Na početku aktivnosti na ploču napišite jednostavnu rečenicu (primjerice, „Uočavam porast ženskih prava.“) pa odredite rečenične članove (uočavam = predikat, porast = objekt, ženskih = atribut, prava = (imenski) atribut). Razgovarajte s učenicima o njihovim stavovima vezanim uz porast ženskih prava te usmjerite razgovor na pjesme popularnih izvođača u kojima se, po njihovu mišljenju, ta prava podržavaju, kao i na one u kojima se ne poštuje rodna ravnopravnost.
Potom uputite učenike na to da objekt „porast“ i atribute vezane uz njega pretvore u rečenicu, odnosno da dodaju još jedan predikat (primjerice, „Uočavam da su porasla ženska prava.“). S učenicima ustvrdite da se dio rečenice „da su porasla ženska prava“ odnosi prema predikatu „uočavam“ kao objekt, odnosno da je riječ o zavisnoj objektnoj rečenici.
Potom s učenicima nastavite aktivnost ponavljanjem rečeničnih članova tako da učenike podijelite u pet grupa i svakoj dodijelite rečenični član ili članove (P, S, O, PO te At i Ap).
Učenici podijeljeni u grupe sastavljaju podsjetnike o prije naučenom gradivu (rečenični članovi – P, S, O, PO, At i Ap) u Wordu, radi mogućnosti dijeljenja podsjetnika s drugima putem elektroničke pošte ili Google Diska. Svaki podsjetnik mora sadržavati barem pet primjera jednostavnih rečenica s rečeničnim članom koji grupa obrađuje.
Nakon dijeljenja podsjetnika zadatak je svakog učenika da odabere po jednu rečenicu iz svake grupe pa da u tih pet rečenica po jedan član pretvori u zavisnu rečenicu (po uzoru na vaš primjer s početka aktivnosti).
Po završetku učenici samostalno odabiru tekst najdražega glazbenog izvođača (na hrvatskom jeziku), analiziraju rečenice, odnosno određuju jesu li jednostavne ili složene, a zatim pronalaze (barem) jednu rečenicu one vrste koju su obrađivali unutar svoje grupe. Ako pjesma ne sadrži nijednu rečenicu te vrste, učenici trebaju preoblikovati jednu rečenicu u rečenicu tražene vrste (predikatnu, subjektnu itd.). Svoje pjesme i analize oblikuju u digitalnom alatu PowerPoint koji omogućuje uređivanje teksta, ali i dodavanje zvučnog zapisa odabrane pjesme. Svoje prezentacije učenici predstavljaju na satu uz usmeno izražavanje vlastitog doživljaja teksta pjesme.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata o rečeničnim članovima, kako bi mogao ponoviti i pripremiti se za rad u grupi. Stavite ga u grupu učenika s kojima ima dobar odnos, koji su motivirani za rad i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Potaknite vršnjačku podršku i omogućite da učenik s teškoćama bude aktivan član grupe. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Google Disk, PowerPoint. Izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu digitalnih alata. Učeniku s teškoćama omogućite dodatno vrijeme u završnoj aktivnosti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zainteresirani učenici mogu odabrati tekst po vlastitom izboru pa ga preoblikovati pretvarajući jednostavne rečenice u zavisnosložene.
Aktivnost pretpostavlja poznavanje osnovnih pojmova vezanih uz zavisnosložene rečenice. Nakon što ste učenicima (služeći se udžbenikom ili Kahoot! kvizom) predstavili predikatne, subjektne, objektne, priložne i atributne rečenice, podijelite učenike u parove ili grupe u kojima neće biti više od tri učenika.
Učenici u parovima ili grupama pišu vlastite primjere za svaku vrstu rečenice u digitalnom alatu koji omogućuje dijeljenje s drugima (Word), nakon što im unaprijed zadate naslove na temelju kojih će osmisliti priču sastavljenu od rečenica različitih vrsta (svakom paru, odnosno grupi, možete zadati drukčiji naslov).
Tekstovi moraju sadržavati sve obrađene vrste rečenica (podrazumijeva se da će tekst sadržavati i, npr. jednostavne rečenice). Kao naslov odaberite ono što će učenike potaknuti na promišljanje o zajedništvu, uključivosti i međusobnom poštovanju, a koje se mogu povezati i s obaveznom lektirom, poput drama Novela od Stanca ili Život je san (primjerice, Treba li ograničiti slobodu izražavanja?, San o boljem životu, Svi smo negdje stranci itd.).
Svaki učenik piše vlastiti tekst ili, po vašoj procjeni učeničkih mogućnosti, možete učenicima zadati da nastavljaju priču unutar grupe ili para (jedan učenik napiše početak, drugi nastavlja).
Po završetku pisanja učenici unutar iste grupe ili para vlastite tekstove oblikuju u digitalnom alatu Libar tako da uz svaki tekst prilože i određenje zavisnih rečenica koje su upotrijebili.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama pripremite grafički prilagođen podsjetnik o zavisnosloženim rečenicama. Tijekom podjele učenika u parove/grupe učenika s teškoćama stavite u par/grupu s učenicima koji su motivirani za rad, s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak unutar para/grupe, vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Ako je potrebno, omogućite mu pisane/slikovne smjernice. Potaknite vršnjačku podršku i omogućite da učenik s teškoćama bude aktivan član grupe. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Kahoot!, Word, Libar. Izradite pisane ili slikovne upute za rad u digitalnom alatu. Učeniku s teškoćama omogućite produljeno vrijeme rada u završnoj aktivnosti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zainteresirani učenici mogu sastaviti tekst koji će se sastojati od samo jedne vrste zavisnosloženih rečenica.
Na početku aktivnosti s učenicima porazgovarajte o njihovim najdražim pjesmama. Možete zatražiti da se odluče za jednog autora od onih koje ste obrađivali na satu, ali i uvrstiti u razgovor pjesme koje čitaju ili slušaju u slobodno vrijeme. Učenike podijelite u grupe ovisno o pjesmama koje preferiraju.
Potom svaka grupa odabire tekst pjesme (među pjesmama po vašem izboru ili izbor možete u potpunosti prepustiti učenicima; dopustite i tekstove trenutno popularnih glazbenih izvođača itd.) na kojem će analizirati rečenice po sastavu i vrsti. Svakoj rečenici prvo treba odrediti sastav (jednostavna ili složena), a potom zavisnosloženim rečenicama treba odrediti vrstu (primjerice, subjektna, predikatna itd.).
Svoju analizu rečenica svaka grupa treba oblikovati u Power Pointu koji na početku sadrži cjelovit tekst, a potom analizu rečenica (učenici mogu organizirati rečenice po skupinama – jednostavne, zavisnosložene, predikatne, eliptične, odnosno krnje itd. ili slijediti tekst pa navoditi jednu po jednu. Odabir prepustite učenicima pa, po završetku aktivnosti i nakon predstavljanja prezentacija, možete s učenicima porazgovarati o tome koji im je poredak bio najpregledniji i zašto.).
Po završetku rada svaka će grupa predstaviti svoju pjesmu i analizu rečenica, pri čemu jedan član grupe treba naglas pročitati pjesmu ili ju, pak, govoriti napamet (ovisno o vašoj procjeni). Po završetku svake prezentacije započnite razgovor o sadržaju, usmjeravajući pažnju učenika na dijelove teksta koji iskazuju poštovanje ili nepoštovanje tuđih prava, kako biste učenike potaknuli na razmišljanje o sadržajima kojima su svakodnevno izloženi, izgrađujući o tome njihov kritički stav.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Tijekom podjele učenika u grupe prema pjesmama koje slušaju vodite računa o tome da učenik s teškoćama bude prihvaćen u grupi te da se ugodno osjeća. Potaknite vršnjačku podršku tijekom rada. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Potaknite vršnjačku podršku i omogućite da učenik s teškoćama bude aktivan član grupe. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom (Power Point). Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zainteresirani učenici mogu analizirati kojom se vrstom rečenica najčešće koriste autori tekstova iz prezentacija.
Alerić, Marko i Gazdić-Alerić, Tamara (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Kolar Billege, Martina (2020). Sadržaj, ishodi i vrednovanje u Hrvatskome jeziku – metodički pristup. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet.
Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.