Definirajte najprije pojam Euroazija. Možete učenicima postaviti pitanja: Kako bi oni objasnili taj pojam?, Što bi on obuhvatio?, Zbog čega je zahtjevnije odrediti granicu Europe i Azije u odnosu na granice drugih kontinenata?.

Zajednički pogledajte videomaterijal dostupan u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5., Geografski položaj Europe. Nakon odgledanoga videa učenici u paru ispunjavaju radni listić koji ste im pripremili (uz pomoć atlasa određuju smještaj i položaj Europe – u odnosu na ekvator, početni meridijan, susjedne kontinente, oceane).

Podijelite učenicima radni listić na kojem se nalazi slijepa karta Europe s istaknutim reljefnim obilježjima. Uputite učenike na spomenuti ulomak Geografski položaj Europe gdje se nalaze ključni geografski pojmovi (granične planine, rijeke, prolazi i sl.) koji definiraju dogovorenu granicu Europe. Učenici ucrtavaju na slijepu kartu graničnu liniju (služeći se školskim atlasom) te vizualno prikazuju dogovorenu granicu Europe koja prolazi graničnim planinama, rijekama, jezerima, morima i morskim prolazima. Provjerite učeničke uratke, neka navedeni radni listić zalijepe u bilježnicu, a najbolje karte možete i izvjesiti na panou u učionici.

Potaknite učenike na promišljanje o kriterijima koji određuju status neke države kao europske, odnosno azijske. Neka učenici u paru, služeći se atlasom, navedu sve euroazijske države. Usmjerite učenicima pažnju da upravo dogovorena linija siječe ili dotiče navedene države. Možete izraditi jednostavnu igru u alatu Purpose games gdje ćete uz pomoć gotovih predložaka izraditi igru te provjeriti mogu li učenici odrediti smještaj euroazijskih država (npr. Ruske Federacije i Turske), ali i kontinenata i oceana koji okružuju Europu). Učenici mogu navedenu igru odigrati na tabletima/računalima ili nastavnik može igru pokrenuti na pametnoj ploči. Nakon aktivnosti ohrabrite učenike da i na zidnoj karti Europe pokažu navedene države, kontinente, oceane i mora.

Formativno vrednujte učenike usmeno provjeravajući razumiju li pojam Euroazija, a zatim da pokažu na zidnoj karti Europe granicu između Europe i Azije.

Postupci potpore

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima…), kao i obilježjima same teškoće. Preporučuje se učenika s teškoćom premjestiti u prednje klupe u razredu kako bi ga se moglo popratiti i pružiti mu se dodatna uputa ili pomoć pri izvršavanju zadatka.

Za vrijeme razgovora o Euroaziji koristite se jednostavnim i razumljivim pitanjima. Pri planiranju aktivnosti iz scenarija učenja važno je predvidjeti dulje vrijeme izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama u razvoju (ako oštećenja ili poremećaji utječu na sposobnosti važne za proces učenja). Pripremite pisani sažetak vezan za Euroaziju koji ćete dati učenicima s teškoćama. Vodite računa o tome da bude jezično i grafički prilagođen.

Prilikom gledanja videomaterijala na e-škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5., ulomak Geografski položaj Europe za učenike s teškoćama u razvoju unaprijed pripremite tekst koji se reproducira u videozapisu. Također bi bilo poželjno prije svake nastavne jedinice pripremiti na papiru sve ključne pojmove koji će se spominjati. Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, važno mu je najaviti i pojasniti sadržaj videozapisa. Učenicima s teškoćama u razvoju treba unaprijed najaviti sadržaj početnog videozapisa pokušati ih motivirati na komentiranje osobnih iskustava u sličnim situacijama. Učenicima s oštećenjima sluha dobro je dati predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa.

Kod izrade radnog listića nastavnik za učenike s oštećenjima vida i učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju treba prilagoditi veličinu slova (minimalno 14 pt, a za slabovidne učenike i više), upotrebu sanserifnog fonta (posebno za učenike sa specifičnim teškoćama), podebljan tisak, povećan razmak, jednostavan izgled teksta (bez pozadinskih slika), jasna i kratka pitanja, kao i upute. Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju usto se preporučuje upotrebljavati i dvostruki prored između riječi i rečenica, s poravnanjem teksta s lijeve strane. Prilikom jezične prilagodbe treba paziti da se koriste kraće rečenice, rečenice s jasno izrečenim subjektom i predikatom, uobičajen poredak riječi u rečenicama. Za učenike s intelektualnim teškoćama potrebno je smanjiti broj pitanja, koristiti vizualnu podršku i sadržaje povezivati sa stvarnim životom.

Za učenike s određenim motoričkim poremećajima, specifičnim teškoćama u učenju, poremećajem aktivnosti i pažnje nastavni listići trebaju sadržavati označena mjesta za pisanje. Ta mjesta za pisanje i računanje trebaju biti prikladne veličine jer neki učenici imaju uvećan rukopis i stoga im je potrebno mnogo više prostora na papiru.

Kod učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje provjerite je li riješio sve zadatke te da ga potrebi usmjeravajte na aktivnost.

Za učenike s motoričkim teškoćama, specifičnim teškoćama u učenju, učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje dobro je pismeno ispitivanje zamijeniti usmenim ispitivanjem.

Svim učenicima važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane uz rješavanje listića te provjeriti njihovo razumijevanje. Ako se radi o složenom zadatku (izvedba nekoliko aktivnosti), potrebno ga je razdijeliti po koracima. Zadatke je uputno planirati tako da se izmjenjuju lakši i teži zadaci. Poželjno je zadati manji broj zadataka, pa nakon njihova rješavanja u određenom vremenu dati drugi niz zadataka.

Prilikom podjele učenika u parove treba voditi računa o tome da učenik s teškoćama u razvoju bude u paru s učenikom bez teškoća koji na njega djeluje pozitivno i poticajno.

Prilagodba scenarija treba biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i učenikovim teškoćama.

Dodatne informacije možete potražiti na poveznicama:

Hrvatska udruga za disleksiju – savjeti učiteljima

Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama MZO

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike na promišljanje što euroazijske države čini dijelom Europe, a što Azije. Uzima li se pritom u obzir samo geografski smještaj ili i kulturno naslijeđe? Neka učenici pokušaju obrazložiti svoje odgovore. Zainteresirani učenici mogu također napraviti digitalni plakat u Padletu s osnovnim geografskim obilježjima euroazijskih država.

Uputite učenike na e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5., Regije Europe – interaktivne karte europskih regija. Podijelite učenike u 6 grupa od kojih će svaka grupa dobiti zadatak proučiti kartu jedne od europskih regija. Poučite učenike da se geografske regije izdvajaju na temelju položaja, prirodno-geografskih značajki, pripadnosti kulturnom krugu i društveno-gospodarskom razvoju.

Zadatak učenika jest uz pomoć interaktivne karte u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5. imenovati i pokazati na geografskoj karti u atlasu države koje pripadaju pojedinoj europskoj regiji. Predstavnik grupe će nakon zajedničkog rada pokazati navedenu regiju i imenovati države na zidnoj karti Europe u učionici.

Nakon ove aktivnosti, učenici identificiraju regiju u kojoj je smještena Hrvatska te analiziraju uz pomoć učitelja kompleksan položaj Hrvatske na dodiru triju europskih regija. Potaknite učenike da imenuju regije s kojima Hrvatska ima dodirni prostor. Postavite im pitanje: Bi li Hrvatska mogla pripadati još kojoj regiji? Nastavite raspravu pitanjem: Koje europske države također imaju granični položaj u svojoj regiji? Potaknite učenike da rasprave u paru i iznesu argumente na navedena pitanja: Mogu li se Portugal i Španjolska smatrati i dijelom zapadne Europe?, Mogu li baltičke države regionalizacijom dospjeti u istočnu Europu?, Je li Albanija dijelom jugoistočne Europe ili južne Europe?. Potaknite učenike da navedu još nekoliko svojih primjera.

Izradite kviz u digitalnom alatu Testmoz u kojem ćete provjeriti usvojenost sadržaja. Provjerite mogu li učenici identificirati pojedine europske države pritom im određujući regionalnu pripadnost. U pitanjima provjerite mogu li učenici ispravno povezati pojedinu europsku državu s odgovarajućom regijom.

Postupci potpore

Objasnite učenicima što su interaktivne karte i kako se koriste prilikom proučavanja e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5., ulomak Regije Europe. Učenicima s oštećenjem vida osigurajte primjereno osvjetljenje i kontrast zaslona. Po potrebi uključite čitač zaslona.

Tijekom rada u paru ili grupi vodite računa o tome da učenik s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio grupe kao pasivan promatrač. Prilikom rada u grupi vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice da učenik s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije u zadatku ne treba govoriti. Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, omogućite da samostalno odabere u kojoj grupi želi sudjelovati, ovisno o području svoga interesa. Pri zadavanju zadataka koji će se ostvariti tijekom nastave učeniku sa specifičnim teškoćama u učenju zadajte točno koji će dio rada u grupi napraviti. Na taj način olakšat će se komunikacija i razumijevanje zadatka. Učeniku s intelektualnim teškoćama možete dodijeliti alternativni zadatak (npr. da pronađe 1 državu koja pripada europskoj regiji i pokaže ju na atlasu).

Prilikom rada su grupi preporuča se učenike s teškoćama u razvoju svrstati u grupu u kojoj postoji učenik koji je spreman prezentirati (što je posebno važno ako je kod učenika s teškoćama prisutna anksioznost). Ako u razredu postoje učenici s poremećajem iz autističnog spektra, treba im najaviti strukturu rada u grupi i sam tijek aktivnosti. Zadatci se mogu razlomiti u korake i popratiti vizualnom podrškom.

Uvijek je važno pohvaliti svako aktivno sudjelovanje i rad učenika s teškoćama.

Prilikom rasprave učenike koji imaju poremećaje jezično-govorno-glasovne komunikacijene prozivajte, ali im omogućite sudjelovanje. Ne inzistirajte na tome da ti učenici govore pred razredom ako to sami ne žele u nekoj za njih motivirajućoj situaciji.

Postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Prije postavljanja pitanja budite sigurni da ste zaokupili učenikovu pažnju.

Za učenike s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz autističnog spektra nije poželjno upotrebljavati iznenadna pitanja, otvorena pitanja poput "Što sve znaš o...", dvosmislene poruke ili igre riječima.

Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju izbjegavajte učenikovo čitanje naglas ili pisanje po ploči pred razredom osim ako učenik ne izrazi želju.

Nakon razredne rasprave učenik s teškoćama u razvoju treba dobiti pitanja i odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave.

Provjerite znaju li se učenici služiti digitalnim alatom (Testmoz). Pokažite im kako se njime radi. Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju problem stvaraju zadatci u kojima je potrebna brzina, stoga prilikom rješavanja kviza najprije pročitajte pitanja i ponuđene odgovore tek onda omogućite svim učenicima da odgovaraju na njih.

Alternativa digitalnom kvizu je da pripremite listić s pitanjima za ponavljanje. Tijekom izrade listića vodite računa o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice s uobičajenim poretkom riječi i s jasno izrečenim svim njeznim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. OmoType, Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostruki prored, povećani razmak među slovima, ljevostrano poravnanje.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresiranim učenicima skrenite pozornost na to da je postupak regionalizacije Europe vrlo složen i nije jedinstven u svim europskim državama. Regije Europe možemo pronaći u različitim granicama ovisno o izvoru s kojim se služimo, a to opet ovisi o tome koja su osnovna obilježja uzimana u obzir pri regionalizaciji.

Učenike uputite na to da usporede tematske karte koje prikazuju regionalizaciju Europe u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5. s ovdje priloženim poveznicama na karte gdje je vidljiva drugačija regionalizacija.

Wordlatlas

Wikipedia

Upitajte učenike uočavaju li razlike. U kojim regijama su one najvidljivije?, Čini li se učenicima neka od prikazanih regionalizacija primjerenijom?. Tražite od učenika da obrazlože svoje odgovore.

Učenici neka promisle o tome za koje bi se europske države moglo reći da pripadaju većem broju regija i koje su to države. Neka pojasne svoje kriterije.

Pojasnite učenicima cilj aktivnosti – pobliže upoznati regije Europe. Podijelite učenike u grupe (3 - 5 učenika). Svaka grupa istraživat će jednu europsku regiju. Učenici će izrađivati umnu mapu u alatu Popplet o dodijeljenoj regiji Europe. Koristeći se informacijama iz e-Škole DOS Geografija 5, Modul 1, Jedinica 1.5., Upoznajmo europske regije te interaktivnom kartom Europe u spomenutom DOS-u, učenici prikazuju osnovna obilježja regije: geografske posebnosti, reljefna i klimatska obilježja, države unutar regije, prirodne ili povijesno-kulturne posebnosti koje smatraju važnima ili bi ih voljeli istaknuti. Uputite učenike na to da se pravilno služe bazom fotografija na mreži, odnosno da poštuju pravila korištenje fografija u digitalnom okruženju. Kako bi učeničke umne mape bile sadržajno odgovarajuće, istaknite im (na zaslonu/ploči) osnovne sastavnice umne mape: nazivi država u regiji, zastave država, osnovna reljefna i klimatska obilježja regije, prirodna bogatstva ili kulturno-povijesna baština koju povezujemo s pojedinom državom regije. Upozorite učenike na to da nije potrebno isticati različita obilježja svih država unutar regije, već da je poželjno, unutar grupe, odabrati od 3 do 5 posebnosti koje će biti popraćene i fotografijom. Krajnji rezultat trebala bi biti umna mapa koja dobro ilustrira osnovna obilježja pojedine regije.

Po završetku rada recite učenicima da poveznicu na svoju umnu mapu podijele putem e-pošte ili razredne društvene mreže (Yammer ili Teams). Svaka grupa će svoju digitalnu umnu mapu predstaviti razredu. Učenicima svakako dajte povratnu informaciju vezanu uz vizualni dojam i sadržajnu komponentu njihova rada. Možete provesti i samovrednovanje izrađujući jednostavne rubrike koje uključuju emotikone (u digitalnom obliku ili kao mali radni listić koji će učenici zalijepiti u bilježnicu) u kojem ćete učenicima pružiti mogućnost da provjere udovoljava li njihova digitalna umna mapa kriterijima koje ste postavili.

Postupci potpore

Prilikom pojašnjavanja aktivnosti koristite se jednostavnim pojmovima, a novo nazivlje objasnite i zapišite.

Tijekom rada u paru ili grupi vodite računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivan promatrač. Prilikom rada u skupini vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice da učenik s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije u zadatku ne treba govoriti. Ako je u razredu učenik s poremećajem iz autiističnog spketra, omogućite mu da samostalno odabere u kojoj skupini želi sudjelovati, ovisno o području njegova interesa. Pri zadavanju zadataka koji će se ostvariti tijekom nastave učeniku sa specifičnim teškoćama u učenju zadajte točno koji će dio rada u grupi napraviti. Na taj način olakšat će se komunikacija i razumijevanje zadatka.

Prilikom rada u grupi preporučuje se učenike s teškoćama svrstati u skupinu u kojoj postoji učenik koji je spreman prezentirati (što je posebno važno ako je kod učenika s teškoćama prisutna anksioznost). Ako u razredu postoje učenici s poremećajem iz autističnog spektra, valja im najaviti strukturu rada u grupi i sam tijek aktivnosti. Zadatci se mogu razlomiti u korake i popratiti vizualnom podrškom.

Osnovne sastavnice prilikom izrade umne mape za učenike s teškoćama pripremite u pisanom obliku s jasno naznačenim ključnim riječima radi lakšeg snalaženja.

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u digitalnom alatu (Popplet). Po potrebi osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakše upotrebe alata. Prilikom rada na računalu ili tabletu učeniku s oštećenjem vida omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu te uvećan prikaz.

Prilikom prezentacije umnih mapa važno je voditi računa o tome da predstavnik skupine ne bude učenik koji osjeća nelagodu tijekom čitanja ili javnog nastupa zbog svoje teškoće (primjerice učenik s disleksijom, učenik koji muca ili učenik koji ima izraženu anksioznost). Učenike koji imaju poremećaj jezično-govorno-glasovne komunikacije nikad ne ispravljajte i spriječite oponašanje i ruganje.

Prilagodba scenarija treba biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i učenikovim teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite zainteresirane učenike da istraže na koji je način Hrvatska podijeljena prema NUTS regionalnoj podjeli. Svoje istraživanje učenici mogu predstaviti u razredu na jednom od sljedećih sati Geografije.