Na početku aktivnosti učenicima putem platforme ili digitalnog alata (npr. MS Teams, One Note, Nearpod) podijelite poveznicu na Hrvatsku školsku gramatiku u kojoj učenici trebaju istražiti tvorbu riječi i tvorbene načine. Zatim ih podijelite u grupe od osam učenika. To možete učiniti s pomoću alata ClassDojo. Učenici se zajednički dogovaraju što će i na koji način zabilježiti. Jedan od učenika istražit će opće informacije o tvorbi riječi, a svaki od ostalih učenika istražit će jedan od tvorbenih načina – prefiksalnu, sufiksalnu, prefiksalno-sufiksalnu tvorbu, slaganje, složeno-sufiksalnu tvorbu, srastanje, preobrazbu ili konverziju. Nakon provedenog istraživanja i prikupljanja informacija zadajte učenicima da u grupama izrade animaciju u digitalnom alatu PowToon s pomoću koje će na slikovit i zabavan način prezentirati kako se tvore riječi u hrvatskome standardnom jeziku i na primjerima objasniti razliku između tvorbenih načina. Nakon završetka rada učenici mogu postaviti svoje radove na zajedničko mjesto na mreži, primjerice na Padletu, ili svoje radove podijeliti na mrežnom mjestu škole, kako bi bili dostupni i učenicima drugih razreda.

Zatim s učenicima putem digitalnog alata One Note / Class Notebook podijelite poveznicu na mrežnu stranicu Bolje je hrvatski! i zadajte im da pročitaju prijedloge hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatski jezik. Zatim neka odu na neku od društvenih mreža u kojoj sudjeluju u komunikaciji i neka iz razgovora izdvoje desetak primjera riječi koje ne pripadaju hrvatskome jeziku. Riječi mogu zapisati u užem kontekstu u kojem se u komunikaciji na društvenoj mreži nalaze. To mogu biti cjelovite riječi, ali i kratice i pokrate. Primjere neka zapišu u alat One Note / Class Notebook. Nakon toga podijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika koji će objediniti primjere koje su pronašli i za njih predložiti hrvatske zamjene. Uputite ih na to da prilikom predlaganja riječi trebaju paziti na to da pravilno, s obzirom na vrstu riječi i značenje, upotrijebe tvorbene načine, prefikse i sufikse. Nakon završetka zadatka jedan od učenika u grupi predstavlja rezultate rada grupe cijelome razredu. Usmeno provedite vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje stavljajući naglasak na pozitivne aspekte svakoga rada.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Suzite područje istraživanja na internetu i uputite učenike na točno određene stranice ili izvore informacija. Dajte im jasne i sažete upute u vezi s tim što trebaju istražiti. Pripremite im smjernice za istraživanje. Tijekom podjele učenika u skupine podijelite učenika s teškoćama u skupinu s učenicima s kojima ima dobar odnos te koji su motivirani za rad. Odredite mu jasan zadatak i ulogu unutar skupine. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika koji će mu opisivati vizualne podatke tijekom zadatka. Učeniku s teškoćama, ako je to potrebno, osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li učenik zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Učenika s teškoćama ostavite u grupi barem s dvoje učenika s kojima je bio i u uvodnoj aktivnosti. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: MS Teams, OneNote, Nearpod, ClassDojo, PowToon, Padlet. Pripremite pisane/slikovne upute za upotrebu navedenh digitalnih alata, a ako je potrebno, pokažite učeniku s teškoćama kako se radi u digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici zainteresirani za dodatni rad mogu odigrati igru "Nauči mocijske parnjake" na mrežnoj stranici Mrežnik te predstaviti ostatku razreda mocijsku tvorbu u digitalnom alatu Power Point.

Aktivnost se ostvaruje kao obrnuta učionica. Učenici se trebaju pripremiti za nastavni sat tako što će pitati svoje roditelje ili osobe iz svoje uže okoline o njihovim zanimanjima, npr. koje su škole trebali završiti da bi radili te poslove, mogu li te poslove obavljati mlađe i starije osobe, muškarci i žene, jesu li zadovoljni svojim poslom, bi li radije radili nešto drugo i sl.

Na početku aktivnosti motivirajte učenike tako što ćete ih potaknuti na razgovor o važnosti odabira zanimanja. U razgovoru trebaju iznijeti informacije koje su prikupili od svojih roditelja i osoba iz svoje uže okoline o njihovim zanimanjima. Potom ih navedite na razgovor pitanjima vezanima uz određena zanimanja, poput opisa zanimanja, potrebnoga školovanja i prakse da bi se neko zanimanje moglo obavljati, postoje li muška i ženska zanimanja i poslovi, o odgovornosti prilikom obavljanja određenoga posla, zatim o zanimanjima budućnosti i sl. Njihove odgovore zabilježite u alat One Note / Class Notebook. Odgovore zatim podijelite s učenicima kako bi im vaše bilješke poslužile kao predložak za sastavljanje teksta vezanoga uz zanimanje koje će učenici u drugom dijelu aktivnosti trebati odabrati i na njega se raspravljački osvrnuti. Prije pisanja teksta učenici trebaju riješiti anketu izrađenu u nekom digitalnom alatu, primjerice digitalnom alatu Mentimetar, o tome što bi voljeli/željeli raditi nakon školovanja.

Prikažite im rezultate ankete i zajedno ih komentirajte. Zatim neka svaki učenik odabere jedno zanimanje i sastavi raspravljački tekst o tome zanimanju u digitalnom alatu Conceptboard, kako bi poslije iz teksta mogao izdvojiti tvorenice. Učenicima prije pisanja podijelite smjernice za pisanje raspravljačkoga teksta. Svakako ih uputite na to da u tekst uključe što više riječi tvorenih različitim tvorbenim načinima. Nakon što završe pisanje iz teksta trebaju izdvojiti tvorenice, označiti tvorbene šavove i odrediti načine tvorbe. Nakon toga učenici čitaju svoje tekstove ostalim učenicima u razredu. Na kraju ovoga dijela aktivnosti zajednički komentirajte izdvojene tvorenice i načine tvorbe koje su učenici označili uz pojedine primjere. Za kraj učenici mogu odigrati igru pantomime u kojoj prikazuju svoje željeno zanimanje.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama najavite temu sata prije kako bi se mogao pripremiti za uvodni razgovor. Učeniku s teškoćama pripremite grafički prilagođenu anketu. Možete im smanjiti broj pitanja. Ako je potrebno, dajte im podršku kod odgovaranja dajući im konkretne primjere. Pripremite im pisani/slikovni predložak po koracima za pisanje raspravljačkog teksta. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Omogućite im dodatno vrijeme za rad. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: Mentimetar, Conceptboard, One Note / Class Notebook. Pripremite pisane/slikovne upute za njihovu upotrebu. Ako je potrebno, pokažite im rad u zadanom digitalnom alatu. Ako učenik s teškoćom ne želi glumiti u igri pantomime, dogovorite se s njim da u igri sudjeluju drugi učenici.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike usmjerite na istraživanje stranica posvećenih objašnjenju i mogućnostima zanimanjima budućnosti. Neka pogledaju videozapise o toj temi i pripreme zaključke u obliku prezentacije u digitalnom alatu TES Tech. Prilikom oblikovanja teksta u prezentaciji neka upotrijebe riječi tvorene različitim tvorbenim načinima.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Aktivnost se ostvaruje kao obrnuta učionica. Učenici se trebaju pripremiti za nastavni sat tako što će pitati svoje roditelje ili osobe iz svoje uže okoline o njihovim zanimanjima, npr. koje su škole trebali završiti da bi radili te poslove, mogu li te poslove obavljati mlađe i starije osobe, muškarci i žene, jesu li zadovoljni svojim poslom bi li radije radili nešto drugo, zašto i sl.

Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) motivirajte učenike tako što ćete ih potaknuti na razgovor o važnosti odabira zanimanja. Navedite iz na razgovor pitanjima vezanima uz određena zanimanja, poput opisa zanimanja, potrebnoga školovanja i prakse da bi se neko zanimanje moglo obavljati, o odgovornosti prilikom obavljanja određenoga posla, zatim o zanimanjima budućnosti i sl. Njihove odgovore zabilježite u alat One Note / Class Notebook. Odgovore zatim podijelite s učenicima kako bi im vaše bilješke poslužile kao predložak za sastavljanje teksta vezanoga uz zanimanje koje će učenici u drugom dijelu aktivnosti trebati odabrati i na njega se raspravljački osvrnuti. Prije pisanja teksta učenici trebaju riješiti anketu izrađenu u nekom digitalnom alatu, primjerice alatu Mentimetar, o tome što bi voljeli/željeli raditi nakon školovanja.

Prikažite im rezultate ankete i zajedno ih komentirajte. Zatim neka svaki učenik odabere jedno zanimanje i sastavi raspravljački tekst o tome zanimanju u digitalnom alatu Conceptboard kako bi poslije iz teksta mogao izdvojiti tvorenice. Učenicima prije pisanja podijelite smjernice za pisanje raspravljačkoga teksta. Svakako ih uputite na to da u tekst uključe što više riječi tvorenih različitim tvorbenim načinima. Nakon što završe pisanje iz teksta trebaju izdvojiti tvorenice, označiti tvorbene šavove i odrediti načine tvorbe. Nakon toga učenici čitaju svoje tekstove u zajedničkoj sobi za sastanke ostalim učenicima u razredu. Na kraju ovoga dijela aktivnosti zajednički komentirajte izdvojene tvorenice i načine tvorbe koje su učenici označili uz pojedine primjere i ispišite ih u zajednički dokument. Za kraj učenici mogu odigrati igru pantomime u kojoj prikazuju svoje željeno zanimanje.

Kao pripremu za aktivnost učenike podijelite u timove (tri do četiri učenika) i zadajte im da u kraju u kojem žive obiđu jednu znamenitost. To, primjerice, može biti zavičajni muzej, kazalište, katedrala, stara crkva, botanički vrt, stare zidine, utvrde, kule, nacionalni park, park prirode, zoološki vrt i sl. Neka međusobno podijele uloge tako da svaki učenik bude uključen u aktivnost. Prije odlaska na istraživanje znamenitosti neka na mrežnim stranicama prouče bitne informacije o toj znamenitosti, primjerice njezinu povijest, sadašnje stanje, postav i sl. te neka naprave plan istraživanja. Trebaju fotografirati svojim mobilnim telefonima bitne elemente znamenitosti, vodeći računa o pravilima vezanima uz fotografiranje ne određenim mjestima, po mogućnosti napraviti intervju s ljudima koji tamo rade, obići sve važne dijelove znamenitosti. Nakon toga trebaju u alatu Power Point napraviti prezentaciju kojom će drugim učenicima u razredu predstaviti znamenitost koju su istražili. Pritom trebaju navesti što više riječi tvorenih različitim tvorbenim načinima te upotrijebiti jednu riječ tako da tvori tvorbenu porodicu. Učenici u grupama u kojima su radili navedenu aktivnost, slušajući prezentaciju, trebaju izdvojiti po jednu riječ za svaki tvorbeni način te pronaći tvorbenu porodicu koju je grupa upotrijebila prilikom prezentacije znamenitosti koju su posjetili.

U nastavku aktivnosti podijelite učenike u timove. Svaki tim s pomoću digitalnog alata Classroom Screen treba izabrati predstavnika svoga tima te jedan od ponuđenih alata za izradu kviza (Quizlet, Wooclap ili WordWall). Nakon toga izrađuju kviz u koji će staviti zadatke vezane uz sve tvorbene načine − prefiksalnu, sufiksalnu, prefiksalno-sufiksalnu i složeno-sufiksalnu tvorbu, slaganje, srastanje, preobrazbu ili konverziju, tvorbu polusloženica i pokrata. Zatim u istom alatu, s pomoću kojeg su birali predstavnika tima, biraju učenika iz druge grupe koji će rješavati njihov kviz, a oni prate jesu li njegovi odgovori ispravni. Tim za svako pitanje koje nije točno postavljeno ili nije znao odgovor na pitanje koje su sami postavili dobiva negativne bodove. Najuspješnijeg učenika i tim možete primjereno vrednovati.

U digitalnom alatu Genially, koji nudi predloške za igru "escape room" osmislite detektivsku potragu. Neka učenici riješe postavljene jezične zagonetke u potrazi koje otkrivaju tragove, likove, mjesto zločina. Zadajte im da na temelju dobivenih odgovora u alatu Word napišu kriminalističku priču upotrebljavajući što više riječi tvorenih različitim tvorbenim načinima. Svoje priče čitaju ostalim učenicima u razredu i postavljaju ih u alat Padlet radi vršnjačkoga vrednovanja. Učenik najbolje priče osvaja diplomu najuspješnijega detektiva. Diploma se može izraditi u digitalnom alatu Canva.

Na kraju aktivnosti učenicima zadajte da samostalno izrade umnu mapu u digitalnom alatu Popplet s pomoću koje ponavljaju što su sve naučili o tvorbi riječi, tvorbenim načinima (prefiksalnoj tvorbi, sufiksalnoj tvorbi, prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi, slaganju, složeno-sufiksalnoj tvorbi, srastanju, preobrazbi ili konverziji, tvorbi polusloženica i pokrata) i neka navedu primjere za sve tvorbene načine i u njima označe tvorbene šavove.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Tijekom podjele učenika u timove podijelite učenika s teškoćama u tim s učenicima s kojima ima dobar odnos te koji su motivirani za rad. Jasno mu odredite zadatak i ulogu unutar skupine. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika koji će mu opisivati vizualne informacije tijekom zadatka. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad ako je potrebno. Provjerite razumije li zadatak. Ako ga ne razumije, pripremite mu pisane i/il slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Učeniku s teškoćama izradite pisane/slikovne smjernice po koracima za izradu umne mape. Pripremite mu podsjetnik s bitnim informacijama koje moraju biti u umnoj mapi. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: PowerPoint, Classroom Screen, Quizlet, Genially, Padlet, Canva, Popplet. Pripremite pisane/slikovne upute za njihovo korištenje. Ako je potrebno, pokažite kako se radi u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici zainteresirani za dodatni rad mogu sastaviti rječnik gejmerskih izraza i ponuditi hrvatske nazive za njih. Rječnik mogu predstaviti ostatku razreda u alatu Power Point.