Na prvome satu aktivnosti raspravite s učenicima što utječe na ponašanje ljudi, odnosno na oblikovanje “loših ljudi”, zašto dobri ljudi u nekim situacijama postaju zli. Misle li učenici da se ljudi rađaju zli ili ih takvima čini odrastanje, odgoj, situacije s kojima se susreću tijekom života? Potaknite ih da prvo kažu svoja mišljenja, nakon toga ih usmjerite na tri čimbenika koja trebaju biti zadovoljena da bi se dobra osoba pretvorila u lošu (osobine ličnosti pojedinca, poticajna situacija, sustav koji podupire takvo ponašanje). Raspravite s učenicima sva tri čimbenika i neka navedu nekoliko situacija u kojima su primijetili da dobri ljudi postaju zli. Te situacije mogu biti iz njihovoga svakodnevnog života ili iz medija.
Nakon uvoda podijelite ih u četiri skupine. Svakoj skupini dodijelite jedno istraživanje / jednu situaciju (MIlgramov eksperiment, Zimbardov eksperiment, Irački zatvor Abu Ghraib, Jonestown). Zadatak je proučiti materijale o njihovome istraživanju / stvarnoj situaciji do sljedećega susreta. Svakoj skupini možete izraditi Google dokument u koji ćete postaviti poveznice na video, kratki prikaz istraživanja/situacije ili komentare ljudi koji su sudjelovali:

Skupina 1: Milgramov eksperiment - dokumentarni film
Sažetak Milgramovog istraživanja
Kratki video o Milgramovom istraživanju
Detaljno opisano Milgramovo istraživanje

Skupina 2: Zimbardov eksperiment - igrani film
Sažetak Zimbardovog istraživanja
Kratki video o Zimbardovom istraživanja
Detaljno opisano Zimbardovo istraživanje

Skupina 3: Jonestown - dokumentarni film
Kratki prikaz Jonestowna na engleskom jeziku
Kratki prikaz Jonestowna na hrvatskom jeziku
Ispovijest preživjele polaznice kulta Jim Jonesa

Skupina 4: Irački zatvor Abu Ghraib - dokumentarni film
Detaljno opisani događaji u zatvoru Abu Ghraib
Ispovijest vojnika
Jeziva ispovijest zatvorenika
Video ispovijest vojnika
Video ispovijest zatvorenika

Na sljedećem susretu komentirajte s učenicima sadržaj primjera koji su dobili. Svaka skupina neka ukratko prepriča o čemu je riječ u njihovome istraživanju / stvarnoj situaciji. Potaknite ih da potraže sličnosti među svojim primjerima. Neka do sljedećega susreta naprave sažetak svojega istraživanja / svoje situacije u Google dokumentu i neka istražite detaljnije što se dogodilo u tome istraživanju / u toj stvarnoj situaciji. Neka u Google dokument dodaju sve materijale koje su pronašli i neka odgovore na pitanja: Koji su socijalni čimbenici utjecali na psihičke procese i ponašanje uključenih ljudi? U kojim situacijama se to može vidjeti? Što je dovelo do toga da dobri ljudi postanu zli? Kako je prekinuto istraživanje / stvarna situacija koju ste istražili? Što mi kao društvo možemo napraviti da do takvih ponašanja ne dođe? Smije li se uopće tako nešto danas raditi (provoditi takvo istraživanje, tako postupati sa zatvorenicima, poklonicima kulta)? Na koje etičke nepravilnosti ste naišli istražujući svoju temu? Kako biste se ponašali da ste se našli u istraživanoj situaciji?
Na sljedećem susretu komentirajte s učenicima njihov istraživački rad. Zaključite aktivnost razgovorom o napretku današnjega društva. Društvena odgovornost dobiva novu dimenziju u znanosti - uvidjeli smo da neke znanstvene spoznaje nisu vrijedne traumatiziranja i zlostavljanja ispitanika te nam je dobrobit čovjeka na prvome mjestu. Potaknite ih da shvate da se svijet ne može mijenjati globalno, treba krenuti od sebe kao pojedinca. Svi bismo se mogli naći u sličnoj situaciji kada će biti potrebno odbiti konformizam i biti aktivan onda kada su svi drugi pasivni. Tako stvaramo heroje u društvu koje se tek tada ima mogućnost razvijati u pozitivnome smjeru.

Kao uvod u aktivnost postavite učenicima sljedeća pitanja: Jeste li zadovoljni svojim položajem u obitelji? Koja prava, odnosno obaveze imate kao član svoje obitelji? Pripadaju li djeca obitelji ili državi? Jesu li ičije vlasništvo? Istaknite da su posljednja pitanja uvod u temu o obitelji u starome Rima, naglasite važnost skrbi za državu u rimskome odgoju i poslušnost zakonima kao jedan od ciljeva odgoja. Potaknite ih na promišljanje pitanjima: Mislite li da biste imali povoljniji položaj u obitelji u starome Rimu, bili više ili manje sputani nego sada? Biste se radije teleportirali u budućnost ako mislite da će obitelji budućnosti imati više prostora za napredovanje? Zatim metodom obrnute učionice provjerite koliko su učenici upoznati sa sadržajem mrežne stranice o UNICEF-ovoj konvenciji o pravima djeteta, odnosno Obiteljskoga zakona Republike Hrvatske (članak 84., članak 101.) koji ste im ranije pripremili i zadali za istraživanje o pravima i dužnostima pojedinca u društvu/obitelji. Potaknite učenike da napišu svoje zaključke i zapažanja na vašem online zidu izrađenome u alatu Padlet u dijelu koji se odnosi na suvremeno društvo. Objasnite učenicima da je drugi dio zida predviđen za informacije o pravima i obavezama starih Rimljana kako biste ih potaknuli na daljnju aktivnost.

Zatim učenike podijelite u 2 grupe i objasnite im da će svaka grupa prevođenjem jednog latinskog teksta prikupljati informacije o dužnostima i pravima članova rimske obitelji: pater familiasa, mater familias i njihove djece. Potom učenici iz obje grupe prikupljaju informacije o rimskoj obitelji, odgoju i obrazovanju iz hrvatskog teksta koji ste prethodno iz korištenog udžbenika latinskog jezika pripremili za njih. Možete pritom koristiti Tacitov tekst o odgoju i obrazovanju u rimskim obiteljima za prvu grupu i tekst o običajima i načinu života Rimljanki i Atenjanki za drugu grupu, i za obje grupe prilagoditi dijelove hrvatskog teksta Marko Pranjić: Autohtoni starorimski odgoj. Učenici prikupljene informacije zapisuju na vašem online zidu izrađenom u alatu Padlet u dijelu koji se odnosi na starorimsko društvo.

U završnome dijelu raspravite o sličnostima i razlikama između prava i obveza suvremenoga i starorimskoga društva, slažu li se s Tacitovim stajalištima o odgoju, što misle o načinu života žena u starome Rimu, kakav je utjecaj imala pokorena Grčka na obrazovanje Rimljana, koji je način odgoja i obrazovanja bolji i/ili uspješniji. Svoje zaključke učenici mogu iskoristiti za izradu stripa na latinskome jeziku u alatu Pixton. Neka uz vašu pomoć sastave kratke rečenice na latinskome jeziku kojima osvještavaju da osobna odgovornost pojedinca doprinosi odgovornijem i boljem društvu.

Postupci potpore

Učenici s ADHD-om i PSA-om tijekom aktivnosti imaju redoslijed zadataka da bi lakše zadržali pažnju.

Tekstovi na hrvatskome i na latinskome jeziku koje učenici čitaju trebaju biti perceptivno prilagođeni. Učenik s teškoćama sudjeluje u grupi s vršnjakom spremnim pružiti mu podršku u razumijevanju teksta na hrvatskome ili latinskome jeziku. Poželjno je da učenik s teškoćama učenja ili PSA-om ima podsjetnik s temama završne rasprave i da prije rasprave razmijeni zaključke s vršnjakom u paru.

Preporuča se potaknuti učenika s teškoćama da likovno ili sadržajno sudjeluje u izradi stripa. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Predložite učenicima dodatno istraživanje o pravima i dužnostima starih Rimljana propisanih u dijelovima Zakonika XII ploča (tabula IV, tabula V). Istraživanje mogu predstaviti u obliku slikokaza (prezentacije) ili kratkoga videouratka napravljenoga u alatu Adobe Spark.

Na početku aktivnosti podijelite učenicima papiriće na kojima će metodom vruće olovke napisati sve asocijacije na temu inkvizicije u srednjem vijeku. Kada su napisali asocijacije, prikupite njihove papiriće u jednu kutiju i prikažite im interaktivni sadržaj Progon vještica u Hrvatskoj.

Nakon filma pročitajte njihove asocijacije i zapišite neke na ploču. Zatim nekoliko učenika koji su imali najviše napisanih asocijacija optužite da su heretici ili vještice, rasporedite ih u različite dijelove razreda, oblikujte grupe i raspodijelite im ostale učenike.

Svakoj grupi zadajte zadatak da igrom uloga provedu suđenje optuženoga učenika. Objasnite im da su progoni bili način kako je društvo mislilo da štiti svoje članove. Uputite ih da prije provođenja aktivnosti prouče neke slučajeve optužbi koji su se dogodili u hrvatskoj ili europskoj povijesti srednjega i ranoga novog vijeka, koristeći se izvorima o toj temi na internetu ili članakom Progoni vještica na zagrebačkom području.

Neka svakagrupa na početku osmisli optužbu za učenika (pr. krivnja za lošu ljetinu, pretvara se u životinju, krivnja za neplodnost, uspjeh u poslovanju, može letjeti, ne želi se udati i sl.) i u njoj opiše slučaj. Neka u istraživanju odgovore na pitanja: Kako je i zašto došlo do inkvizicije u srednjem vijeku? Tko je provodio progone heretika i zašto? Tko je sve mogao biti optužen da je nevjernik, čarobnjak ili vještica? Kako su bili ustrojeni sudovi koji su osuđivali vještice? Tko su bili sudci? Koje su metode testiranja i potvrđivanja provodili? Kako se provodila tortura i mučenje? Koje su alate i izume upotrebljavali za mučenje vještica? Kako bi osuđenici završavali?

Bilješke o istraživanju učenici mogu voditi u Google dokumentu koji je pripremio nastavnik, a u njemu mogu napisati i kratki scenarij slučaja koji će predstaviti ostalim grupama. Nakon što su saznali i istražili sve aspekte progona vještica, napisali scenarij slučaja, neka provedu kratko suđenje učeniku pred drugim grupama. Završetkom predstavljanja svih grupa razgovarajte o tome kako bi se prilagodili tadašnjim vrijednostima, kojim se vrijednostima danas moraju prilagoditi i kako to čine?

Postupci potpore

Bilo bi poželjno da se neki učenici s teškoćama, primjerice s PSA-om i učenici s emocionalnim teškoćama, prije sata upoznaju kod kuće s progonima vještica, možda s bakom koja je vjerojatno čitala Zagorkinu Gričku vješticu i tako će si približiti temu na zabavan način.

Preporuča se tijekom cijele aktivnosti voditi računa o reakcijama učenika u igri uloga, bilo da se kod nekih pojavljuje izražena agresivnost prema “optuženome” učeniku ili nelagoda zbog ozračja, posebice kod emocionalno osjetljivijih učenika (primjerice, učenik s PSA-om). Poželjno je da učenici s teškoćama (teškoće učenja, PSA, ADHD) tijekom istraživanja imaju perceptivno prilagođen podsjetnik za pitanja o inkviziciji. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Predlažem da učenici organiziraju interaktivnu poučnu stazu o inkviziciji i progonu vještica u Hrvatskoj u srednjem vijeku. Neka tematiku progona prikažu u nekoliko zasebnih tema (pr. inkvizicija, optužbe, testiranje vještica, suđenje vješticama, tortura, stvarni slučajevi itd.) s kojima će napraviti poučnu stazu u školi. Svaka tema može imati svoj QR kod koji će učenici moći očitatati i saznati zanimljivosti o temi. Kodovi se jednostavno mogu izraditi u alatu kao što je generator QR koda, a svaku temu mogu prikazati u predlošcima u alatu Canva.

Podijelite učenike u četiri grupe. Svaka grupa bavit će se nasiljem nad određenom skupinom - obitelj, vršnjačka skupina, navijačka skupina, manjina (samostalni izbor - vjerske/nacionalne/seksualne). Neka se istražujući osvrnu na stanje u Hrvatskoj, u jednoj državi članici Europske unije i jednoj državi izvan Europske unije.
Učenicima podijelite smjernice:
- istražiti prihvatljiva i poželjna ponašanja u zadanoj skupini (obitelji, vršnjačke skupine, među sportskim navijačima, odabrane manjine)
- istražiti zastupljenost društveno neprihvatljivoga i nepoželjnoga ponašanja u zadanoj skupini
- istražiti kazne za neprihvatljiva i nepoželjna ponašanja.

Podatke o kaznama za neprihvatljiva i nepoželjna ponašanja učenici mogu istražiti u novinskim člancima, zakonima ili stručnim i znanstvenim člancima.
Dogovorite s učenicima potrebno vrijeme za istraživački rad nakon kojeg svaka grupa izlaže svoja istraživanja.

Prvo izlaganje usmjereno je na nepoželjna i nasilna ponašanja. Neka učenici objasne zašto su neprihvatljiva i nepoželjna ponašanja upravo takva, s kojim su društvenim vrijednostima pojedinih država u otklonu. Raspravite kako nasilje djeluje na pojedinca koji je nasilan, na onoga koji trpi nasilje, kako na odnose među ljudima i kako na društvo u cjelini. Neka se osvrnu i na konkretne situacije nepoželjnih, nasilnih ponašanja u njihovoj sredini (vodeći računa da konkretizacija ne dovede do stigmatizacije pojedinih ljudi).

Drugo izlaganje usmjereno je na kazne u različitim državama. Neka analiziraju kako pojedina država sankcionira pojavu nasilja ovisno o različitim skupinama u kojima se pojavljuje (pr. nailaze li na primjere država koje strože sankcioniraju nasilje neovisno o skupini u kojoj se pojavljuje ili postoje države koje su “osjetljivije” na pojavu nasilja u pojedinim skupinama pa možda strože kažnjavaju obiteljsko, a slabije nasilje prema manjinama). Raspravite i o njihovome stajalištu u vezi učinkovitosti kazni za suzbijanje nepoželjnih ponašanja. Istaknite da je kazna temeljena na učenju na pogreškama, a da je u kontekstu nasilja cilj društva da do takve pogreške ne dođe.

Treće (posljednje) izlaganje usmjereno je na poželjna ponašanja. Neka učenici iznesu početne nalaze poželjnih ponašanja u dodijeljenoj skupini, no neka se osvrnu i na poželjna ponašanja u kontekstu prevencije nasilja, odnosno pružanja odgovora na nepoželjna ponašanja koja su u prethodnim susretima obrađivana. Neka dodatno istraže u svojoj sredini kako se pomaže žrtvama nasilja ili se provodi prevencija. Nakon svakoga izlaganja kratko raspravite o tome bi li trebalo nadopuniti kolege iz drugih skupina.

Naposljetku, učenici će svoja istraživanja objediniti i predstaviti u obliku postera napravljenoga u alatu Canva koji će biti dostupan svim učenicima uključenima u izvannastavnu aktivnost kao i svim zainteresiranim učenicima.