Zamolite učenike da, podijeljeni u grupama, sastave ljestvicu deset najdražih filmova i knjiga, pa nek usporede rezultate i naprave zajedničku ljestvicu pet najdražih filmova/knjiga. Pitajte ih po čemu se sadržajno (ne)razlikuju navedene knjige i filmovi i jesu li se na ljestvici našli filmovi/knjige neprimjereni njihovom uzrastu.

Koliko štete može donijeti gledanje neprimjerenih filmova, prokomentirajte s učenicima nakon što samostalno pročitaju tekst Sadržaji koji povećavaju rizik konzumikranja alkohola, duhana i droga, a na koji ste poveznicu stavili u virtualnoj učionici na društvenoj mreži Edmodo. Dok čitaju tekst, neka bilježe važne podatke, a potom ih, dogovarajući se s drugim učenicima u grupi, organiziraju i objedine u sažetak koji će prikazati u obliku umne mape u digitalnom alatu Coggle, s naslovom „Vršnjački pritisak – konzumiranje alkohola, duhana i droge“. Po potrebi možete učenicima približiti pojam vršnjačkog pritiska pojašnjavajući kako je riječ o pritisku vršnjaka na pojedinca da nešto učini ili ne učini, bez obzira želi li on to. Kad umne mape objave u virtualnoj učionici, možete ih zajednički komentirati i objašnjavati utjecaj medija na oblikovanje stavova, uz navođenje konkretnih primjera kad je učeniku lik iz filma bio uzor. Pročitajte naglas dio teksta „ono što mlade čini sklonijima rizičnim ponašanjima su potreba za odmakom ili bijegom od problema, potreba da izgledaju odraslo i budu prihvaćeni u društvu (zbog čega su podložni vršnjačkom pritisku)“ pa najavite projektni zadatak čitanja romana (koji govori o toj tematici) „Kad pobijedi ljubav“, Maje Brajko-Livaković. Pri čitanju, uputite ih da svaki član grupe treba prijašnju umnu mapu svoje grupe proširiti navođenjem dviju bilješki o problemskim situacijama u kojima su se našli likovi.

Na satu zajedničke interpretacije prokomentirajte rad članova grupe u izradi umnih mapa i razgovarajte o problemskim situacijama u kojima su se likovi našli. Potaknite učenike na određivanje mjesta toga romana na njihovoj ljestvici najdražih knjiga. Nastavite postavljajući im pitanja poput: Koliko je književni tekst utjecao na tvoje poimanje onoga što je ispravno, a što nije?, Pronađi i naglas pročitaj rečenice koje su te se dojmile jer su iznijele važna razmišljanja o ispravnim postupcima likova pa sam/sama sebi napiši podsjetnik za samopomoć u situacijama vršnjačkoga pritiska., Navedi i objasni konkretan primjer iz teksta koji je estetski dobro oblikovan jer si ga mogao/mogla slikovito zamisliti i povezati sa svojim proživljenim iskustvom., Procijeni idejnu razinu književnog teksta tako što ćeš navesti nekoliko tema koje su izrečene u tekstu i povezati ih s idejama koje je autorica u tekstu navela, a koje se tebi čine inovativnim u tvom promišljanju. Potaknite učenike na poistovjećivanje s glavnim likom tako što će i sami objašnjavati svoje prednosti i nedostatke, navesti imaju li snage u sebi za borbu s problemima, kakvi su njihovi stavovi i uvjerenja po pitanju ponašanja kojima bi mogli ugroziti sebe i druge.

Na kraju zajedno pogledajte spot i poslušajte pjesmu Vanne i Nine “Kad ljubav pobijedi”. Pitajte ih kako je pjesma uopće povezana s dosadašnjom tematikom i ako je, na koji način, kakav utjecaj takav medijski sadržaj ostavlja na njih, bodri li ih da u sebi traže snagu i bi li se mogla naći na ljestvici deset najdražih pjesama. Potaknite učenike na raspravu o tome zašto je toliko teško reći NE, posebno vršnjačkom pritisku, pomažući im da osvijeste procese razmišljanja koji ih s mogućnošću mogu dovesti u opasnost, koliko je važno poznavati sebe, razvijati vlastitu samokontrolu i znati kontrolirati vlastite emocije i misli.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama (intelektualne teškoće, teškoće pažnje, teškoće učenja, PSA) će trebati podrška da bi uspješno i s razumijevanjem pročitali tekst Sadržaji koji povećavaju rizik konzumiranja alkohola, duhana i droga. Preporuča se oblikovno i sadržajno prilagoditi tekst i omogućiti učenicima njegov odabir u virtualnoj učionici s primjerice oznakom „inkluzivni pristup”. S obzirom na teškoće izražene sporijim čitanjem, teškoćama u razumijevanju i usmjeravanju pažnje, poželjno je da učenici s teškoćama (uključujući i učenike sa senzornim oštećenjima) pročitaju tekst kod kuće prije sata u cilju lakšeg aktivnog uključivanja u grupnu raspravu i izradu umne mape. Tekst koji nastavnik naglas čita dobro je da učenik ima u pisanom obliku pred sobom. Predložite učenicima da mogu umnu mapu u digitalnom alatu Coggle, izraditi i u paru.

U čitanju romana „Kad pobijedi ljubav” i dopunjavanju umne mape osigurajte učenicima s teškoćama, koji imaju teškoće u čitanju i razumijevanju pročitanoga, podršku vršnjaka kako bi mogli odabrati problemske situacije u kojima su se našli likovi i upisati bilješke u umnu mapu.

Pitanja za diskusiju pripremite na predlošcima za učenike s PSA, ADHD, intelektualnim teškoćama i za učenike s oštećenjem sluha u skladu s uputama u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str. 11-17).

Provjerite kojim će učenicima s teškoćama biti potrebna podrška vršnjaka da bi mogli doći do spoznaje kako su na njih utjecali pročitani tekstovi i pjesma te da mogu napisati podsjetnik za samopomoć.

Za učenike koji žele znati više

Učenici, koji žele znati više, mogu povezivati doživljaj romana s vlastitim promišljanjima tako što će u projektnom zadatku u digitalnom alatu Coggle izraditi umnu mapu svojih vršnjačkih odnosa (smještajući sebe u centar umne mape, a granajući pojedince oko sebe na način da su im prostorno bliži oni s kojima su bliskiji), uz isticanje primjera odupiranja vršnjačkim pritiscima i navođenja upozorenja na opasnosti s kojima su se sreli, tj. kad su bili COOL i rekli NE.

Učenike na početku sata upitajte koliko po njihovoj procjeni vlastitog budnog vremena provode na mobitelu. Neka tu informaciju izraze postotkom. Ponovite načine zapisa i izračunavanja postotka. Pokažite im kratki animirani film o utjecaju tehnologije na živote ljudi. Nakon filma porazgovarajte o čemu govori film. Pitajte učenike jesu li su čuli za ovisnost o mobitelima i neka izraze svoj stav o tome te prosude imaju li i sami takvih problema.

Ispitajte među učenicima imaju li oni osjećaj za to koliko vremena njihovi vršnjaci provode na mobitelu, a kako bi tu temu pobliže istražili, neka provedu anketu u svojoj školi.

Pomognite učenicima sastaviti anketu od nekoliko pitanja kojima ćete ispitati, primjerice količinu vremena provedenog u korištenju mobitela, koje aplikacije ispitanik koristi na mobitelu, je li do istih došao po preporuci (na nagovor prijatelja ili drugačije) i sl. Vrijeme provedeno u korištenju mobitela je moguće uspoređivati u kontekstu broja pratitelja, odnosno prijatelja (stvarnih i virtualnih) koje ispitanik ima na društvenim mrežama. Također, anketom učenici mogu ispitati i pretpostavku o broju prijatelja koji bi ispitaniku preostali u slučaju da više ne koristi mobitel ili ga koristi u značajno manjoj mjeri (čime se odupire pritisku vršnjaka). Preporuka za izradu ankete je alat MS Forms.

Učenike podijelite u dvije grupe. Zadatak prve grupe je da anketu provede na uzorku učenika sedmih razreda. Druga grupa istu anketu neka provede na uzorku učenika osmih razreda. Prikupljeni se podatci obrađuju, komentiraju i uspoređuju. Isto je bitno da učenici uvide razliku između broja ispitanika u jednom, odnosno drugom uzorku. Neka učenici u prikazu prikupljenih podataka koriste različite vrste dijagrama.

Učenike potaknite da donesu zaključke na temelju dobivenih rezultata ankete.

Potaknite individualnu raspravu u razredu o mogućim razlozima zbog kojih često imamo krivi osjećaj, odnosno zašto većina vršnjaka ne može stvarno procijeniti koliko vremena provodi na mobitelu (koji su to razlozi, zašto nam je taj način komunikacije toliko privlačan, koje su karakteristike virtualne komunikacije i zašto nam je ponekad lakše komunicirati virtualno, u odnosu na komunikaciju uživo ...). Osvješćivanjem razloga privlačnosti mobitela, društvenih mreža i ostale tehnologije, kod učenika možemo potaknuti kritički stav prema vlastitom ponašanju. Važno je analizirati moguće načine kako se oduprijeti, odnosno kako pomoći pri pretjeranoj uporabi mobitela (npr. aplikacije koje daju statističke podatke na što trošimo vrijeme, psihološke tehnike kako bolje organizirati i koristiti vlastito vrijeme u odnosu na naše ciljeve i ono što nam je važno u životu i sl.).

Na kraju učenici grupno izrađuju plakat s rezultatima ankete i zaključcima rasprave. Plakat se može izložiti u holu škole i na taj način poslužiti svima. Može se iskoristiti za obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti (prosinac).

Postupci potpore

Prije početka aktivnosti nastavnik daje učenicima s teškoćama (ADHD, PSA) predložak s redoslijedom aktivnosti, koji može biti i slikovno popraćen. Učenik s intelektualnim teškoćama može sudjelovati u aktivnosti samo u paru s vršnjakom. Ako nastavnik predloži svim učenicima da aktivnosti ovog scenarija za poticanje osobnog i socijalnog razvoja mogu raditi i u paru, osiguravaju se inkluzivni uvjeti. Oni će odgovarati učenicima s teškoćama bez obzira na uzrok, ali i ostalim učenicima, primjerice s nižom razinom samopouzdanja ili vještina potrebnih za ovu aktivnost. Prilikom donošenja zaključaka poželjno je potaknuti i učenike s teškoćama da iznesu zaključak donesen u paru.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu izraditi infografiku u Canvi ili PowerPoint prezentaciju (Office 365 paket) s podatcima iz ankete. Ako je škola projektima Europske unije povezana s drugim školama diljem Europe, preporučamo istu anketu provesti u partnerskim školama te usporediti dobivene rezultate. Rezultati se mogu predstaviti na danima poput “Erasmus dan” ili “Dan škole”.

Prvi dio aktivnosti provedite kao uvodnu aktivnost prije obrade nastavne jedinice Tlak. Pitajte učenike: Što za vas znači izraz “tlačiti”? Koja sve značenja može imati?Jeste li se ikada osjećali kao da vas tlače? Tko vas ponekad tlači? Možda roditelji, brat, prijatelj iz razreda...? Možda katkad i ja? Tlače li vas zadaćom, pravilima, zapitkivanjima, šalama...? Povežite izraz "tlačiti" s pojmom pritiska pa ih upitajte: Biste li sada rekli da je sve to baš tolika tlaka? Što je sa situacijama kada smo zbilja pod pritiskom?

Potom prikažite učenicima interaktivni sadržaj Ashova paradigma te nakon kratkog eksperimenta, najavite im kako ćete se još malo zadržati na onom pritisku kojeg možda ne bi opisali kao “samo tlaku”, ali su ga možda imali prilike iskusiti - vršnjačkom pritisku. Pojasnite kako je riječ o pritisku vršnjaka na pojedinca da nešto učini ili ne učini, bez obzira želi li on to te kako podložnost vršnjačkom pritisku ovisi o brojnim faktorima, no kako ćete se u ovoj prilici baviti tek jednim od njih - veličinom grupe.

Učenicima dajte upitnik o pritisku vršnjačke grupe na svoje članove, koji ćete izraditi u nekom od digitalnih alata za izradu anketa (npr. Forms), i podijeliti im poveznicu koju možete objaviti na mrežnim stranicama ili zajedničkom mrežnom mjestu škole.

Prilikom izrade pitanja koristite Likertovu ljestvicu za procjenu njihovih osobnih stavova, a konkretnim situacijama ih navedite da procijene ovisnost pritiska o broju članova grupe koji ga vrše i ovisnost o broju članova nad kojima se pritisak vrši.

Prijedlozi pitanja za upitnik kojima ćete pridružiti sljedeću skalu odgovora:

1- nimalo 2- malo 3- donekle 4- poprilično 5- jako

Uz pitanje o spolu, počnite dvama uvodnim pitanjima:
Koliko ti je važno da si prihvaćen/na u svom razredu? Koliko se možeš oduprijeti pritisku neke grupe kojoj pripadaš (npr. razredu,društvu…)?

Nastavite situacijskim pitanjima:

Situacija 1. Koliko je vjerojatno da ćeš uzeti ispit iz otključanog učiteljevog kabineta...

a) ako jedan učenik iz tvog razreda želi uzeti ispit?
b) ako 5 učenika iz tvog razreda želi uzeti ispit?
c) ako svi učenici u tvom razredu žele uzeti ispit, hoćeš li im u tome pomoći?

(Dodatno možete uvesti nove varijable poput vrste odnosa mijenjajući ponuđene odgovore poput “ako tvoj najbolji prijatelj/učenik s kojim se povremeno družiš/učenik s kojim se rijetko družiš...želi uzeti ispit” i sl.)

Situacija 2.

a) U grupi na društvenoj mreži čiji si član, netko je počeo vrijeđati sve članove grupe suprotnog spola kojem i ti pripadaš. Koliko si spreman/na reagirati pod pritiskom?
b) U istoj grupi, netko je počeo vrijeđati tebe, a ostali su mu se pridružili. Koliko si spreman/na reagirati pod pritiskom?

Podijelite s učenicima rezultate upitnika i zajedno ih prokomentirajte. Osvrnite se na razliku u pristupima mjerenja u prirodnim i društvenim znanostima, ističući da pomoću mjernih instrumenata u prirodnim znanostima određujemo točnu brojčanu vrijednost, dok u društvenim znanostima često postoji izazov u mjerenju budući da se radi o procjeni subjektivnog doživljaja onoga što se ispituje.

Potaknite učenike da podijele svoja razmišljanja o tome kako se vrši i o čemu (sve još) može ovisiti pritisak vršnjačke grupe na članove te na kraju, na koje načine im se možemo oduprijeti, odnosno izgraditi vlastitu otpornost.

Nakon obrade fizičke veličine tlaka, dotaknite se činjenice kako pritisak opada što se više dižemo uvis (porastom nadmorske visine). Metaforikom povežite uzdizanje s osobnim uzdizanjem izgradnjom vlastitog JA kao načina smanjenja podložnosti vršnjačkom pritisku.

Postupci potpore

Pitanja uvodne aktivnosti pripremite na predlošku za učenike s PSA, ADHD-om i učenike oštećena sluha, kako bi lakše pratili i uključili se u temu ove aktivnosti.

Provjerite je li učenik s PSA ili učenik s intelektualnim teškoćama razumio poveznicu pojma pritisak iz fizike s vršnjačkim pritiskom koji se ispituje upitnikom i po potrebi još jednom objasnite primjerom prije popunjavanja upitnika.

Poželjno je tekst upitnika oblikovati tako da ga lako mogu pročitati svi učenici u razredu. Učeniku s intelektualnim teškoćama trebat će vršnjačka pomoć (ukoliko nema pomoćnika u nastavi) prilikom rješavanja i u raspravi.

Važno je da nastavnik vodi računa o komentarima rezultata kako bi se izbjegle neprimjerene reakcije vršnjaka (podsmijeh, ruganje i sl.), primjerice na odgovor učenika s PSA.

U završnom dijelu aktivnosti, u usporedbi mjerenja u prirodnim i društvenim znanostima, možete dati primjer ovog ispitivanja u razredu i rezultata koji se razlikuju među učenicima. Međutim, zbog subjektivnosti ovog mjerenja, rezultate treba uzeti s oprezom.

Da bi približili metaforiku osobnog uzdizanja izgradnjom vlastitog JA kao načina smanjenja podložnosti vršnjačkom pritisku, predlaže se vizualna podrška u dvije sličice:

• Učenik sa slabo izgrađenim JA (crtež malog učenika s upisanim ”JA” duž tijela) i krug drugih većih učenika oko njega koji se naginju nad njim s natpisom “VRŠNJAČKI PRITISAK”.
• Učenik s više izgrađenim JA (crtež velikog dječaka s upisanim JA duž tijela) i krug drugih dječaka različitih visina, manjih i istih kao on, oko njega s natpisom “VRŠNJAČKI PRITISAK”.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama za prirodoslovne predmete i matematiku.

Za učenike koji žele znati više

Navedite učenike da na primjeru promjene atmosferskog tlaka s promjenom nadmorske visine ilustriraju ovisnost vršnjačkog pritiska o veličini vršnjačke grupe.

Podijelite s učenicima rezultate upitnika i zadajte im zadatak da provjere što još osim veličine vršnjačke grupe utječe na podložnost vršnjačkom pritisku (npr. uzrast, priroda međusobnog odnosa, procjena vlastite prihvaćenosti od strane grupe, samopouzdanje, procjena rizika/posljedice, učestalost pritiska...). Rezultate ankete i svoje zaključke učenici mogu prikazati digitalnim plakatom izrađenim u nekom alatu za grafički dizajn (npr. Canva) i predstaviti ga ostalim učenicima na satu razrednika.

Na početku aktivnosti objasnite učenicima važnost samokontrole i ponašanja svakog pojedinca za dobrobit grupe. Naglasite važnost poštivanja sudačkih odluka. Kao aktivnost odaberite bilo koju sportsku igru koja zahtijeva timski rad i česte sudačke odluke (npr. rukomet, košarka, nogomet). Započnite s igrom i sudite prvih pet minuta u skladu s pravilima igre. Nakon toga povremeno namjerno pogrešno dosudite ključne situacije u igri, za koje smatrate da će najviše pobuditi emocije i izazvati burnu reakciju učenika. Nemojte pretjerivati, dozirajte količinu lošeg suđenja podjednako svakoj ekipi (npr. 3 do 5 „loših“ odluka za svaku ekipu, tijekom cijele igre). Učenike, koji se ne ponašaju u skladu s fair playom ili preburno reagiraju isključite iz igre, prema pravilima. Možete ih također zamijeniti drugim učenikom, ovisno o sportu koji provodite. Brojite isključenja/zamjene uzrokovane gubitkom samokontrole igrača svake ekipe. Proglasite pobjednika na kraju utakmice i upoznajte učenike s brojem isključenja i zamjena tijekom igre za svaku ekipu. Objasnite im zašto ste sudili pogrešno te koliko su njihove reakcije utjecale na ukupni rezultat. Također navedite koja je ekipa bila smirenija, tj. prisebnija u kritičnim situacijama. Pohvalite ih. U posljednjoj etapi aktivnosti u alatu MS Forms provedite s učenicima kratku anketu u svrhu vršnjačkog vrednovanja. Možete, primjerice, postaviti pitanja:

Kako si se osjećao/la kada ti je lošim suđenjem nanesena nepravda?
Misliš li da si svojim ponašanjem pomogao/la ekipi?
Misliš li da bi rezultat bio bolji da ste svi/sve poštovali/le odluke suca bez pogovora?Misliš li da reakcija pojedinca na sudačke odluke u spornim situacijama utječe na uspjeh ekipe?
Koliko je puta bio isključen ili zamijenjen član tvoje ekipe zbog neprimjerenog ponašanja u igri?

S učenicima u kratkom razgovoru na kraju analizirajte rezultate ankete. Naglasite im da je važno pozitivno utjecati na članove svoje ekipe u kritičnim situacijama kako bi uspjeh bio bolji.

Kako bi učenici tijekom sportske aktivnosti mogli razlikovati neprihvatljivo od prihvatljivog ponašanja, prije početka provedbe, potrebno je dogovoriti se s odabranim učenicima na koje će načine ometati sportsku aktivnost (u svakoj grupi treba odabrati učenike na način da drugi učenici ne primijete dogovaranje).

Učenike podijelite u tri grupe koje imaju isti zadatak - postaviti rekvizite na strunjaču koja je udaljena 10 metara od startne linije. Rekviziti se postavljaju na strunjaču precizno (rekvizit mora biti postavljen na strunjaču, nikako izvan nje). Rekviziti se nalaze na mjestu iza svake grupe učenika. Zadatak svakog učenika je da na znak uzme rekvizit, nosi ga trčeći što brže do strunjače i ostavlja ga na strunjači. Vrijeme zadatka se mjeri i svaka grupa bira svog učenika koji mjeri vrijeme. Na znak mjeri se vrijeme rada svake grupe. Vrijeme se zaustavlja kada zadnji igrač u grupi završi zadatak. U svakoj grupi zadatak se izvodi tri puta. Svako vrijeme upišite nakon završenog zadataka cijele grupe, a ukupno vrijeme zbrojite te vrijeme upišite na zasebnu listu za svaku grupu.

U prvoj grupi sudionici neometano provode sportsku aktivnost, dok su u preostale dvije grupe dva učenika zadužena da ometaju igru. Ometanje neka izvode svojim neprimjerenim ponašanjem:

• u drugoj grupi učenik se sam neprimjereno ponaša, primjerice može se buniti, biti glasan, prigovarati, zadirkivati...
• u trećoj grupi učenik pokušava nagovarati druge učenike na neprimjereno ponašanje, primjerice učenike koji mjere vrijeme nagovarati da pogoduju njihovoj grupi ili nagovarati sudionike igre da prekorače startnu liniju, uzimaju po dva ili više rekvizita i sl.

Nakon završetka sportske aktivnosti, analizirajte postoje li razlike u postignuću među grupama i postoji li razlika u zadovoljstvu sudionika svake grupe. Povedite raspravu s učenicima o tome kako su se osjećali tijekom igre: Što vam je smetalo? Kako objašnjavate takva ponašanja i situacije? Jeste li se već suočavali s takvim ponašanjima u školi i izvan nje? Kako ste se odnosili prema učenicima koji su vas ometali? Jeste li pristali na nagovor na neprilično ponašanje ili ste se oduprli? Kako su ste se osjećali prilikom oba slučaja?

Na kraju rasprave objasnite učenicima da su dva učenika unutar dviju grupa bila odabrana kako bi se neprihvatljivo ponašali, bilo da samo ometaju igru ili vrše pritisak na druge učenike. Potaknite ih da razmisle i iznesu različite moguće reakcije na takve situacije i ponašanja te donesu zaključak o tome zašto su potrebna pravila ponašanja. Važno je da učenici uoče i shvate kako razlikovati neprihvatljivo od prihvatljivog ponašanja i kako različita ponašanja utječu na zajednički cilj. Pri tome je korisno s učenicima analizirati načine kojima možemo utjecati na članove svoje ekipe u kritičnim situacijama kako bismo postigli bolji rezultat.

Nakon rasprave učenike potaknite da zaključke iznesu na plakatu koji mogu izraditi u digitalnom alatu Canva, a zajedno pogledajte poticajan video s uzornim primjerima sportskog i humanog ponašanja.

Postupci potpore

Svi učenici s teškoćama mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, osim onih čija su motorička oštećenja takve vrste da se ne mogu ravnopravno natjecati u trčanju s vršnjacima. Slijepi učenici s iskustvom trčanja s pomagačem također sudjeluju u aktivnosti.

Učenici s ADHD-om i PSA upoznati su prije početka aktivnosti sa slijedom zadataka te sudjeluju kao i učenici s emocionalnim teškoćama u igri prve grupe. Na taj način izbjegava se nepotrebno izlaganje učenika sklonih naglim reakcijama ili učenika kojima situacije s narušenim uobičajenim pravilima izazivaju veliku nesigurnost. U podjeli učenika u grupe važno je da su sve tri grupe izjednačene po svojim mogućnostima kako bi postigli brzinu izvođenja zadatka. Prilikom provođenja zadatka, učeniku s PSA po potrebi se osigurava podrška vršnjaka. Učenik s intelektualnim teškoćama može biti u bilo kojoj grupi uz, po potrebi, osiguranu podršku vršnjaka.

Kako bi se učenici s teškoćama (ADHD, PSA, intelektualne teškoće) mogli lakše uključili u raspravu, poželjno je da imaju predložak s pitanjima o kojima se raspravlja. Kod donošenja zaključaka, učenici s intelektualnim teškoćama i PSA imaju podršku vršnjaka.

Za učenike koji žele znati više

Učenici, koji žele više, neka pomoću digitalnog alata MS Forms (obrazac Likertova ljestvica) ispitaju zadovoljstvo učenika i usporede dobivene odgovore s izmjerenim vremenima svake grupe. Podatke mogu prikazati grafički i dodati ih plakatu koji se izrađuje u digitalnom alatu Canva.