Znanstvena otkrića 19. stoljeća i njihova primjena putem tehnoloških inovacija, i to osobito u fizici i kemiji, otvorila su posve nov pogled na svijet odrazivši se na stvaralački proces umjetnika. Kemijska i fizikalna istraživanja boja utjecala su na njihovu proizvodnju i primjenu posve novih slikarskih postupaka, danas poznatih u stilovima impresionizma i postimpresionizma. Budući da je njihova pojava uvjetovana znanstvenim otkrićima, sadržaj će se obrađivati tijekom triju međusobno povezanih aktivnosti kako bi se postigla postupnost i logičan slijed procesa.

Prva aktivnost stavlja fokus na istraživanje znanstvenih i tehnoloških otkrića koja su pridonijela novim teorijama boje, stoga predlažemo rad u grupama. Uvedite učenike u problem kratkom prezentacijom kojom ćete u njih osvijestiti relativnost doživljaja boje. Koristite se, na primjer, jarkocrvenim krugom u koji će učenici netremice gledati dok se oko njega ne stvori paslika zelenih mrlja ili crveni krug na bljedocrvenoj, a zatim i sivoj podlozi, sivi krug na tamnoplavoj i svjetloplavoj podlozi i slično. Tim će kratkim eksperimentom učenici zaključiti o različitom djelovanju boja ovisno o okruženju. Neka učenici pokušaju objasniti razloge za to.

Podijelite razred u grupe koje trebaju istraživati izvore o sljedećim sadržajima:

• Thomas Young i fiziologija oka
• Michel Chevreul i zakon simultanog kontrasta boja
• Hermann Helmholtz i odnos optike i slikarstva
• Ogden Rood i primjena boje u slikarstvu
• tradicionalna proizvodnja boja i posljedice izuma boje u tubi.
  

Svaka će grupa istražiti izvore, ukratko opisati znanstveni doprinos pojedinog teoretičara i postaviti zaključno teorijsko pitanje kojim se upućuje na relevantnost otkrića. Učenici će provoditi istraživanje s pomoću pametnog telefona ili tableta, a bilješke će zapisati radeći na zajedničkoj platformi u alatu Conceptboard u obliku Fishbone Diagram. Svaka će grupa ispuniti jednu granu upisujući zadane elemente istraživanja. Rezultat će biti problemski usustavljen pregled znanstvenih i tehnoloških otkrića koja su promijenila slikarstvo u drugoj polovici 19. stoljeća. Grupe će u razredu prezentirati rezultate istraživanja, a u zaključnom dijelu aktivnosti predstavnik svake grupe odgovorit će na otvoreno pitanje iz naslova - Što je to u očima promatrača?

Aktivnost započnite uvodnim predavanjem u kojem ćete ukratko opisati Pariz 1870-ih i 1880-ih godina. Prikaz Grada Svjetlosti može obuhvatiti urbanističku transformaciju, izgradnju Garnierova kazališta, oazu mira Montmartre i završiti izgradnjom Eiffelova tornja 1889. godine, a cilj je dočarati boemsku atmosferu grada. Nakon kratkog uvoda, u kojem se učenicima približio povijesni kontekst, podijelite ih u grupe koje će se uživjeti u ulogu jednog od slikara tog razdoblja (Edouard Manet, Claude Monet, Berthe Morisot, Camille Pissarro, Auguste Renoire, Edgar Degas, George Seurat, Vincent Van Gogh). Svi veliki slikari govore o sebi na sličan način:

• Slikaju li u ateljeu ili u prirodi?
  
• Kakve boje kupuju i upotrebljavaju, koje su im boje i njihovi odnosi najdraži?
  
• Koju znanstvenu teoriju boja najviše primjenjuju i gdje je to vidljivo?
  
• Koriste li se fotografijom i kako se njezino korištenje ogleda u slici?
  
• Koje su im teme najdraže i zašto, koje detalje posebno naglašavaju?
  
• Kakav su život proveli?
  

Učenici s pomoću pametnog telefona ili tableta provode istraživanje radeći u grupama. Pritom kao izvor informacija upotrebljavaju dijagram iz prethodne aktivnosti. Kako biste ubrzali njihov rad, možete podijeliti zaduženja u grupi prema gore navedenim podtemama. Učenici će izraditi prezentaciju koristeći se digitalnim alatom Prezi na zajedničkoj platformi. Prezentacijom će analizirati jedno ili dva djela koja najbolje opisuju opus autora. Predlažemo istraživanje sljedećih autora:

• Edouard Manet, Olympia (1865.)
• Claude Monet, Impresija (1872.), Snijeg u Argenteuilu (1874.)
• Berthe Morisot, Ljetni dan (1879.)
• Camille Pissarro, Bulevar Montmartre (1879.)
• Auguste Renoire, Ples kod Moulin de la Galette (1876.)
• Edgar Degas, Primabalerina (1878.)
• Georges Seurat, Nedjeljno popodne na Le Grande Jatte (1884.)
• Vincent Van Gogh, Autoportret (1889.).
  

Predstavnici grupa prezentiraju rezultate istraživanja u razredu. U zaključnom dijelu sata povedite raspravu o društvenom položaju umjetnika s kraja 19. stoljeća i razumijevanju njihovih djela. Zatim navedite učenike na razgovor o prihvaćanju i razumijevanju suvremene umjetnosti. Potaknite ih na razmišljanje o ulozi umjetnika u suvremenom društvu.

Kratkim uvodnim objašnjenjem najavite učenicima provedbu aktivnosti u dvije faze. Prvi je dio aktivnosti usmjeren na istraživanje znanstvenih i tehnoloških otkrića koja su pridonijela novim teorijama boje. Podijelite razred u grupe koje će istraživati izvore o sljedećim sadržajima:

• Thomas Young i fiziologija oka
• Michel Chevreul i zakon simultanog kontrasta boja
• Hermann Helmholtz i odnos optike i slikarstva
• Ogden Rood i primjena boje u slikarstvu
• tradicionalna proizvodnja boja i posljedice izuma boje u tubi.
  

Svaka će grupa istražiti izvore, ukratko opisati znanstveni doprinos pojedinog teoretičara i sastaviti ključnu rečenicu kojom se upućuje na relevantnost otkrića za daljnji razvitak slikarstva. Učenici istraživanje provode s pomoću pametnog telefona ili tableta, a bilješke zapisuju radeći na zajedničkoj platformi u digitalnom alatu Conceptboard u obliku Fishbone Diagram. Svaka će grupa ispuniti jednu granu upisujući zadane elemente istraživanja.

U drugoj fazi aktivnosti svakoj grupi dodijelite jedno od navedenih djela kako bi, radeći u istom alatu, ukratko opisali primjenu pojedine teorije ili tehnike uporabe boje. Predlažemo sljedeće primjere:

• Claude Monet, Impresija (1872.), Snijeg u Argenteuilu (1874.)
• Berthe Morisot, Ljetni dan (1879.)
• Camille Pissarro, Bulevar Montmartre (1879.)
• Auguste Renoire, Ples kod Moulin de la Galette (1876.)
• Edgar Degas, Primabalerina (1878.)
• Georges Seurat, Nedjeljno popodne na Le Grande Jatte (1884.)
• Vincent Van Gogh, Autoportret (1889.).
  

Rezultat aktivnosti bit će problemski usustavljen pregled znanstvenih i tehnoloških otkrića koja su promijenila slikarstvo u drugoj polovici 19. stoljeća.

Učenicima koji žele znati više, predložite gledanje slikanog biografskog filma o V. Van Goghu: Loving Vincent iz 2017. godine. Nakon gledanja filma neka izrade kratak videoisječak kojim će u razredu predstaviti film i tehniku snimanja.

Posljednja u nizu aktivnosti vezanih za slikarstvo s kraja 19. stoljeća predstavlja sintezu prethodnih dviju aktivnosti. Nakon pomnog proučavanja utjecaja otkrića fizike i kemije na nastanak novih teorija boje, učenici analiziraju djela i prepoznaju njihovu izravnu primjenu u slikarstvu impresionizma i postimpresionizma. Sintezu njihovih istraživanja i usustavljivanje sadržaja putem kojeg je moguće formativno vrednovati vještine učenika, možete provesti na kreativan način - postavljanjem izložbe.

Podijelite razred u osam grupa koje će postavljati izložbu radeći na zajedničkoj platformi u alatu Artsteps. Grupe koje su istraživale djela tijekom prethodne aktivnosti, sad mogu kreativnije pristupiti predstavljanju djela pojedinog slikara samostalno odabirući ona koja smatraju karakterističnima za umjetnikov opus. Grupe će pripremiti kratak tekst uza svako djelo i postaviti izložbu, a svaki će učenik odigrati ulogu muzejskog vodiča te će detaljno predstaviti pojedino djelo. Tijekom analize neka opišu način na koji je autor primijenio neku od novih znanstvenih teorija, kakvu je boju upotrijebio i na koji ju je način nanosio na platno.

Aktivnost zaključite razgovorom o zanimanju kustosa ili muzejskog vodiča. Usmjerite učenike na razmišljanje o znanju i vještinama potrebnim za rad u tim profesijama.

Predložite zainteresiranim učenicima istraživanje o Salonu nezavisnih koji je održan 1874. godine. Neka istraže okolnosti njegova održavanja, upletenost vladarske obitelji u njegovo organiziranje i stav društva prema novim slikarskim trendovima. Uputite ih na internetski izvor i tekst Osam impresionističkih izložbi, 1874. - 1886. Učenici mogu usustaviti istraživanje izradom e-portfolija o pokretu impresionista u digitalnom alatu Mahara.