Razgovarajte s učenicima o pjesnicima. Potaknite ih na razmišljanje o njihovu poslu postavljajući im pitanja, npr. Kako zamišljaš posao pjesnika?, Što oni rade?, Kako provode dane?.
Potom s učenicima pristupite jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.1., Razlikujemo književnost i druge umjetnosti. Poslušajte zvučne zapise pjesama Što pjesnici još znaju i Pjesnici Antuna Branka Šimića. Neka učenici iznesu svoje dojmove o poslušanim pjesmama i usporede svoj doživljaj pjesnika s onima kako ih je doživio i predstavio pjesnik A. B. Šimić u svojim pjesmama.
S učenicima poslušajte i enciklopedijsku natuknicu o pojmu pjesnik te uputite učenike na rješavanje Kolekcije zadataka 1.
Razgovarajte s učenicima o pojmu književnost. Neka učenici iznesu svoje asocijacije i objašnjenja značenja riječi književnost kako je oni doživljavaju. Neka učenici pročitaju definiciju pojma književnost. Prokomentirajte s učenicima njihova objašnjenja pojma književnost.
Slijedi kratka vježba povezivanja imena i fotografije poznatih hrvatskih književnika (Kolekcija zadataka 2) i upoznavanja učenika s pojmom književnik/književnica.
Nakon što se učenici upoznaju s pojmom književnosti kao umjetnosti riječi, razgovarajte s učenicima o ostalim vrstama umjetnosti. Neka učenici riješe kolekciju zadataka uz Zadatak 2.
Nakon što su se upoznali s različitim vrstama umjetnosti i prepoznali književnost kao vrstu umjetnosti, zamolite učenike da pripreme predstavljanje svoga najdražega umjetnika ili umjetničkoga djela. Ova se aktivnost može provesti i u sklopu međupredmetnoga povezivanja Hrvatskoga jezika, Likovne kulture i Glazbene kulture. Na satima Likovne i Glazbene kulture učenici mogu dodatno istražiti informacije o svome najdražem umjetniku ili umjetničkom djelu, a na satima Hrvatskoga jezika predstaviti odabranoga umjetnika.
Neka predstavljanje bude u obliku kratkoga videozapisa (ne više od jedne minute) i objavljeno u digitalnom alatu Flipgrid. Dogovorite s učenicima rok za objavu videozapisa kao i rok do kojega trebaju pregledati predstavljanje najdražeg umjetnika ili umjetničkoga djela ostalih učenika. Zamolite učenike da odaberu tri predstavljanja za koje smatraju da su ostavili na njih najbolji dojam. Komentirajte s učenicima videozapise s najviše glasova. Odaberite zajedno najbolje predstavljeno umjetničko djelo ili umjetnika. Možete ujedno upozoriti na to kako treba izgledati dobro predstavljanje vodeći računa o načinu izražavanja, vrednotama govorenoga jezika i neverbalnoj komunikaciji. Na kraju porazgovarajte s učenicima o tomu kako su doživjeli određena umjetnička djela u predstavljanju drugih učenika. Neka promisle jesu li im njihovi vršnjaci uspjeli približiti neke umjetnosti ili umjetnike za koje prije nisu pokazivali poseban interes.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
U uvodnom razgovoru potaknite učenike s teškoćama neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove o pjesnicima, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću) osim ako izraze želju.
Zvučne zapise pjesama koje ćete koristiti u aktivnosti pošaljite unaprijed učenicima s teškoćama. Učenicima oštećena vida omogućite mjesto u učionici najbliže izvoru zvuka, a učeniku oštećena sluha pripremite transkript na školskoj klupi ako nema stranicu Edutorij na ekranu ispred sebe da može pratiti transkript.
Učenike sa specifičnim teškoćama učenja uputite da na Edutoriju odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta.
Uz Zadatak 2 učenicima s teškoćama, posebno učenicima s intelektualnim teškoćama ponudite u pisanom obliku nazive umjetnosti od kojih moraju odabrati onu koju vezuju uz fotografiju u zadatku.
Za zadatak koji učenici moraju izraditi kroz dulje vremensko razdoblje u obliku videozapisa pripremite učenicima s teškoćama pisane smjernice u kojima će biti navedene informacije koje moraju navesti o svom omiljenom umjetniku, koji je točan rok za izradu zadatka i sl. S učenikom s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje dogovorite da si učenik napravi podsjetnik u obliku u kojem mu odgovara za predaju zadatka u roku kako ne bi zaboravio predati rad (možete ga vi podsjetiti još jednom, može koristiti razne oblike podsjetnika na mobitelu i sl.). Učenicima kojima je teško snimiti videozapis (primjerice, učenici kojima je izazovno javno nastupati kao što su učenici s izraženom anksioznošću, učenici koji mucaju), ponudite drugi način kojim će predstaviti omiljenog umjetnika (može biti u obliku umne mape, plakata, stripa, reportaže, sastavka), a u kojem dolaze do izražaja njihove jake strane.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Uputite učenike da u jedinici e-škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.1., Razlikujemo književnost i druge umjetnosti u Kutku za znatiželjne klikom na poveznicu pogledaju videozapis umjetnika Caoa Shua s Kineske umjetničke akademije, tj. njegovu eksperimentalnu animaciju pod nazivom „Jedna minuta u povijesti umjetnosti“. Razgovarajte s učenicima o animaciji i uputite ih da riješe zadatke u Kutku za znatiželjne.
Pristupite s učenicima jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.1., Razlikujemo književnost i druge umjetnosti. Neka učenici poslušaju i pročitaju tekstove u Zadatku 3 (Primjer 1 i Primjer 2). Razgovarajte s učenicima o pročitanim tekstovima i uputite ih na rješavanje zadataka ispod primjera. Učenici zaključuju po čemu se književni tekstovi razlikuju od ostalih tekstova.
Slijedi rad u grupama. Podijelite učenike u četiri do pet grupa po četiri učenika. Pripremite nekoliko tiskanih dječjih časopisa, nekoliko zbirki pjesama, dječjih romana i zbirki pripovijedaka. Zamolite učenike da uz pomoć dostupnih tiskanih izvora i mreže pronađu nekoliko različitih tekstova slične tematike (npr. tema prijateljstvo, ljubav, domovina, neki motiv iz prirode…). Ako tekstove pronalaze na mreži, neka sve odabrane tekstove izdvoje u isti dokument (u Wordu ili PowerPointu). Tekstove koje pronalaze u tiskanim izvorima neka fotografiraju mobilnim telefonom ili tabletom i fotografije učitaju u Word dokument ili PowerPoint prezentaciju.
Nakon što izdvoje nekoliko različitih tekstova slične tematike učenici svoj dokument mogu učitati na zajednički zid u digitalnom alatu za suradnju koji koristite u nastavi (npr. MS Teams). Dokumente mogu imenovati prema broju grupe ili prema temi koja je zajednička svim tekstovima. Bilo bi dobro da usmjerite učenike da svaka grupa ima drugačiju temu (iz toga je razloga dobro prethodno pripremiti različite izvore kako bi učenici imali što više slobode u izboru, ali i kako biste ih usmjerili u istraživanju). Nakon što su svi tekstovi učitani na zajednički zid, grupe odabiru dokument na kojem će raditi. Svaka grupa radi na tekstovima koje su odabrali članovi drugih grupa. Zadatak je da u obliku tablice pronađu sličnosti i razlike među tekstovima. Tekstove treba usporediti prema sljedećim kriterijima: autor, gdje je tekst objavljen, odnos autora prema temi, svrha teksta.
Kada grupe ispune tablicu, ponovno zamjenjuju dokumente. Uzimaju dokument koji još nisu čitali i čitaju tekstove te proučavaju ispunjenu tablicu. Na temelju podataka iz tablice zaključuju koji tekstovi pripadaju književnosti, a koji su obavijesni tekstovi. Zapisuju svoje zaključke ispod svakoga teksta.
Grupe ponovno zamjenjuju dokumente. Čitaju tekstove, proučavaju tablicu i komentare prethodnih grupa, pišu svoje opaske u slučaju da se ne slažu s nekim tvrdnjama u dokumentu.
Na kraju svaka grupa čita svoj dokument. Rade završnu provjeru svega što je napisano. Raspravljaju o svojim tekstovima i komentiraju rad ostalih grupa.
Prikupite sve primjere koje su učenici izdvojili u dokumente i izradite kviz u digitalnom alatu Kahoot u kojem će učenici trebati za svaki izdvojeni primjer odlučiti je li tekst književni ili pripada nekoj drugoj tekstnoj vrsti. Na taj će način učenici provjeriti jesu li aktivno i s razumijevanjem sudjelovali u radu grupe.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Tekstove koje ćete skupa s učenicima prolaziti na početku aktivnosti pripremite u pisanom obliku kako bi ih učenik imao na školskoj klupi te ih primjereno grafički oblikujte (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova) što je posebno važno za učenike sa specifičnim teškoćama učenja.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Dopustite tom učeniku da se prošeta kada mu rad u grupi postane monoton, zadužite ga neka provjeri kako ide drugim grupama i nakon toga neka se ponovno uključi u rad svoje grupe. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, osigurajte da u grupi ima jednog vršnjaka koji će mu čitati tablice drugih grupa kada ih budu ispravljali te će mu prenositi važne vizualne informacije. Omogućite učeniku oštećena sluha mjesto u grupi u kojem ima pristup svim vizualnim informacijama (da vidi ekran, ali i sve članove grupe i sl.).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zamolite učenike da pročitaju nekoliko pjesama Grigora Viteza na mrežnoj stranici e-Lektire. Neka izdvoje motive iz pročitanih pjesama i neke od motiva upišu u tražilicu na mreži. Tekstove koje pronađu učenici neka uvrste u Kahoot kviz zajedno sa stihovima pjesama iz kojih su izdvajali motive. Svi se zadatci trebaju odnositi na ključno pitanje: Pripada li navedeni tekst književnosti?. Kviz odigrajte na sljedećem nastavnom satu.
Pristupite s učenicima jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.2., Uočavamo raznolikost književnih vrsta. Neka učenici poslušaju tekstove u Zadatku 1 i riješe Kolekciju zadataka 1. Rješavajući zadatke učenici uočavaju obilježja triju različitih književnih vrsta. Izražavaju dojmove o pročitanim i poslušanim ulomcima iz književnih djela. Razgovarajte s učenicima o osnovnim razlikama među poslušanim tekstovima i uputite ih na gledanje videozapisa o književnim rodovima (Zadatak 2).
Uputite učenike na čitanje primjera i rješavanje kolekcija zadataka uz primjere. Učenici se upoznaju s različitim književnim vrstama (od Primjera 1 do Primjera 4). Uočavaju obilježja lirske pjesme, kratke priče, romana i igrokaza.
Potom podijelite učenike u tri grupe. Svaka grupa ima zadatak detaljnije istražiti obilježja dodijeljenoga književnoga roda (lirike, epike ili drame). Učenici unutar grupe međusobno dodjeljuju zadatke. Jedan učenik, primjerice, treba tražiti primjere različitih lirskih pjesama, drugi izdvajati obilježja lirike kao književnoga roda, treći istražiti kako se lirske pjesme dijele prema temi, četvrti navesti vrste stihova i strofa itd. Jedan učenik ima zaduženje prikupiti sve rezultate rada grupe i postaviti ih u interaktivnu umnu mapu. Slična zaduženja imaju učenici u preostalim dvjema grupama ovisno o književnom rodu čija obilježja istražuju.
Izradite tri predloška za interaktivnu umnu mapu u digitalnom alatu Genially. Kao pozadinu u svakom od predložaka stavite fotografije koje asociraju na liriku, epiku ili dramu. Svaki predložak neka ima središnji pojam lirika, epika ili drama. Podijelite svoje predloške s trima predstavnicima grupa (s onim učenicima koji su dobili to zaduženje unutar grupe).
Nakon što svi učenici izvrše svoj dio zadatka i pošalju materijale učenicima koji ih postavljaju u interaktivnu umnu mapu podijelite sve tri umne mape s ostatkom razreda. Slijedi predstavljanje obilježja svih triju književnih rodova. Interaktivne umne mape mogu poslužiti i za ponavljanje i usustavljivanje književnoteorijskih pojmova jer ih možete dopunjavati tijekom sljedećih aktivnosti.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Tijekom slušanja videozapisa na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.2., Uočavamo raznolikost književnih vrsta, uključite titlove kako bi učenik oštećena sluha mogao pratiti zapis. Transkripte zvučnih zapisa pripremite učeniku oštećena sluha na školskoj klupi.
Poželjno je da tijekom rješavanja zadataka na Edutoriju učenike s teškoćama podijelite u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Tijekom podjele uloga unutar grupe vodite računa da učenici s teškoćama dobiju onu ulogu u kojoj će najmanje do izražaja doći njihova teškoća (primjerice, učenik sa specifičnim teškoćama učenja može crtati strukturu umne mape dok ostali pretražuju podatke o navedenom rodu, učenik oštećena vida može pretraživati obilježja koristeći asistivnu tehnologiju koja mu je dostupna, učeniku s intelektualnim teškoćama osigurajte vršnjaka koji će zajedno s njim pretraživati traženi pojam i sl.).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zamolite učenike da na temelju prikupljenih podataka u interaktivnim umnim mapama izrade plakat u digitalnom alatu Canva koji će objediniti obilježja svih triju književnih rodova. Ispišite taj plakat i postavite ga na vidljivo mjesto u učionici.
Solar, M. (1997). Teorija književnosti. Osamnaesto izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.