Fotografija i film nezaobilazni su dijelovi učeničke svakodnevice plasirane putem društvenih mreža i medija, ali njihova je sadržajna i estetska kvaliteta često upitna. Svrha aktivnosti jest osvijestiti formalne elemente fotografije i usporediti ju sa slikarskim tematskim sadržajima.

Unaprijed zadajte učenicima zadatak stvaranja vlastite digitalne fotozbirke motiva koje zapažaju na putu od kuće do škole u obliku male, osobne fotoreportaže. Fotoalbum treba sadržavati deset fotografija. Moguće je pretpostaviti da će fotoalbum biti snimljen dokumentaristički te da će tematski obuhvatiti (auto)portret, grupni portret, pejzaž/vedutu, animalni motiv, detalj i slično. Snimljene fotografije učenici će privremeno čuvati u albumu svojih pametnih telefona. Kad aktivnost počne, u razredu će pristupiti zajedničkoj platformi na kojoj će izraditi mentalnu mapu u digitalnom alatu Coggle u kojoj će razvrstati fotografije svojeg albuma prema tematskom sadržaju.

U idućoj fazi aktivnosti učenici će odabrati jednu fotografiju iz vlastitog albuma i analizirati ju prema sljedećim smjernicama, a koje možete prethodno u obliku tablice postaviti na zajedničku platformu:

• kadar – odabir prizora, prostorno omeđen motiv izdvojen iz okoline
• rakurs – položaj kamere, kut gledanja (donji, gornji)
• odnos: svjetlo – sjena
• kompozicija – raspored i odnos dijelova cjeline; raspored likova i oblikovanje prostora (planovi, perspektive)
• trenutak snimanja fotografije
• tema i sadržaj fotografije
• umjetnički autorski izraz: atmosfera (ugođaj), motiv, detalji i dr. te ideja i poruka umjetnika.

Nakon analize jedne fotografije i prepoznavanja elemenata forme, organizirajte učenike u parove i usmjerite ih na sljedeći zadatak. Odabrat će jednu fotografiju i urediti ju koristeći se digitalnim alatom Pixlr tako da poprimi obilježja dokumentarne, modne ili umjetničke fotografije. U zaključnom dijelu aktivnosti povedite razgovor s učenicima o mogućnostima i svrsi manipulacije fotografijama.

Predložite znatiželjnim učenicima istraživanje opusa jednog važnog fotografa 20. stoljeća. To može biti, primjerice, Henri Cartier-Bresson ili Aleksandar Rodčenko. Neka analiziraju neko njihovo djelo, a zatim neka rezultate svojeg rada prezentiraju u razredu koristeći se digitalnim alatom Emaze.

U uvodnom dijelu aktivnosti predložite učenicima da kao razred organiziraju snimanje filma i okupe potrebnu ekipu. Neka najprije navedu tko je sve potreban za nastanak filma. Iako učenici otprilike znaju navesti te osobe, tražite od njih da objasne stvaralačke ili organizacijske uloge scenarista, glumca, kamermana, redatelja, scenografa, kostimografa, producenta, montažera i ostalih. Zatim ih pitanjima navedite da nabroje filmska izražajna sredstva koja prepoznaju u filmu. U tome će im pomoći usporedba s izražajnim sredstvima drugih medija (crteža, slike ili skulpture).

Nakon što nabroje njima poznata filmska izražajna sredstva, potaknite ih na razmišljanje o njihovoj uporabi. Rabe li se filmska izražajna sredstva u svakom filmu na isti način? Naka zatim nabroje različite filmske žanrove i iznesu zaključak o autorskoj umjetničkoj interpretaciji stvarnosti koja film čini umjetničkim djelom.

U sljedećoj fazi aktivnosti podijelite razred u četveročlane grupe i postavite problemsko pitanje: Kakvu je reakciju gledatelja autor filma želio postići? Zadatak prethodno možete postaviti na zajedničku platformu u obliku jednostavne tablice ili radnog listića izrađenog u digitalnom alatu Wizer.

Na kraju analize učenici će predstaviti odabrani filmski isječak opisujući načine na koje je autor filma postigao željeni učinak. Nakon izlaganja povedite razgovor o mogućnostima uporabe filmskih izražajnih sredstava.

U uvodnom dijelu aktivnosti predložite učenicima da kao razred organiziraju snimanje filma i okupe potrebnu ekipu. Neka najprije navedu tko je sve potreban za nastanak filma. Iako učenici otprilike znaju navesti te osobe, tražite od njih da objasne stvaralačke ili organizacijske uloge scenarista, glumca, kamermana, redatelja, scenografa, kostimografa, producenta, montažera i ostalih. Zatim ih pitanjima navedite da nabroje filmska izražajna sredstva koja prepoznaju u filmu.

Kratkom prezentacijom koju ćete podijeliti s učenicima, predstavite filmska izražajna sredstva birajući kratke videoisječke kao ilustracije. Podijelite učenike u četveročlane grupe i postavite zadatak s pomoću kojeg grupa nakon istraživanja treba naći odgovor na problemsko pitanje: Kakvu je reakciju gledatelja autor filma želio postići? Zadatak prethodno možete postaviti na zajedničku platformu u obliku jednostavne tablice ili radnog listića izrađenog u digitalnom alatu Wizer.

Na kraju analize učenici će predstaviti odabrani filmski isječak opisujući načine na koje je autor filma postigao željeni učinak. Potaknite učenike na razmišljanje i razgovor o mogućnosti promjene nekog od filmskih elemenata ili o sličnostima i razlikama u formama slikarstva, fotografije i filma.

Predložite zainteresiranim učenicima istraživanje opusa velikih redatelja – inovatora 20. stoljeća kao što su Alfred Hitchcock i Orson Welles. U isječcima iz njihovih filmova neka objasne inovativnu primjenu nekih od filmskih izražajnih sredstava. Učenici se pritom mogu koristiti digitalnim alatom ThingLink kojim će prezentirati rezultate istraživanja u razredu.

Uvodnim razgovorom potaknite učenike na razmišljanje o kratkim filmovima koje snimaju i postavljaju na društvene mreže. Pitajte ih brinu li se o kvaliteti filma odabirom filmskih izražajnih sredstava i razmišljaju li o posljedicama javne objave takva uratka.

Zatim podijelite učenike u peteročlane grupe čiji će zadatak biti preuzeti ulogu glumca, scenarista, kostimografa, scenografa, redatelja i montažera. Zatim će s pomoću pametnog telefona snimiti kratak igrani film u trajanju od najviše 30 sekundi pod naslovom Cyberbullying. Članovi grupa međusobno će se dogovoriti o podjeli poslova i uloga, pripremit će jednostavnu knjigu snimanja, snimiti film i videouradak montirati radeći na zajedničkoj platformi i u digitalnom alatu Kizoa. Grupe će izložiti glavnu ideju filma, a zatim će ga projicirati, a ostali će učenici procijeniti uspješnost izvedbe, predložiti promjene i glasati za najbolji uradak.

U završnom dijelu aktivnosti povedite razgovor s članovima pojedinih grupa o mogućnosti promjene nekog od filmskih izražajnih sredstava koje su rabili:

• Što biste promijenili u cilju postizanja suprotna učinka kad je riječ o načinu na koji gledatelji doživljavaju film? Biste li djelomično ili potpuno promijenili rakurs, osvjetljenje, kostime, glazbu?
• Koja biste filmska sredstva promijenili kako biste igrani film pretvorili u neki drugi žanr?

Predložite mladim filmofilima da posjete stranicu Hrvatskog filmskog saveza i da se uključe u filmske radionice u Fužinama putem poveznice.