Započnite aktivnost razgovorom s učenicima o pokazateljima razvijenosti o kojima su učili u drugom razredu. Upitajte ih što je njima važno za kvalitetan život i smatraju li da većinu toga imaju. Zajedno navedite i prisjetite se koje su sastavnice uključivali te što nam o razvijenosti države te sastavnice govore. Promotrite zajedno najvažnije među njima (BDP, HDI, HPI i slične indikatore kvalitete života) te pogledajte kartografske prikaze pokazatelja razvijenosti GDP i HDI. Uočite razvijenije i slabije razvijene regije na karti. Razgovarajte s učenicima o mogućim uzrocima različite razvijenosti tih regija (elementi prirodne osnove, povijesne prilike, ranije ili kasnije uključivanje u proces globalizacije itd.).

Nakon toga podijelite učenike u četiri grupe te ih uputite na relevantne stranice s kojih će preuzeti podatke za istraživanje – Svjetska banka i UNDP. Svaka grupa treba imati računalo ili tablet za rad.

Svakoj grupi odredite jednu skupinu zemalja po indeksu ljudskog razvoja prema podjeli UNDP-a – vrlo visok, visok, srednji i nizak. Iz te skupine odaberite nekoliko primjera država koje će grupa istraživati. Neka istraže vrijednosti sastavnica ljudskog indeksa razvoja (BDP prema PPP-u, očekivano trajanje života te očekivano i prosječno trajanje školovanja) te prouče države i njihove značajke te ih prikažu na karti crtanjem poligona u alatu NatGeo MapMakeru kojima će obuhvatiti primjere država koje pripadaju skupini razvijenosti prema ljudskom indeksu razvoja. Neka uoče što povezuje države koje pripadaju istoj skupini razvijenosti i koje su okvirne vrijednosti sastavnica ljudskog indeksa razvoja te neka razmisle koji bi mogli biti uzroci takve podjele svijeta. Zajedno proučite svaku kartu i države koju su prikazane u pojedinoj regiji te prokomentirajte sličnosti i različitosti država koje su u istoj razvojnoj skupini.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite grafički oblikovan podsjetnik o pokazateljima razvijenosti kako bi se lakše prisjetio gradiva.
Kartografski prikazi mogu predstavljati izazov učeniku s oštećenjem vida pa ih grafički prilagodite ovisno o pojedinačnim potrebama svakog učenika.
Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika koji mu mogu prema potrebi pružiti podršku. Ako mrežne stranice kojima će se koristiti za istraživanje ne omogućavaju inkluzivni prikaz (promjena fonta, kontrasta, svjetline i slično) potaknite vršnjačku potporu unutar grupe. Osigurajte ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik pri izvođenju zadataka.
Provjerite s učenikom razumije li kako se koristiti zadanim alatom NatGeo MapMaker. Ako je potrebno, pokažite mu po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu.
U svim aktivnostima osigurajte dodatno vrijeme za učenika s teškoćama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu detaljnije istražiti Indeks sretnog planeta te uočiti odstupanja u odnosu na ljudski indeks razvoja. Neka istraže koje ga sastavnice čine te zašto su pojedine države tako visoko na ljestvici tog indeksa, dok su po HDI-ju ipak niže na ljestvici. Indeks sretnog planeta mogu predstaviti ostalim učenicima plakatom koji će izraditi u digitalnom alatu Canva.

Za ovu se aktivnost poslužite modelom obrnute učionice – učenici će kod kuće proučiti podjelu država prema razvijenosti i različite modele podjele prema razvijenosti koristeći se materijalima koje ste im pripremili i poveznicama kao što su Ekonomski razvitak i globalizacija, Jezgra i periferija, enciklopedija.hr i slično (dodatne prijedloge možete pronaći u dodatnoj literaturi).

Navedene članke nastavnik može sažeti i prevesti na hrvatski jezik te ih postaviti u kanal Geografije koji će izraditi u alatu Teams.

U školi razgovarajte s učenicima o pročitanom – što su saznali o podjelama država prema razvijenosti, kakve su podjele država prema razvijenosti postojale i zašto se više ne koriste, koji su pokazatelji nejednakosti u svijetu, koje su države najrazvijenije, a koje su najslabije razvijene, koja je uloga globalizacije u podijeljenosti svijeta i isključivanju pojedinih država iz podjele. Upitajte ih s kojim se problemima nose države periferije te mogu li navesti nešto što oni upotrebljavaju u svakodnevnom životu, a ljudima iz država periferije je često nedostupno. Također ih upitajte kojoj skupini prema razvijenosti pripada Hrvatska.

Nakon zajedničkog razgovora podijelite učenike u parove i svakom paru zadajte nekoliko država po svojem izboru koje će učenici moći razvrstati u skupine prema razvijenosti. Neka u paru nastave razgovarati o podjelama prema razvijenosti te grupiraju zadane države u sljedeće skupine – države jezgre, države poluperiferije te države periferije koristeći se materijalima koje su proučavali. Neka istraže te države i uzroke koji su doveli do takve podjele (gospodarski razvoj, povijesne prilike, pokazatelji razvijenosti kao što su BDP i HDI). Neka istraže i utjecaj globalizacije na podijeljenost te promisle je li kasnije povezivanje s ostatkom svijeta utjecalo na isključenost pojedinih država.

Neka također pokušaju usporediti svoj život sa životom svojih vršnjaka iz države periferije – neka usporede mogućnosti obrazovanja, dostupnost zdravstvene skrbi, dostupnost hrane i ostalih materijalnih dobara te zaštitu ljudskih prava u svojoj državi i državi svojih vršnjaka. Neka uoče razlike i komentiraju koji su uzroci tim razlikama.

Svoje zaključke mogu predstaviti plakatom koji će izraditi u digitalnom alatu Canva te predstaviti ostatku razreda. Zajedno komentirajte plakate i zaključite kako je trenutačno podijeljen svijet te možemo li očekivati drukčije podjele u budućnosti.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Osigurajte da učenik s teškoćama ima dovoljno vremena za istraživanje o podjelama država prema razvijenosti. Možete mu temu istraživanja dati prije nego ostalim učenicima kako bi imao što više vremena pripremiti se za argumentiranu raspravu u učionici.
Pisane materijale koje ćete pripremiti za istraživanje učeniku s teškoćama prilagodite ovisno o potrebama učenika (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike, isticanje i ponavljanje ključnih pojmova).
Provjerite s učenikom s teškoćama poznaje li rad u digitalnom alatu Canva. Pripremite pisane i slikovne upute i objašnjenja o radu alata radi lakšeg snalaženja.
Učenik s teškoćama neka bude u paru s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu rado pružiti vršnjačku potporu pri izradi plakata. Učeniku s oštećenjem vida omogućite da dio plakata pripremi i na Brailleovu pismu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti utjecaj međunarodnih organizacija kao što je UN na održivi razvoj država. Za svoje istraživanje mogu se koristiti člancima kao što je Ciljevi održivog razvoja, Strateški plan UNDP-a, Globalizacija i održivi razvoj i slično. Svoje zaključke mogu predstaviti ostatku razreda infografikom koju će izraditi u alatu Piktochart.

Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o gospodarskoj razvijenosti i gospodarskoj moći pojedinih zemalja. Upitajte ih smatraju li da će najrazvijenije države prema pokazateljima razvijenosti biti ujedno i geopolitički najmoćnije države svijeta. Neka vam navedu države koje oni smatraju najmoćnijima u svijetu, kako se skupina najmoćnijih država naziva te koje države trenutačno doživljavaju uspon svoje gospodarske moći i geopolitičkog položaja. Upitajte ih što po njima određuje geopolitički položaj neke države te je li izdvajanje za vojsku jedan od pokazatelja moći. Također ih upitajte jesu li čitali u medijima o tim državama i ima li nadmetanje među tim državama utjecaj na njihov svakodnevni život. Raspravite s njima i o utjecaju nadmetanja najmoćnijih država na živote stanovnika tih država.

Podijelite učenike u grupe te ih uputite da istraže raspodjelu geopolitičke moći u svijetu. Svaka grupa treba imati tablet ili računalo. Uputite ih na članke koje mogu istražiti kao što su G7, Izdvajanje za vojsku po državama, analiza Centra za strateške i međunarodne studije, BRICS, Next 11 i medijske članke kao što je BRICS protiv G7.

Potaknite učenike da u grupi rasprave o tome koje su prema pročitanom trenutačno najmoćnije države svijeta, koliko izdvajaju za vojsku, koliko je njihov utjecaj važan u svjetskom poretku te u rješavanju konflikata ili njihovu nastajanju, kao i koji su njihovi interesi u stvaranju ili rješavanju konflikata. Neka također rasprave o tome koje države postaju sve moćnije i što im je to omogućilo, kao i što se o tim državama piše u medijima. Neka istraže pojmove kao što su G20, BRICS i Next 11 te koja su predviđanja za budućnost tih skupina i koja je uloga globalizacije u jačanju novih moćnih država u svjetskom poretku. Svoje zaključke ukratko mogu predstaviti infografikom koju će izraditi u alatu Piktochart. Svoje infografike neka svaka grupa predstavi ostatku razreda te ih zajedno komentirajte. Zajedno zaključite koje su trenutačno najmoćnije države svijeta, a koje će to u budućnosti postati te kakve se promjene u svijetu mogu očekivati s promjenama geopolitičkih odnosa.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika koji mu mogu prema potrebi pružiti podršku. Ako mrežne stranice kojim će se koristiti za istraživanje ne omogućavaju inkluzivni prikaz (promjena fonta, kontrasta, svjetline i slično), potaknite vršnjačku potporu unutar grupe. Dajte mu jasan zadatak i ulogu u grupi. Pri davanju uputa za rad u grupi koristite se jednostavnim rječnikom i izbjegavajte suvišne informacije. Provjerite s učenikom s teškoćama je li razumio sve upute. Ako je potrebno, ponovite učeniku s teškoćama koje pojmove vezane uz temu raspodjele geopolitičke moći u svijetu treba istraživati na mreži kako bi aktivno sudjelovao u radu grupe.
Pripremite učeniku s teškoćama grafički oblikovan podsjetnik na članke iz aktivnosti te istaknite bitne pojmove koji će pomoći učeniku da se usmjeri na zadatak.
Provjerite s učenikom razumije li kako se koristiti zadanim alatom Piktochart. Ako je potrebno, pokažite mu po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti nuklearno naoružanje u svijetu i koje se države smatraju moćnima zato što raspolažu nuklearnim oružjem. Pri istraživanju se mogu poslužiti člancima i natuknicama kao što je Nuklearno naoružanje, Nuklearne sile u svijetu i Nuklearno naoružanje u svijetu te sličnim člancima koje sami pronađu na mrežnim stranicama. Svoje zaključke mogu predstaviti ostatku razreda plakatom koji će izraditi u alatu Canva.