Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o slojevitoj građi Zemlje. Neka se prisjete prethodno stečenih znanja o slojevitoj građi Zemlje, o čemu su učili u petom razredu. Najavite upoznavanje novoga sloja Zemlje igrajući s učenicima kratku igru anagram u digitalnom alatu Wordwall, u kojoj ćete preslagivanjem slova doći do pojma atmosfera.

Zatim podijelite učenike u parove. Recite im da na računalu pomoću interneta saznaju što je to atmosfera i od kojih se sve slojeva sastoji. Zatim im zadajte da detaljnije prouče položaj i važnost troposfere kao jednoga od slojeva atmosfere. Dogovorite s učenicima koje informacije o atmosferi moraju saznati (debljina sloja, temperatura, udio plinova i sl.) te kakvu ulogu troposfera ima za život ljudi na Zemlji. Neka svoja saznanja strukturiraju po kategorijama i zapišu na grafičkom prikazu vertikalne raspodjele atmosfere u interaktivnom alatu kao što je ThingLink. Neka učenici pritom paze na to da se koriste grafičkim prikazima koji nisu zaštićeni autorskim pravima. Uputite učenike da na svom grafičkom prikazu označe i dodaju interaktivne elemente s informacijama o troposferi, raspoređene prema dogovorenim kategorijama.
Nakon što završe zadatak, izaberite jedan prikaz i prokomentirajte ga s učenicima. Neka ostale kreirane zadatke učenici objave u razrednom kanalu predmeta.
Na kraju aktivnosti, uputite učenike da izrade kratki kviz prema svom izboru u digitalnom alatu kao što je Wordwall. Svoje kvizove neka objave u razrednom kanalu kako bi ih za provjeru mogli riješiti i drugi učenici.

U prilagodbi sadržaja važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim potrebama i karakteristikama učenika. Preporuka je da se učenik s teškoćama (u dogovoru s njim) smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

U uvodnom dijelu, za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra koristite se jednostavnim jezikom razumljivim učeniku, izbjegavajte komplicirane izraze, apstraktne pojmove predočite različitim slikovnim predodžbama, sažmite važne informacije, pravite kratke stanke tijekom govora, pazite na oblikovanje pitanja (trebaju biti precizna, nedvosmislena, upućivačka, a izbjegavajte negacijska). Nadalje, složenije informacije razdijelite na manje dijelove, ponovite ključne pojmove na početku i na kraju procesa objašnjavanja i provjeravajte razumiju li vas učenici.

Prilikom rada u paru vodite brigu o jakim stranama i interesima učenika s teškoćama tako da bude aktivan sudionik u svim aktivnostima, a nipošto pasivan promatrač. Učenicima s poremećajima iz autističnog spektra omogućite da samostalno odaberu kolegu učenika s kojim želi biti te mu najavite na početku sata da je u planu nastave zajednički rad i suradnja. Potrebno je češće provjeravati funkcioniranje para u kojem je učenik s teškoćama.

Usmena ili pisana uputa za rješavanje zadatka za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma i poremećajem aktivnosti i pažnje treba biti razložena na jednostavne, manje dijelove te slijediti nakon procesuiranja prethodne upute. Važno je točno odrediti za koji će dio zadatka biti zadužen učenik s teškoćama s obzirom na razinu funkcioniranja. Za pretraživanje internetskih izvora pripremite popis ključnih riječi/pojmova koji će učeniku omogućiti učinkovitije prikupljanje potrebnih podataka, a neka sadržava i nazive izvora s kojih učenik treba pronaći podatke. Također, osigurajte podsjetnik na pitanja na koja trebaju pronaći odgovore. Isto tako, omogućite pisani podsjetnik zadatka s redoslijedom koraka izrade. Dobro je i predvidjeti etapne upute za dogovorene aktivnosti.

Učenicima s oštećenjima sluha dobro je dati nastavni uručak sa sažetim tekstom koji će obuhvaćati sve što se usmeno izlaže, kao i sažete i precizne upute za izradu zadatka. Za potrebe nastave, uručke je potrebno pripremiti unaprijed i elektronički ih dostaviti učeniku.

Prije rada u digitalnim alatima Worldwall i ThingLink provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te njegovo predznanje za rad u navedenim alatima. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više neka pomoću računala istraže na internetu Zemljinu magnetosferu i nastanak polarne svjetlosti te kakav utjecaj magnetosfera ima na život ljudi na Zemlji. O svojim saznanjima mogu izraditi kratki animirani film u alatu kao što je Powton i prikazati ga ostalim učenicima.

Na početku aktivnosti, u digitalnom alatu kao što je Mentimeter, provedite s učenicima igru asocijacija u kojoj će učenici u oblaku riječi navesti asocijacije o pojmu klima. Možete im postaviti pitanja poput ovih: Što je klima? Što sve utječe na klimu nekog mjesta? Možete li opisati klimu u kojoj živite? Mijenja li se klima ili ona ima neka stalna obilježja? Znate li koja mjerenja moramo provoditi da bismo saznali kakva je klima nekog područja? Koliko dugo ta mjerenja moramo provoditi da bismo saznali obilježja neke klime?

Nakon toga objasnite učenicima da je klima prosječno stanje atmosfere i da je za njezino određivanje potrebno pratiti klimatske elemente u duljem razdoblju. Upoznajte učenike s klimatskim elementima koji nam pomažu da odredimo klimu nekog područja i zapišite ih na ploču.
Zatim podijelite učenike u parove koji će na računalu, pretražujući internet, istražiti klimatske elemente i o njima izraditi kviz u digitalnom alatu kao što je Purpose games – Matching quiz, u kojem će spojiti sve kategorije koje pripadaju pojedinom klimatskom elementu. Neka učenici prema unaprijed dogovorenim uputama pronađu opis za svaki klimatski element – što se njime mjeri, kojim se uređajem mjeri, kako se zove mjerna jedinica kojom mjerimo pojedini klimatski element, na kojem mjestu ih mjerimo i slično.
Na kraju aktivnosti neka parovi međusobno podijele kvizove s još najmanje tri para te na taj način provjere svoja znanja o klimatskim elementima.

U prilagodbi sadržaja važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim potrebama i karakteristikama učenika. Preporuka je da se učenik s teškoćama (u dogovoru s njim) smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Za učenike s teškoćama potrebno je koristiti se vizualnim prikazom pri podučavanju sadržaja. Stoga za uvodnu aktivnost asocijacija pripremite slikovne prikaze pojedinih klima i kratke opise obilježja klima kako bi se lakše dosjetili informacija.

Pri objašnjavanju sadržaja i postavljanju pitanja učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije, poremećajem iz autističnog spektra i intelektualnim teškoćama koristite se jednostavnim jezikom koji će razumjeti, izbjegavajte komplicirane izraze, apstraktne pojmove predočite različitim slikovnim predodžabama, sažmite važne informacije, pravite kratke stanke tijekom govora i pazite na oblikovanje pitanja (trebaju biti precizna, nedvosmislena, upućivačka, a izbjegavajte negacijska). Također, složenije informacije razdijelite na manje dijelove, ponovite ključne pojmove na početku i na kraju procesa objašnjavanja i provjeravajte razumiju li vas učenici.

Upute za izradu zadataka trebaju biti konkretne, precizne i kratke. Dajte ih u pisanom obliku, pri čemu ćete ih razdijeliti na korake pazeći na jezično i grafičko oblikovanje teksta. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice uobičajenog poretka riječi, s jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana), koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima, ljevostranog poravnanja. Prilagodite količinu podataka koje učenik s poremećajem iz autističnog spektra i intelektualnim teškoćama treba prikupiti u svrhu izrade kviza. Prethodno dogovorite vrstu podataka koji se prikupljaju. Osigurajte popis ključnih pojmova/riječi koji će učenika usmjeravati na važne informacije tijekom prikupljanja podataka u svrhu izrade kviza.

Rad u paru pozitivno će djelovati na učenika s teškoćama jer će mu drugi učenik pomoći da sudjeluje u cijeloj aktivnosti bez obzira na postojeća ograničenja, npr. kolega iz grupe pružit će podršku učeniku s oštećenjem vida pri interpretaciji vizualnih informacija odnosno učeniku s oštećenjem mišićno-koštanog sustava pomoći će pri korištenju tabletom ili računalom.

Na kraju sata podijelite nastavni uručak u kojem će biti sažetak sadržaja s naglaskom na ključnim pojmovima i objašnjenjima. U izradi uručka koristite se bojama kako bi se naglasilo ono što je važno.

Prije rada u digitalnim alatima Mentimeter i Purpose Games provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te njegovo predznanje za rad u navedenim alatima. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici koji žele znati više pretražujući internet saznaju glavna obilježja klimatskih elemenata za mjesto u kojem žive ili za najbliži veći grad. Podatke mogu upisati u tablicu u alatu kao što je Excel te ih prikazati ostalim učenicima u razredu.

Na početku aktivnosti motivirajte učenike za rad prikazujući im pomoću računala i projektora tematsku kartu Hrvatske s vremenskom prognozom za taj dan. Razgovarajte s učenicima o sadržaju prikazane tematske karte i o važnosti prikupljanja podataka o vremenu. Kartu možete pronaći na stranicama kao što je DHMZ – prognoza dana.
Učenike podijelite u parove pa provedite kratku igru asocijacija u kojoj ćete pomoću digitalnog alata kao što je Mentimeter – oblak riječi saznati kojim je zanimanjima (ili djelatnostima) važno poznavanje vremenske prognoze. Neki od odgovora koje možete očekivati jesu sljedeći: učenici, turisti, poljoprivrednici, sportaši, planinari, ribari, vozači. Na temelju dobivenih odgovora svakom paru dodijelite jedno zanimanje za koje će u nastavku aktivnosti istražiti i osmisliti vlastitu vremensku prognozu.
Koristeći se računalom ili tabletom, neka učenici na mrežnim stranicama DHMZ-a istraže vremensku prognozu za taj dan za mjesto po izboru. Neka prouče koji se sve podatci o vremenu prikupljaju i koji su od tih podataka važni za zanimanje koje im je dodijeljeno (npr. temperatura zraka, vjetar, naoblaka, količina padalina, osjet ugode, UV indeks, posebna upozorenja o vremenu i sl.). Svoja saznanja neka zapišu u bilježnicu u obliku natuknica. Zatim neka razmjenom misli u paru, na temelju prikupljenih podataka, osmisle i u digitalnom alatu kao što je Class Tools – breaking news izrade izvanrednu vijest koju će kreirati u obliku ilustracije, poput televizijske vremenske prognoze. Uputite učenike da svaka ilustracija treba imati naslov koji je povezan sa zadanim zanimanjem, kratki opis prognoze, datum, lokaciju, „upozorenje“ ako postoji i sl.
Na kraju, neka učenici prezentiraju svoje vremenske prognoze drugim učenicima u razredu. Nakon završetka svih prezentacija prodiskutirajte s učenicima o važnosti poznavanja vremenske prognoze.

Sve postupke potrebno je oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole – psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima – promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije, u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.

Pri razgovoru o nastavnoj temi, za učenike s poremećajem iz spektra autizma, intelektualnim teškoćama i poremećajem jezično-govorno glasovne komunikacije koristite se jednostavnim jezikom, koji im je razumljiv, izbjegavajte komplicirane izraze, apstraktne pojmove predočite različitim slikovnim predodžbama, sažmite važne informacije, pravite kratke stanke tijekom govora, pazite na oblikovanje pitanja (trebaju biti precizna, nedvosmislena, upućivačka, a izbjegavajte negacijska). Također, složenije informacije razdijelite na manje dijelove, ponovite ključne pojmove na početku i na kraju procesa objašnjavanja i provjeravajte razumiju li vas učenici. Osigurajte produljeno vrijeme za davanje odgovora tijekom razredne rasprave o temi kako bi učenik s teškoćama mogao razmisliti i dati odgovor s kojim je zadovoljan. Sjetite se provjeriti razumijevanje učenika s teškoćama. Za učenika s oštećenjem vida osigurajte uvećan prikaz tematske karte.

Prilikom rada u paru potrebno je voditi brigu o jakim stranama i interesima učenika s teškoćama tako da bude aktivan sudionik. Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, omogućite mu da samostalno odabere s kime želi biti u paru te mu najavite na početku sata da je u planu nastave zajednički rad i suradnja. Potrebno je češće provjeravati funkcioniranje para u kojem je učenik s teškoćama.

Upute za izradu zadataka neka budu konkretne, precizne i kratke. Dajte ih u pisanom obliku, pri čemu ih valja razdijeliti na korake pazeći na jezično i grafičko oblikovanje teksta. Dobro je pripremiti i etapne upute za dogovorene aktivnosti za učenika s poremećajem iz autističnog spektra i poremećajem aktivnosti i pažnje. Kombinirajte različite oblike uputa, npr. ako učenik s teškoćama ne razumije pisanu uputu, pripremite mu verbalnu uputu koja je sažeta i jasna. Obvezno provjerite učenikovo razumijevanje dane upute. Također, važno je specificirati dio zadatka za koji će biti zadužen učenik s teškoćama s obzirom na razinu funkcioniranja. Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste i dati popis ključnih pojmova/riječi koji će učenika usmjeravati na važne informacije tijekom prikupljanja podataka.

Prije rada u paru, tj. prije zadatka osmišljavanja vlastite prognoze za dodijeljeno zanimanje, učenicima možete dati pisani primjerak jedne napisane prognoze, s jače naglašenim elementima prognoze koji su važni za odabrano zanimanje. Pri prezentiranju radova nemojte inzistirati na javnom izlaganju učenika s teškoćama, već dopustite da napravljeni rad u paru predstavi kolega učenik iz para.

Prije rada u digitalnim alatima Mentimeter i Class Tools, kao i na mrežnim stranicama DHMZ-a, provjerite učenikovo razumijevanje zadatka te njegovo predznanje za rad u navedenim alatima i na poveznici. Kako bi se lakše snašao, osigurajte mu zorni prikaz korištenja alatom ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu na internetu istražiti tko su osobe koje proučavaju vrijeme i klimu te što je to meteorologija. Neka istraže tko su naši najpoznatiji meteorolozi te kako su ljudi u prošlosti proučavali i predviđali vrijeme (pučka meteorologija). O svojim saznanjima učenici mogu napraviti prezentaciju u alatu PowerPoint te je prikazati ostalim učenicima u razredu.