogovaraju tko će biti „domaćin“ u njihovoj grupi. Domaćin osigurava da svi jednako sudjeluju u raspravi za stolom, da su na plakat zapisane sve važne misli, ideje i zaključci i priprema se za predstavljanje rada njihove grupe ostalim učenicima koji će doći do njega. Učenici iz ostalih grupa izmjenjuju se tako da dolaze „u goste“ drugim grupama. Potrebno je pripaziti da opet unutar nove grupe budu učenici koji su posjetili različite kulturne ustanove. Za stolom ostaju samo domaćini svake grupe i dočekuju goste. Iznose im zaključke svoje grupe i predstavljaju kulturne ustanove koje su učenici posjetili. Gosti doprinose i radu „novih grupa“ u kojima se trenutno nalaze jer komentiraju predstavljene kulturne ustanove i dodaju svoje zaključke, stavove i doživljaje nakon posjeta. Plakati nastali tijekom grupnoga rada izlažu se na panou u učionici ili na nekom vidljivom mjestu u školi.
Učenici u završnom dijelu aktivnosti pišu izvješće o posjetu kulturnim ustanovama svoga kraja. Na temelju podataka koje su prikupili tijekom svojega posjeta i tijekom rada u grupi odgovaraju na ključna pitanja koja izvješće treba sadržavati: Tko sudjeluje?, Što se događa?, Gdje se događa?, Kada se događa?, Zašto se događa?. Izradite analitičku rubriku s pomoću koje ćete vrednovati napisana izvješća i podijelite s učenicima rubriku prije pisanja izvješća kako bi se upoznali sa svim sastavnicama.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostaviti druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Provjerite razumije li učenik korištenje zadanog alata Mentimeter. Ako za učenika izrađujete pisane upute, rabite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Ako učenik s teškoćama bolje surađuje i uspješniji je koristeći digitalni alat, zamijenite izradu hamera nekim od dostupnih alata. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno. U grupi s učenikom s oštećenjem jezično-govorne glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju dogovorite da rad izlaže vršnjak ili prilagodite način izlaganja. Neka učenik s teškoćama bude aktivni sudionik u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivni promatrač.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Povežite se s kolegama i kolegicama iz drugih škola (po mogućnosti iz različitih dijelova zemlje ili iz sela i grada) i dogovorite s njima da i oni sa svojim učenicima provedu ovu aktivnost. Dogovorite vrijeme zajedničkog online sastanka i povežite se s pomoću digitalnog alata MS Teams. Razmijenite izvješća učenika o posjetu kulturnim ustanovama. Neka učenici razmijene iskustva i usporede koje kulturne ustanove djeluju u različitim lokalnim zajednicama.
Dogovorite s učenicima i roditeljima posjet kazalištu i organizirajte ga. Odaberite kazališnu predstavu i pripremite učenike na gledanje kazališne predstave. Uputite ih na čitanje novinskih članaka o premijeri odabrane kazališne predstave, neka se upoznaju s glumcima i njihovim ulogama, neka posjete mrežnu stranicu kazališne kuće u kojoj se prikazuje kazališna predstava. Rezultate njihova istraživanja provjerite kratkim vođenim razgovorom, a zatim odigrajte kviz koji prethodno pripremite u digitalnom alatu Kahoot!. U kvizu postavite osnovna pitanja o kazališnoj predstavi i kazalištu koje ćete posjetiti. Postavite fotografije glumaca i njihova imena, neka učenici povežu fotografiju s imenom, kao i fotografiju glumca s imenom lika kojega glumi.
Nakon posjeta kazalištu učenici rade u paru. Svaki se par odlučuje za zadatak prema svojim interesima. Prije odabira zadatka, dogovorite s učenicima da se podijele u parove prema zajedničkim interesima (napomenite im da će moći odabrati samo jedan zadatak). Pripazite da svi zadatci budu ravnomjerno raspoređeni među parovima. Neka neodlučni izvlače papirić s tekstom neodabranih zadataka. Parovi imaju na odabir sljedeće zadatke:
a) izraditi plakat za predstavu u digitalnom alatu Canva
b) snimiti videonajavu za pogledanu kazališnu predstavu
c) snimiti intervju s likom iz kazališne predstave (jedan učenik preuzima ulogu novinara, a drugi se uživljava u ulogu lika)
d) napisati vijest na temelju glavnoga događaja u predstavi (izvora dramske napetosti)
e) dramatizirati nastavak pogledane kazališne predstave.
Svoje radove učenici predstavljaju ostalim učenicima u razredu i/ili postavljaju na dogovoreno mrežno mjesto.
U digitalnom alatu za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, napišite objavu i zadatak učenicima da se pripreme na gledanje kazališne predstave. Recite im samo naziv predstave (prethodno pronađite snimku navedene kazališne predstave koja je otvorena za javnost, npr. na mrežnim stranicama CARNET Meduze).
U svojoj objavi uputite učenike na čitanje novinskih članaka o premijeri odabrane kazališne predstave, neka se upoznaju s glumcima i njihovim ulogama, neka posjete mrežnu stranicu kazališne kuće u kojoj se kazališna predstava prikazuje uživo.
Dogovorite s učenicima online sastanak na kojemu provjerite rezultate njihova istraživanja kratkim vođenim razgovorom, a zatim podijelite s učenicima kviz koji prethodno pripremite u digitalnom alatu Kahoot!. U kvizu postavite osnovna pitanja o kazališnoj predstavi i kazalištu u kojemu je predstava prikazana. Postavite fotografije glumaca i njihova imena, neka učenici povežu fotografiju s imenom, kao i fotografiju glumca s imenom lika kojega glumi. Kviz odigrajte tijekom online sastanka. Na sastanku podijelite s učenicima poveznicu na kazališnu predstavu koju trebaju pogledati. Također, uputite učenike na zadatke koje imaju nakon gledanja kazališne predstave. Objasnite im da od navedenih zadataka odabiru jedan. S obzirom na to koji će zadatak odabrati, dogovorite s njima da mogu raditi individualno, u paru ili grupi. Parovi i grupe trebaju se dogovoriti u koje će vrijeme održati zaseban online sastanak radi dogovora i podjele zaduženja te na koji će način izvršiti zadatak. Dogovorite s učenicima rok za izvršavanje zadatka i vrijeme idućeg online sastanka na kojemu će predstaviti svoje radove.
Nakon online sastanka objavite učenicima još jednom zadatke o kojima ste govorili tijekom sastanka. Zadatci su sljedeći:
a) izraditi plakat za predstavu u digitalnom alatu Canva
b) snimiti videonajavu za pogledanu kazališnu predstavu
c) osmisliti intervju s likom iz kazališne predstave
d) napisati vijest na temelju glavnoga događaja u predstavi (izvora dramske napetosti)
e) dramatizirati nastavak pogledane kazališne predstave.
Svoje radove učenici predstavljaju ostalim učenicima tijekom online sastanka i/ili postavljaju na dogovoreno mrežno mjesto pa tijekom sastanka međusobno komentiraju radove.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostaviti druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Provjerite razumije li učenik korištenje zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute, rabite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Ako učenik s teškoćama bolje surađuje i uspješniji je koristeći digitalni alat, zamijenite izradu hamera nekim od dostupnih alata. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno. U grupi s učenikom s oštećenjem jezično-govorne glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju dogovorite da rad izlaže vršnjak ili prilagodite način izlaganja. Neka učenik s teškoćama bude aktivni sudionik u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivni promatrač.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici koji žele mogu u digitalnom alatu Audacity snimiti radijsku emisiju u kojoj će razgovarati o pogledanoj kazališnoj predstavi. Učenici trebaju iznijeti svoje dojmove, a da pritom ne otkriju u potpunosti sadržaj kazališne predstave. Njihova radijska emisija ima cilj zainteresirati ostale učenike da pogledaju navedenu kazališnu predstavu.
Istražite koje sve novinske, izdavačke i televizijske kuće djeluju u Republici Hrvatskoj. Odaberite dvije ili tri koje bi učenicma mogle biti zanimljive. Kriteriji za odabir mogu biti udaljenost od mjesta u kojem se nalazi škola koju pohađaju vaši učenici, zanimljivost mrežne stranice, aktualnost (prikazuje trenutno popularnu televizijsku emisiju, izdala je neku popularnu knjigu, izdaje popularni časopis itd.). Podijelite s učenicima poveznice na mrežne stranice odabranih novinskih, izdavačkih i televizijskih kuća.
Učenici su podijeljeni u tri grupe. Prva grupa proučava poveznice na novinske kuće. Druga grupa proučava poveznice na izdavačke kuće, a treća na televizijske kuće. Učenici istražuju i izdvajaju podatke o pojedinim novinskim, izdavačkim ili televizijskim kućama. Razgovorom u grupi odlučuju koja im je najzanimljivija i koju bi voljeli posjetiti. Rezultate istraživanja i razgovora predstavljaju ostalim učenicima tako da se svi učenici u razredu upoznaju s osnovnim djelatnostima pojedine kuće.
Zatim učenici nastavljaju rad u grupi tako da osmisle posjet odabranoj novinskoj, izdavačkoj ili televizijskoj kući. Izrađuju plan puta, troškovnik, planiraju što će vidjeti, s kim će razgovarati. Svoje planove mogu učiniti vizualno privlačnijima tako da ih obrade u digitalnom alatu Canva (dodaju im fotografije, istaknu pozadinu, poseban font…). Učenici svoje plakate objavljuju na dogovorenom mrežnom mjestu. Predstavljaju rezultate rada i odabiru najbolje osmišljen plan posjeta odabranoj novinskoj, izdavačkoj ili televizijskoj kući.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata i ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.
Omogućite uporabu vizualnih pomagala kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostavite druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Upoznajte učenike s digitalnim alatom Canva te posebnu pozornost obratiti na razumijevanje korištenja alatom učenika s teškoćama. Za učenike s teškoćama pripremiti upute (pisane ili slikovne) za korištenje alata. Pritom je potrebno voditi računa o primjerenom grafičkom oblikovanju svih nastavnih materijala (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova). Pohvalite učenika s teškoćama radi stavaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici koji žele mogu samostalno posjetiti odabranu novinsku, izdavačku ili televizijsku kuću. Svoj posjet mogu predstaviti u obliku prezentacije u digitalnom alatu PowerPoint. U prezentaciju mogu dodati i fotografije i poveznice te prikazati sva mjesta koja su vidjeli tijekom posjeta. Neka predstave svoj posjet uz prezentaciju ostalim učenicima u razredu i usporede plan posjeta sa svojim posjetom (što su učenici u planu dobro isplanirali, što nisu mogli predvidjeti, što su naučili nakon posjeta, a da bi mogli primijeniti u izradi plana za sljedeći posjet...).
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.