Na početku ove aktivnosti na suprotne strane ploče napišite dva ključna pojma – rasprava i svađa. Razgovarajte s učenicima o tome što u svojoj svakodnevici češće prakticiraju i u čemu je, po njihovu mišljenju, temeljna razlika između tih pojmova. Možete ih uputiti na mrežni ili tiskani rječnik koji im može biti pomoć u tumačenju pojmova.

Svaku njihovu ideju zapišite na ploču bez komentara i vrednovanja njezine kvalitete. Na kraju sata vratit ćete se na taj početni popis.

Odaberite cjelovitu emisiju ili isječke iz HRT-ove emisije Ni da ni ne koja se bavi nekom njima zanimljivom temom. Primjerice, rad vijeća učenika, ocjene ili znanje, vjerski simboli u školama, nasilje u maloljetničkim veza, adolescentska trudnoća i slično. Izbor tema je velik i s lakoćom možete izabrati temu koja će pobuditi interes učenika.

Najprije razgovarajte s učenicima o njihovu stavu o odabranoj temi. Ne morate ulaziti u duže rasprave, važno je da učenici zauzmu stav i da u nekoliko rečenica kažu zašto tako misle.

Prikažite emisiju u cjelini (traje pedesetak minuta) ili odaberite isječke koje smatrate ključnima. U alatu Word pripremite pitanja i tvrdnje na koja će učenici odgovarati tijekom gledanja emisije, odnosno isječaka emisije. Ta pitanja, odnosno tvrdnje, trebaju biti oblikovani na način da učenicima omogućavaju praćenje sadržaja (tvrdnja koju svaka strana zagovara, svrha i namjena rasprave, argumenti koje suprotne strane iznose i potkrepljuju argumentima koje zapažaju u raspravi, što je u raspravi nečije mišljenje, a što činjenica), ali i oblika rasprave (uloga moderatora u ravnomjernom davanju riječi objema stranama, pitanja kojima moderator vodi raspravu, poštovanje tuđeg prava na neometan govor, ograničavanje toga da u raspravi sudjeluju uvijek isti učenici, neverbalna komunikacija koju su opazili, govorne vrednote poput jačine glasa, intonacije, brzine i razgovjetnosti govorenja o kojima su već učili u drugome razredu).

Nakon gledanja ulomaka ili cjelovite emisije vodite učenike u analizi sadržaja i oblika rasprave uz pomoć tablice koju su popunili. Razgovarajte o tome jesu li tijekom gledanja emisije dobili neku informaciju koja je utjecala na promjenu njihova stava s početka sata.

Neka se sada vrate na početna obilježja svađe i rasprave koja su pisali na početku sata i isprave informacije o raspravi novim informacijama koje su dobili.

U alatu Mentimeter u čarobnom kotaču pripremite nekoliko učenicima zanimljivih tema, no prethodno provjerite s učenicima o kojim bi temama oni željeli raspravljati. U izboru tema i pripremi pitanja za moderiranje rasprave može vam pomoći i stranica Hrvatskoga debatnog društva.

Slučajnim odabirom odredite temu. Važno je da učenike razdvojite na grupe s podjednakim brojem učenika, ne vodeći računa o tome kakav je njihov osobni stav o temi. Potom uputite učenike na to da oblikuju polaznu tvrdnju (tezu) u obliku izjavne rečenice kojom će jasno zauzeti svoj stav prema temi. Možete im pomoći na način da temu oblikujete kao pitanje: Donose li društvene mreže više štete nego koristi?, Je li znanost važnija od umjetnosti?, Treba li zabraniti uporabu mobitela u školama?, Treba li u škole uvesti izbornost svih predmeta?. Uputite učenike u pravilno strukturiranje argumenata koji moraju odgovarati na pitanje zašto zagovaraju tvrdnju, odnosno potrebu da potkrijepe obrazloženje vlastitog izbora. Za početak je dovoljno da učenici pravilno oblikuju jedan do dva argumenta sa što više potkrepa. Dopustite učenicima da se u pripremi za raspravu koriste pouzdanim mrežnim izvorima na kojima mogu pronaći statističke podatke kojima mogu osnažiti svoje argumente.

Nakon kratke pripreme od desetak minuta povedite kratku raspravu. Zajedno s učenicima analizirajte tijek rasprave. Za kraj ih pitajte koji je zapravo njihov osobni stav o temi i je li teško zagovarati stranu koja se ne slaže s njihovim osobnim stavom. Prilika je to da razgovarate o raspravi sa svrhom razvoja tolerancije prema tuđem mišljenju.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Za učenika s teškoćama možemo se koristiti primjerima konkretnih situacija te slikovnim prikazima. Učenicima s teškoćama ispišite podsjetnik s nepoznatim pojmovima i njihovim objašnjenjem. Prilikom gledanja emisije učenicima s oštećenjem vida osigurajte podršku suučenika koji će mu opisivati vizualne informacije. Učenika s oštećenjem sluha približite izvoru zvuka te mu izradite pisani transkript. Učenicima s teškoćama možete zaustaviti video, kako bi stigli zapisati bitno te im obratite pažnju na dijelove koje trebaju zabilježiti. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Word, Mentimeter, pa prema potrebi izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje. Ako je potrebno, omogućite učenicima dodatno vrijeme za završetak listića, mogućnost rada u paru ili individualizirane upute. Dajte učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u raspravi. Ne inzisitrajte na tome da učenik s teškoćama sudjeluje u raspravi ako to ne želi. Ponudite mu alternativni zadatak.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu proučiti debatu kao oblik rasprave na stranici Hrvatskoga debatnog društva i u nekome od digitalnih alata predstaviti ostalim učenicima debatne formate poput WS ili KP.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) u alatu Whiteboard napišite dva ključna pojma – rasprava i svađa. Razgovarajte s učenicima o tome što u svojoj svakodnevici češće prakticiraju i u čemu je, po njihovu mišljenju, temeljna razlika između tih pojmova. Možete ih uputiti na mrežni ili tiskani rječnik koji im može biti pomoć u tumačenju pojmova.

Svaku njihovu ideju zapišite na ploču bez komentara i vrednovanja njezine kvalitete. Na kraju sata vratit ćete se na taj početni popis.

Odaberite cjelovitu emisiju ili isječke iz HRT-ove emisije Ni da ni ne koja se bavi nekom njima zanimljivom temom. Primjerice, rad vijeća učenika, ocjene ili znanje, vjerski simboli u školama, nasilje u maloljetničkim veza, adolescentska trudnoća i slično. Izbor tema je velik i s lakoćom možete izabrati temu koja će pobuditi interes učenika.

Prvo razgovarajte s učenicima o njihovu stavu o odabranoj temi. Ne morate ulaziti u duže rasprave, važno je da imaju stav i da u nekoliko rečenica kažu zašto tako misle.

Prikažite emisiju u cjelini (traje pedesetak minuta) ili odaberite isječke koje smatrate ključnima. U alatu Word pripremite pitanja i tvrdnje na koja će učenici odgovarati tijekom gledanja emisije, odnosno isječaka emisije. Ta pitanja ili tvrdnje trebaju biti oblikovani na način da učenicima omogućavaju praćenje sadržaja (tvrdnja koju svaka strana zagovara, svrha i namjena rasprave, argumenti koje suprotne strane iznose i potkrepljuju argumentima koje zapažaju u raspravi, što je u raspravi nečije mišljenje, a što činjenica), ali i oblika rasprave (uloga moderatora u ravnomjernom davanju riječi objema stranama, pitanja kojima moderator vodi raspravu, poštovanje tuđeg prava na neometan govor, ograničavanje toga da u raspravi sudjeluju uvijek isti učenici, neverbalna komunikacija koju su opazili, govorne vrednote poput jačine glasa, intonacije, brzine i razgovjetnosti govorenja o kojima su već učili u drugome razredu).

Nakon gledanja ulomaka ili cjelovite emisije vodite učenike u analizi sadržaja i oblika rasprave uz pomoć tablice koju su popunili. Razgovarajte o tome jesu li tijekom gledanja emisije dobili neku informaciju koja je utjecala na promjenu njihova stava s početka sata.

Neka se sada vrate na početna obilježja svađe i rasprave koja su pisali na početku sata i isprave informacije o raspravi novim informacijama koje su dobili.

U alatu Mentimeter u čarobnom kotaču pripremite nekoliko učenicima zanimljivih tema, no prethodno provjerite s učenicima o kojim bi temama oni željeli raspravljati. U izboru tema i pripremi pitanja za moderiranje rasprave može vam pomoći i stranica Hrvatskoga debatnog društva.

Slučajnim odabirom odredite temu. Važno je da učenike razdvojite na grupe s podjednakim brojem učenika u sobama za sastanke, ne vodeći računa o tome kakav je njihov osobni stav o temi. Potom uputite učenike na to da oblikuju polaznu tvrdnju (tezu) u obliku izjavne rečenice kojom će jasno zauzeti svoj stav prema temi. Možete im pomoći na način da temu oblikujete kao pitanje: Donose li društvene mreže više štete nego koristi?, Je li znanost važnija od umjetnosti?, Treba li zabraniti uporabu mobitela u školama?, Treba li u škole uvesti izbornost svih predmeta?. Uputite učenike u pravilno strukturiranje argumenata koji moraju odgovarati na pitanje zašto zagovaraju tvrdnju, odnosno potkrijepe obrazloženje vlastitog izbora. Za početak je dovoljno da učenici pravilno oblikuju jedan do dva argumenta sa što više potkrepa. Dopustite učenicima da se u pripremi za raspravu koriste pouzdanim mrežnim izvorima na kojima mogu pronaći statističke podatke kojima mogu osnažiti svoje argumente.

Nakon kratke pripreme od desetak minuta povedite kratku raspravu u zajedničkoj sobi za sastanke. Zajedno s učenicima analizirajte tijek rasprave. Za kraj ih pitajte koji je zapravo njihov osobni stav o temi i je li teško zagovarati stranu koja se ne slaže s njihovim osobnim stavom. Prilika je to da razgovarate o raspravi sa svrhom razvoja tolerancije prema tuđem mišljenju.

Ovu aktivnost započnite razgovorom o raspravi. Neka učenici najprije zabilježe odgovor na pitanje što je važno za dobru raspravu, a potom neka svoje odgovore komentiraju sa suučenicima. Prozovite nekoliko učenika koji trebaju govoriti u ime svog para, a ne u svoje vlastito ime. Time se razvija jezična djelatnost slušanja, ali i tolerancija za tuđe mišljenje.

U alatu Wizer.me pripremite kratak kviz u kojem će učenici trebati spojiti naslov književnog teksta koji su čitali tijekom ove školske godine s tvrdnjom (tezom) vezanom uz taj tekst. Primjerice, Hamleta spojite s tvrdnjom o neodlučnosti koja uzrokuje njegov tragičan kraj, Zločin i kaznu s tvrdnjom da cilj opravdava sredstvo, Gundulićevu Dubravku s tvrdnjom da je sloboda najveća vrijednost, Marulićevu Juditu s tvrdnjom koja propituje je li ona heroina ili ubojica i slično. Pitanja su to koja će omogućiti učenicima preispitivanje njihovih osobnih stavova i vrijednosti uz pomoć književnih tekstova.

Podijelite učenike u grupe koje imaju četiri do pet članova. Svakoj grupi slučajnim odabirom dodijelite po jedan književni tekst. Budući da je tvrdnja već zadana, učenici u tekstu, kojem cijelo vrijeme moraju imati pristup putem portala e-Lektire, traže argumente za i protiv postavljene teze te potkrepe argumenata. Podsjetite učenike na to da argument mora dati odgovor na pitanje zašto?. Budući da se u svim slučajevima radi o tradicionalnim tekstovima koji imaju arhaičan rječnik koji zahtijeva dodatno tumačenje, dobro je da učenici imaju pristup normativnim priručnicima poput mrežnog ili tiskanog rječnika.

U potkrepama se trebaju poslužiti parafrazama ili citatima iz polaznih tekstova, no važno je da ih uklope u kontekst argumenta koji su iznijeli. Svoje argumente mogu zabilježiti u razrednu bilježnicu u alatu One Note u kojem ćete prethodno postaviti odjeljke za svaki tekst, odnosno posebnu tablicu za argumente vezane uz svaki tekst. Raspravite o tome koji se od navedenih argumenata više temelji na mišljenju, a koji na činjenicama. Citate i parafraze učenici ne moraju pisati u tablicu jer ih mogu obrazložiti usmeno.

Kad učenici završe s radom, projicirajte rezultate rada i potaknite članove grupe da usmeno objasne svoj izbor argumenata, odnosno potkrepa. Članovi ostalih grupa pozvani su komentirati rad svake grupe, mogu slobodno dodati neku potkrepu ili propitkivati dokaze i argumente, ali i vrijednosti koje prepoznaju.

Pozovite sada učenike da odaberu jedan od ponuđenih tekstova. Neka to bude onaj koji im je najzanimljiviji i za koji procjenjuju da ima dobro razrađene argumente kako bi se mogli pripremiti za raspravu koju će izvesti. Podijelite ih na dvije grupe slučajnim odabirom. Upozorite učenike na poštivanje govornih vrednota poput brzine, jačine, intonacije, razgovjetnosti, odnosno na neverbalnu komunikaciju. Vaš je zadatak da moderirate raspravu, pripazite na to da u raspravi sudjeluje što veći broj učenika, ali i da ih svojim pitanjima vodite i izvan konteksta samog djela, osobito u iznošenju vrijednosnih tvrdnji.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama prije najavite temu sata, kako bi se pripremio za raspravu. Ne inzistirajte na tome da učenik s teškoćama govori pred razredom ako to sam ne želi. Učeniku s teškoćama grafički prilagodite kviz. Pritom pazite na kontrast između pozadine i slova. Prema potrebi smanjite broj zadataka u kviz. Koristite se kratkim rečenicama i jednostavnim uputama za rješavanje zadataka u kvizu. Povećajte font i razmak između redaka. Koristite se bojama, ilustracijama i drugim vizualnim elementima, kako biste privukli pažnju učenika i olakšali mu razumijevanje pitanja. Ako je potrebno, omogućite učenicima dodatno vrijeme za rješavanje kviza, mogućnost rada u paru ili individualizirane upute. Grafički prilagodite tekst za učenike s teškoćama. Učenike s teškoćama podijelite u grupu s učencima s kojima dobro surađuju te koji im mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama dajte jasan zadatak i ulogu u grupi. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom Wizer.me. Ako ne znaju, izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Provjerite s učenicima s teškoćama razumiju li zadatak. Dajte im jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u zadatku.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu pretražiti mrežne izvore u potrazi za pisanim raspravljačkim tekstovima koji imaju dokazivačku i pregovaračku odrednicu te o njima pripremiti plakat u alatu Canva.

U okviru ove aktivnost učenici upoznaju debatu kao raspravljački tekst. Pripremite kratku prezentaciju u alatu Prezi kojom ćete ukratko predstaviti debatu kao strukturiranu raspravu s točno određenim pravilima i dvjema suprotnim stranama – vladom i oporbom, odnosno afirmacijskom i negacijskom stranom. Obje brane tezu koja je izjavna rečenica, a određuju o čemu će se u debati raspravljati. Vlada se zalaže za njezinu istinitost i provođenje, a oporba je pokušava negirati.

Na YouTube kanalu Hrvatskoga debatnog društva pronađite primjere debatnog formata za srednje škole s nekoga od međužupanijskih natjecanja. Obradite videozapis u interaktivnom alatu H5P. Uz pomoć vaših pitanja učenici opažaju ulogu govornika vlade i oporbe, argumentaciju i potkrepe, pobijanje protivničkih tvrdnji, temu, svrhu i namjenu, kao i verbalne i neverbalne vrednote. Prilika je to da još jednom uputite učenike na pravogovorna pravila standarda uz pomoć mrežne Hrvatske gramatike.

Sada odaberite šestoro učenika za izvođenje debate o temi koja ih doista zanima i za koju se ne moraju puno pripremati u smislu prikupljanja činjeničnih podataka. Dakle, teza bi trebala biti vrijednosna, a ne planska. Primjerice, ovaj dom smatra da treba ukinuti lektire, ovaj dom bi zabranio izbore ljepote, ovaj dom smatra da je sreća važnija od uspjeha i slično. Dovoljno je da svaka strana ima po jedan do dva argumenta. Ostali će učenici predstavljati suce koji će procijeniti kvalitetu njihova debatiranja uz pomoć tablice u alatu Word – pomoći će im pratiti govore vlade i oporbe, argumente, potkrepe, pobijanja, kvalitetu verbalne i neverbalne komunikacije govornika. Pri oblikovanju govora, ali i pri praćenju govora, učenicima može pomoći tumačenje značenja pojedinih riječi uz pomoć mrežnog ili tiskanog rječnika.

Nakon izvedbe debate potaknite suce na komentiranje sadržaja, strukture i izvedbe govora, a sudionicima debate pružite priliku da iskažu kako su se osjećali prilikom izvedbe debate, odnosno što im je bilo lakše ili teže izvesti. Neka sada učenici zamijene uloge: oni koji su bili suci, trebaju postati govornici – kako bi i jedni i drugi imali oba iskustva. Nakon izvedbe debate opet potaknite učenike na komentiranje uloge u kojoj su se našli.

Na kraju možete učenicima podijeliti izlazne kartice s pomoću kojih će procijeniti znanja o debati koja su stekli u okviru ove aktivnosti

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremiite pisani sažetak prezentacije. Grafički prilagodite sažetak, font treba biti najmanje 14pt, Ariel, Calibri, povećajte razmak između riječi, povećajte prored. Provjerite s učenikom s teškoćama želi li sudjelovati u debati. Ako ne želi, ne uključujte ga u tu aktivnost. Ako želi sudjelovati, pružite mu podršku u pripremi za debatu. Dajte mu jasne smjernice po koracima za sudjelovanje i pripremu debate. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Prezi, H5P, Word pa prema potrebi izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu pripremiti izlaganje o retorici i važnim govornicima tijekom različitih povijesnih razdoblja te ih predstaviti razredu ili ih pripremiti u nekome od digitalnih alata za školsku mrežnu stranicu.