Učenike podijelite u pet grupa. Svakoj grupi dodijelite jedno likovno djelo, primjerice: Eduard Manet “Doručak na travi”, Henri Matisse “Žena sa šeširom”, Claude Monet “Impresija”, Marcel Duchamp “Fontana”, Guerilla Girls, “Do Woman Have To Be Naked To Get Into The Met. Museum?”. Neka učenici putem internetskog pretraživača istraže dodijeljenu temu i važnost dodijeljenih likovnih djela, a zatim neka osnovne informacije zapišu na papir (možete im dati uputu da istraže i novčanu vrijednost umjetničkih djela dodijeljenog umjetnika/umjetničke skupine).
Nakon toga, neka istraže kako su likovna kritika i javnost reagirali na ta djela i pravce kada su nastali. Zatim neka svaka grupa učenika predstavi temu koju su dobili drugim učenicima prema smjernicama (1. Opis teme, 2. Reakcija kritičara i javnosti, 3. Današnja recepcija i važnost tog likovnog djela) te neka izloži smatraju li da je to djelo u trenutku kada je nastalo bilo uspješno.
U sklopu ove teme možete s učenicima prokomentirati i problematizirati društveni imperativ da svi moraju biti odlikaši (i imati 5,0 prosjek) te visoku kompetitivnost među mladima (računa se i vrijedi samo 1. mjesto na natjecanju?!) što se na osobni život mnogih mladih odražava tako da žive samo za školu i akademska postignuća. Pojedinci za druge stvari jednostavno nemaju vremena, što se nažalost negativno odražava na njihov osobni i socijalni razvoj.
Zatim povedite raspravu o pojmu uspjeha, pitajte ih što smatraju uspjehom te tko može procijeniti što je uspjeh, a što nije. Upitajte ih jesu li važniji komentari drugih ljudi i vanjsko odobravanje ili vlastiti razvoj i napredak te je li naglasak na cilju (postati slavan i prihvaćen) ili na procesu, samorazvoju, učenju i istraživanju. Zamolite učenike da napišu osnovne karakterne osobine koje su izabrani umjetnici trebali imati kako bi se oduprli lošoj recepciji javnosti i nastavili raditi likovna djela i razvijati se u smjeru za koji su smatrali da je ispravan i u kojem su vidjeli smisao. Upitajte ih i smatraju li da su uspješni ljudi hrabri ljudi. Povedite i raspravu o tome što znači "biti svoj“ i dosljedan samome sebi.
Za kraj, odgledajte s učenicima snimku TED razgovor sa spisateljicom Elizabeth Gilbert.
Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu u grupi, po potrebi rad u paru unutar grupe. Primjerice, u dijelu aktivnosti koji se odnosi na pretraživanje likovnih djela, učenik s oštećenjem vida istražuje Internet preglednik, a vršnjak opisuje likovno djelo. Pripremite smjernice u obliku pitanja za pretraživanje Internet preglednika. Također, pripremite tablicu za upis s pronađenim informacijama o djelu. U tablici napišite određene smjernice /pojmove koji će voditi učenike u upisu pojmova. Navedeno će biti podrška, osobito učenicima s teškoćama pažnje i učenja. Pripremite i smjernice za prezentiranje, u obliku natuknica na podsjetniku. Zajedno s učenicima sastavite natuknice koje će učenik prezentirati, a vi ga usmjeravajte pitanjima. Za učenike s teškoćama pažnje, pripremite pitanja u pisanom obliku, koji će učenike voditi u raspravi. Pripremite primjere osobina umjetnika te tablicu u koju će učenici upisivati svoja zapažanja o pronađenim umjetnicima (njihove osobine). Primjerima iz života, situacijama bliskima učeniku, približite pojam “biti svoj” učenicima s poremećajem iz spektra autizma, zbog specifičnosti socijalnih vještina i poteškoća shvaćanja metafora.
Učenike koji žele znati više uputite na intervju s međunarodno priznatim hrvatskim umjetnikom i dizajnerom Borisom Bućanom čiji su radovi dio kolekcije u MOMI u New Yorku. Nakon pročitanog članka, porazgovarajte o riječima Borisa Bućana te o njegovu cjeloživotnom razvoju ideja unatoč već ranije postignutoj međunarodnoj slavi. U suradnji s muzejskim pedagozima osmislite projekt u kojem će učenici istražiti ime nekog mladog hrvatskog živućeg umjetnika koji je ostvario uspjeh na umjetničkoj sceni (npr. Tomislav Lončarević-Lonac, Ivana Franke). Zadatak je učenika osmisliti i provesti intervju s izabranim umjetnikom kako bi istražili njegov put uspjeha. Mogu ga pitati što misli o slavi, uspjehu, metodama kako nadvladati neuspjeh te ostalim temama koje su učenike zainteresirale za istraživanje i potaknule njihov interes. Intervjue objavite u školskom listu ili na mrežnim stranicama škole.
Povedite razgovor s učenicima o životnim vrijednostima. Postavite im sljedeća pitanja: Koji su vam aspekti života važni i zašto? Što je za vas vrijedno u životu i zašto? Imate li viziju svoga života i koliko ste sigurni da ćete je ostvariti? U kojoj je mjeri to što je za vas vrijedno povezano s onim što je vrijedno za druge? Koji su ti drugi?
Svoje odgovore neka zabilježe u zajednički prostor u alatu Mentimeter. Nakon toga pokažite učenicima interaktivni videozapis Znam da ništa ne znam. Porazgovarajte s učenicima o pogledanom videozapisu. Nakon toga upoznajte ih sa Sokratovim učenjem. Istaknite povezanost istinskog znanja i vrijednosti kao uvjeta za smislen i ispunjen život, ali i važnost vrline pravednosti u Sokratovoj etici. Ujedno im objasnite Sokratovu dijalošku metodu čiji je cilj da pažljivo smišljenim pitanjima sugovornika dovede u proturječje i do spoznaje vlastite zablude, a preko toga i do istinskog znanja. Za ilustraciju pitanja koja se tiču životnih dilema prikažite im interaktivni sadržaj Sokratovska pitanja.
Zatim učenike podijelite u grupe. Za svaku grupu pripremite kratak opis hipotetskih životnih situacija, poput sljedećih:
Za svaku grupu pripremite poseban Google dokument u koji će upisivati svoje odgovore. Svim grupama dajte iste primjere situacija (zadajte svakoj grupi barem dvije različite situacije, poput navedenih u gornjim primjerima. Prilikom opisa situacija vodite računa o tome da one prikazuju kako se posljedice odlučivanja mogu ticati ne samo pojedinca/djelatnika nego i više ljudi ili čak čitave zajednice). Zadajte učenicima neka napišu što bi u danim situacijama učinili slijedeći Sokratov nauk. Neka pri odgovaranju uzmu u obzir sljedeća četiri elementa:
Voditelji grupe neka izlože svoje odgovore ostatku razreda. Odgovore neka grupiraju po sličnosti, a onda neka nađu ono što je zajedničko svima. Naglasite učenicima da tehnika sokratovskih pitanja ne funkcionira poput računalnog programa koji nas vodi do jed(i)nog ispravnog rješenja, nego je riječ o pomoćnom sredstvu koje nas, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo i vrijednostima koje zastupamo, može dovesti do različitih odluka. Pitajte ih jesu li koristeći se tehnikom sokratovskih pitanja došli do nekih spoznaja kojih ranije nisu bili svjesni.
Za domaću zadaću neka navedu tri vrijednosti koje smatraju najvažnijima te za svaku vrijednost navedu po jedan primjer kako se njome rukovode u vlastitome životu. Zadaće mogu izložiti u Padletu.
Prije razgovora o aspektima života, budućnosti učenika, popratite uputu u zadatak vlastitim primjerom. Za obradu sadržaja Sokratovog učenja, pripremite tablicu s natuknicama glavnih karakteristika. Za učenike s poremećajem iz spektra autizma, ključne pojmove popratite slikovnim prikazima ili simbolima koje učenik povezuje s ključnim pojmovima. Također, oprimjerite i dodatno pojasnite pojam hipotetske životne situacije učenicima s poremećajem iz spektra autizma (zbog specifičnosti shvaćanja socijalnih interakcija, igre uloga). Pripremite pitanja koja će učenike usmjeravati u pisanju domaće zadaće u kojoj opisuju svoju sliku i vrijednosti. Učenicima s teškoćama učenja ili poremećajem iz spektra autizma pripremite skicu kognitivne mape s pitanjima, a učenik može upisati ključne pojmove o sebi.
Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenicima koji žele znati više zadajte zadatak da svatko osmisli jedan primjer koji opovrgava temeljnu ideju Sokratove etike prema kojoj je znanje o tome što je dobro nužan i dovoljan uvjet za činjenje dobra. U izboru primjera neka se rukovode sljedećim pitanjem: Postoje li slučajevi u kojima ljudi znaju što bi trebali učiniti, ali iz nekog razloga ipak tako ne čine? Kao poticaj za aktivnost neka pogledaju sljedeći audiovizualni materijal o Sokratovoj etici (osobito dio između 7.00 i 9.15). Obrazložene primjere neka prezentiraju razredu u digitalnom alatu po izboru. U obrazloženju primjera neka navedu konkretan razlog koji je osobu spriječio da postupi u skladu s vrijednošću (vrlinom).
Potaknite razgovor s učenicima o tome što znači uspjeh. Pitajte ih što je sve potrebno da imaju uspješan život. Neka učenici pokušaju dati svoju definiciju uspjeha. Svoju definiciju uspjeha neka upišu u alat Mentimetar.
Pitajte učenike sljedeća pitanja: Koliko izvrstan uspjeh u školi određuje i uspjeh u životu? Koliko je upis u "dobru“ srednju školu važan ili koliko je upis na fakultet važan za ispunjen i sretan život? Smatraju li da su formalno obrazovanje, društveni uspjeh i sreća u životu povezani? Znaju li nekoga tko nije upisao školu/fakultet koju je želio i što se s tom osobom dogodilo?
Učenicima podijelite kratke priče. Upitajte ih znaju li o kome se radi. Ako ne znaju o kome se radi, možete im dati imena osoba i zadatak da pokušaju upariti osobe s njihovim kratkim životnim pričama. Pitajte učenike mora li svaki neuspjeh i prepreka nužno značiti kraj šanse za uspješan život. Može li neuspjeh/ problem/ loša ocjena biti početak nekog uspjeha (pa i sreće)?
Potaknite ih da detaljnije biografije junaka kratkih priča potraže na internetu. Neka istraže kakav su start imale te osobe. “Priča iz života” (priče preuzete iz knjige: Korkut, D., Kopal, R.: “Kreativnost, evolucija, revolucija” - str. 78):
Porazgovarajte s učenicima o tome koliko je startna pozicija važna u životu, je li preduvjet sreći društveni status, talent ili upornost pojedinca? Porazgovarajte o životnim šansama osoba s obzirom na ekonomsku, socijalnu i političku dimenziju društvenog poretka. Na kraju im zadajte da napišu kratki osvrt u Wordu koliko njihovim životnim šansama pridonose ocjene iz škole te koje svoje talente i društvene resurse mogu upotrijebiti ako njihovi planovi skrenu s očekivanog smjera.
Prije razgovora o uspjehu, pripremite učenicima pitanja u pisanom obliku, koja će učenike s poremećajem iz spektra autizma i teškoćama pažnje usmjeravati u razgovoru. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Pripremite upute za pretragu Internet preglednika (pitanja koja usmjeravaju na sadržaje koje učenik mora istražiti). Tekstove koje pripremate prilagodite za učenike s teškoćama učenja (veličina i font slova - Arial 14 pt, prored, razmak između riječi, rečenica, istaknite bitno u tekstu i dr.), a semantički pojednostavite po potrebi za učenike s poremećajem iz spektra autizma (složene pojmove preoblikujte u učeniku razumljive). Pripremite pisane upute za učenike s teškoćama pažnje te provjerite razumiju li učenici upute.
Učenici koji žele znati više mogu napraviti plakat u Canvi o životu i životnim šansama osobe koja je na njih ostavila snažan dojam prema Weberovim dimenzijama stratifikacije.
Prije aktivnosti učenike uputite da u slobodno vrijeme pogledaju govor Diana Nyad: Never, ever give up | TED Talk, američke novinarke i plivačice na duge staze. Uvodno objasnite učenicima povezanost našeg košarkaškog puta i životnog puta. Opišite kako se naše svakodnevne odluke odražavaju na tijek i ciljeve u životu. Započnite aktivnost tako da učenicima podijelite lopte i objasnite značenje i sadržaj pojedinih postaja. Prvu postaju nazovite vrtić i zadajte im da pet puta zaredom suručno s prsa odbijaju i hvataju loptu od zida, od kojeg su udaljeni pet metara. Drugu postaju nazovite osnovna škola, gdje trebaju pogoditi što više koševa s oznake udaljene dva metra od koša. Treću postaju nazovite srednja škola i zadajte im pet pokušaja s oznake slobodnih bacanja. Učenike s tri ili više pogodaka uputite na sljedeću postaju koju nazovite fakultet/studij, gdje imaju zadatak izvoditi košarkaško polaganje 5 minuta prema vlastitoj želji (boljom, slabijom rukom; na prvi ili drugi obruč). Učenike koji su na postaji srednje škole imali dva ili manje pogodaka usmjerite na postaju posao i zadajte im da 5 minuta izvode košarkaški dvokorak, nakon kojeg moraju odložiti loptu sa strane i izvesti tri skleka ili pet podizanja trupa, prema vlastitom izboru. Nakon 5 minuta uputite sve učenike na postaju koju ćete imenovati posao 2, zadajte im da kontinuirano 5 minuta izvode košarkaški skok-šut, nakon kojeg će napraviti pet čučnjeva s loptom iza glave. Po isteku zadanog vremena, sve učenike uputite na posljednju postaju koju nazovite mirovina, gdje će svi zajedno pet minuta izvesti pod vašim vodstvom vježbe istezanja i opuštanja nogu i leđa. Na kraju kratko prokomentirajte s učenicima značenje pojedinih postaja i saznajte kako im se svidio zadatak, kao i film koji su trebali pogledati prije aktivnosti.
Učenicima s oštećenjem sluha pripremite poveznice TED govora s titlovima. Uz pomoć natuknica ili u tablici prikažite sličnosti i razlike košarkaškog i životnog puta, što će biti podrška učenicima s teškoćama učenja i teškoćama pažnje. Pripremite kratke i učenicima razumljive upute te ih proslijedite u pisanom obliku učenicima s teškoćama pažnje. Učenike s motoričkim teškoćama uključite ravnopravno u aktivnosti, a zadatke prilagodite njihovim motoričkim sposobnostima. Svaku postaju u aktivnosti (fakultet, radno mjesto, mirovina i dr.) prikažite shematski na listu papira i proslijedite učenicima, što će biti podrška učenicima s teškoćama pažnje i poremećajem iz spektra autizma. Na mjestu gdje se nalazi postaja, također slikovno, simbolom ili natpisom naziva postaje označite istu, kao orijentir učenicima u kretanju kroz aktivnost. Za učenike s oštećenjem vida omogućite rad u paru, kao podršku vršnjaka u kretanju kroz postaje i odradu zadatka prilagođenu sposobnostima učenika.
Učenicima koji žele više predložite neka smisle još koju životnu postaju primjerenu scenariju, s nekim košarkaškim sadržajem (npr. gimnazija/strukovna škola) te prilagode zadatak sadržaju postaje.
Potaknite razgovor s učenicima o njihovu iskustvu s ocjenjivanjem tijekom školovanja. Napravite anketu u programu Google forms s pitanjima kao što su: Koju zaključnu ocjenu si imao/la iz matematike na kraju osmog razreda OŠ, koju zaključnu ocjenu si imao/la iz matematike na kraju prvog razreda SŠ, pa redom drugog, trećeg te koju zaključnu ocjenu očekuju iz matematike na kraju četvrtog razreda SŠ i na maturi? Koliko često “žicaju” bod da dobiju višu ocjenu? Koliko često preispituju ocjenu ako je ona odlična, a koliko ako je negativna? Smatraju li da je ocjena pokazatelj njihova znanja? U upitniku možete postaviti i pitanje Koju razinu matematike si odabrao/la na državnoj maturi?, Koji postotak riješenosti testa očekuješ? Nakon provedene ankete prokomentirajte s učenicima njihove odgovore i rezultate ankete.
Upoznajte učenike s školskim e-Rudnikom i najavite da će se baviti iščitavanjem i analizom statističkih podataka koji se odnose na nastavni predmet matematiku.
Podijelite učenike u grupe i uputite ih na stranice ŠeR - Školski e-Rudnik (Vol. 3) gdje mogu za svoju školu pronaći informacije o broju prijavljenih učenika na svakoj od razina državne mature, broju pristupa, prosječnoj ocjeni u trenutačnoj školskoj godini te prosječnoj ocjeni na maturi. Na stranicima ŠeR-Školski e-Rudnik (Vol.2) mogu pronaći dodatne informacije o općem uspjehu učenika u svojoj školi. Neka učenici izaberu jednu generaciju u svojoj školi te iščitaju opći uspjeh generacije kroz srednjoškolsko obrazovanje i na kraju na državnoj maturi iz matematike na obje razine. Podatke mogu zapisivati u programu za tablične proračune, npr. Excel kako bi na jednom mjestu imali sve potrebne podatke. Na osnovi statističkih podataka učenici procjenjuju svoju ocjenu iz matematike na svakoj od razina državne mature.
Nakon iščitanih podataka pitajte ih jesu li iznenađeni rezultatima. Porazgovarajte s njima o važnosti ocjene: Je li ocjena zaista najvažnija, je li pokazatelj njihova znanja? Nije li važnije u nekom nekom trenutku moći primijeniti znanje iz primjerice matematike? Je li važnije imati odličnu ocjenu ili prepoznati primjenu trigonometrije u npr. mjerenju visokih građevina ili mjerenju nagiba terena? Može li se isprogramirati računalna igrica bez znanja matematike? Što znači petica ako osoba ne zna prepoznati grafičke prikaze ili iščitati podatke iz njih? Smatrate li naš sustav ocjenjivanja pogrešnim? Što mislite zašto svi moraju imati odličan uspjeh i zašto se poistovjećuju s ocjenama? Što biste predložili kao rješenje tolikog nesrazmjera u ocjenama tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, srednjoškolskoga i na kraju uspjeha na državnoj maturi? Učenike uputite da u Padletu iznesu svoja viđenja i ideje o sustavu vrednovanja i ocjenjivanja u našem školstvu te prijedloge za njegovo poboljšanje svrhu kvalitetnijeg i dugotrajnijeg usvajanja vještina i znanja te njihove primjene u svakodnevnom životu.
Bašić, M., Kako unaprijediti natjecanja i nastavu iz matematike? (13. 8. 2020.)
Fumić, S. (2018) Ocjene kao faktor uspostave društvenih odnosa učenika osnovnih škola, završni rad, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. (13. 8. 2020.)
Ivanušević Grgas, S. (2018) Emocionalno zdravlje vašeg djeteta važnije je od ocjena, mrežna stranica www.ceti.hr (13. 8. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.