Pripremite učenike za aktivnost metodom obrnute učionice. Zadajte im zadatak u kojem trebaju fotografirati 5 fotografija u mjestu u kojem žive i od tih fotografija napraviti kolaž fotografija koristeći Sway. Tema fotografija treba biti vezana uz utjecaj globalizacije u mjestu u kojem učenici žive s gledišta turizma, jezika, religije, glazbe, sporta, televizije i brendova. Učenici, na primjer mogu fotografirati lokalni kafić imena Pulp Fiction, trgovinu Nike i slično.

Motivirajte učenike za temu na način da im prikažete Globalizacija. Analizirajte video s učenicima te navedite učenike da predlože svoju definiciju globalizacije.

Prikažite prezentaciju koju su učenici pripremili postavivši svoje fotografije u zajednički dokument. Svaki učenik ostatku razreda u dogovorenom vremenu (jedna minuta) analizira utjecaj globalizacije u svom mjestu prema svojim fotografijama. Komentirajte s učenicima neke od dobrih primjera fotografija. Nakon što svi učenici predstave svoj rad, raspravite s učenicima koliko globalizacija utječe na njihov svakodnevni život i njihov identitet. Pitajte ih koliko se osjećaju građaninom Hrvatske, građaninom Europske unije, a koliko građaninom svijeta sa svim svojim obavezama i pravima.

Potaknite učenike na daljnje preispitivanje pomoću ankete. Rezultati ankete bi trebali pokazati osjećaju li se učenici više građanima Hrvatske, Europske unije ili svijeta. Potaknite ih na promišljanje na koji način globalizacija utječe na formiranje njihovog osobnog identiteta i na koji način bi zastupali svoj nacionalni identitet u okruženju druge kulture.

Postupci potpore

U pripremi za aktivnost učenik s teškoćama (poremećaj pažnje, PSA) dobiva podsjetnik o slijedu zadataka:

• kolaž fotografija na temu globalizacije u svom mjestu (provjerite predznanje i snalaženje putem Swaya)
• definiranje globalizacije uz prikaz videa o globalizaciji
• izlaganje učenika o globalizaciji na osnovu svojih fotografija
• rasprava o utjecaju globalizacije na njihov život
• anketa o stereotipima
• moj osobni i moj nacionalni identitet.

Ako se ostavi mogućnost rada u paru s vršnjakom, takav oblik podrške će omogućiti učeniku s teškoćama da s manje nedoumica i nesigurnosti izvršava zadatke i sudjeluje u promišljanju o svom osobnom i nacionalnom identitetu.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu prema kriterijima pisanja raspravljačkog eseja, napisati esej na temu: “Do koje mjere globalizacija utječe na mene”. Učenici, navodeći nekoliko primjera, argumentirano raspravljaju o temi. Dotiču se medija, politike, robnih marki informatizacija i ostalih učinaka globalizacije na njihov svakodnevni život.

Neka učenici pretraživanjem na mrežnim stranicama potraže primjer neke manjine u društvu. Mogu potražiti novinski članak, videomaterijal ili bilo koji drugi sadržaj. Porazgovarajte s učenicima ukratko o tome kakav je položaj manjina iz njihovih primjera. Kako društvo gleda općenito na manjine?

Nakon toga im zadajte da ukratko promisle kojoj manjini sami pripadaju. Učenici mogu uzeti i neku manjinu kojoj ne pripadaju, ali žele razraditi temu iz toga gledišta. Pritom pojam manjina tumačimo široko – od etničkih, vjerskih, seksualnih, socijalnih, supkulturnih i drugih manjina. Neka učenici uoče da manjinu nužno ne karakterizira brojčano manji broj pripadnika, već lošiji status. Učenici trebaju prepoznati kakav je njihov odnos prema tom dijelu vlastite ličnosti. Na koji način manjinski status formira naše ''granice'' prema društvu i obrnuto? Neka svoja promišljanja napišu u bilježnice.

Potom učenike podijelite u parove kako bi napravili intervju. Učenik, kojeg se intervjuira, nastupa u intervjuu s pozicije odabrane manjine. Tema intervjua je: ''Ja, pripadnik manjine''. Pitanja koja intervju treba pokriti su: Kako naše manjinske karakteristike utječu na naš identitet i u kojoj mjeri ga oblikuju? Koliko odnos društva prema našem manjinskom identitetu utječe na naš položaj u društvu? Ako tehničke mogućnosti dopuštaju, neka intervju naprave na satu, a ako ne za domaću zadaću. Učenici mogu napraviti audiosnimku intervjua i namontirati ju na fotografiju po odabiru ili video korištenjem digitalnog alata ThingLink. Učenici nakon intervjua ukratko izlažu i prikazuju snimke ostatku razreda te daju svoj osvrt na osobne i/ili društvene probleme nastale kao posljedica manjinske pripadnosti.

Postupci potpore

Učenici s teškoćama (PSA i ADHD) na početku sata dobivaju upute za aktivnost po koracima, koje će im omogućiti praćenje slijeda aktivnosti. Na primjerima iz života, pa i iz samoga razreda, ako je neki učenik pripadnik primjerice, određene vjerske ili nacionalne manjine, učenik s PAS će shvatiti pojam manjine. Poželjno je da učenici s PSA i ADHD-om, od početka aktivnosti rade u paru.

Radi li se o učenicima s motoričkim poremećajima ili senzornim oštećenjima, koji su svjesni da pripadaju jednoj od skupina osoba s invaliditetom, to je prilika da se raspravi o invaliditetu i ovim osobama, kao manjinskoj skupini u društvu. Učenici mogu više pronaći u članku: Neka obilježja kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba

Napomena: Ne preporuča se isticati da učenici s teškoćama, primjerice, učenici s teškoćama učenja, pažnje ili PSA predstavljaju manjinu jer odrastanjem i završetkom obrazovanja njihove specifičnosti postaju manje uočljive i društvo ih niti ne doživljava kao osobe s invaliditetom.

Za učenike koji žele znati više

Učenici izrađuju umnu mapu, za što mogu koristiti, primjerice alat Coggle u kojoj uspoređuju status manjine koju su radili u glavnoj aktivnosti sa statusom neke druge odabrane manjine. Učenici trebaju izdvojiti preklapanja u problemima i statusu, ali i razlike koje uočavaju među odabranim manjinama. Neka izrađene mape predstave pred razredom i o njima raspravljaju s drugim učenicima.

Na početku aktivnosti s učenicima provedite kratku anketu od desetak pitanja kako bi saznali jesu li ikada doživjeli govor mržnje ili netoleranciju i prema kome je taj govor bio usmjeren. Pitanja u anketi postavite kao tvrdnje (npr. Na društvenoj mreži sam doživio/la omalovažavanje. Suparnički navijači su mojoj skupini dovikivali pogrdne izjave ili pozivali na nasilje. Doživio/la sam zbijanje šala/pričanje viceva na račun svog podrijetla ili nacionalne pripadnosti. Doživio/la sam isticanje simbola ili uvredljivih aluzija na račun svoje vjerske pripadnosti. i sl.), a učenici neka odgovaraju sa Da ili Ne te anketu provedite u alatu Google Forms.

Nakon toga podijelite učenike u grupe koje će na mrežnim stranicama istraživati različite medije ili članke te govor mržnje u njima. Svaka grupa neka istraži neku sferu života (npr. predrasude o pripadnicima nacionalnih manjina, Židovima, holokaustu, predrasude na vjerskoj osnovi, Domovinskom ratu itd.). Nakon što istraže teme, neka svaka grupa napravi studiju slučaja o govoru mržnje vezanom za temu svoje grupe. Mogu provesti raspravu: Kakve ljudi najčešće predrasude imaju o pojedinim temama ili skupinama u društvu? Kako bi se oni nosili s takvim porukama da su pripadnici tih skupina ljudi te kako bi odgovorili na takve slučajeve i zauzeli se za sebe? Na koji način bi agresivne poruke, koje su pročitali, mogli pretvoriti u asertivne poruke itd.?

Kako biste pomogli učenicima u osvještavanju razlika u submisivnim, asertivnim i agresivnim porukama, prikažite im Komunikacijski stilovi.

Zatim neka učenici međusobno podijele uloge i zaduženja unutar tima te neka osmisle kratki skeč ili igrokaz u kojem će odglumiti opisane situacije. Poruke neka budu jasne te neka bez osuđivanja opisuju ponašanje koje ih je zasmetalo. Skeč ili igrokaz neka snime u kraći videouradak koji će kasnije prikazati ostalim timovima. Na početku neka prvo prikažu govor mržnje, a zatim odgovor na taj govor u obliku asertivnih poruka ili slogana kojima bi pokazali da se mogu i trebaju zauzeti za sebe (kao što je npr. slogan HAK-a ‘’Nisi bezvezan ako si vezan’’). Svoje videouratke mogu urediti u alatu kao što je Adobe Spark i kasnije ih objaviti na stranici škole povodom obilježavanja važnijih događaja kao što su ‘’Dan sjećanja na žrtve holokausta itd.’’

Postupci potpore

Ako je u razredu učenik s motoričkim poremećajima, oštećenjima vida ili sluha (koji su već osviješteni o pripadnosti skupini osoba s invaliditetom za razliku od drugih učenika s teškoćama), poželjno je iskoristiti priliku i predložiti da jedna grupa uzme temu invaliditet i predrasude prema toj manjini. Moguće je, ukoliko učenik s teškoćama pristane, da bude i član te grupe. Glumeći neku osobu s predrasudama, moći će vlastito iskustvo u susretu s okolinom podijeliti s drugima te naći poruku zajedno s vršnjacima kako se zauzeti za sebe. Njihov videouradak može se objaviti na stranici škole za Dan osoba s invaliditetom ili Dan prava djeteta.

Učenici s PSA i ADHD-om, na početku sata dobivaju upute za aktivnost po koracima, koje će im omogućiti praćenje slijeda aktivnosti. Također se preporuča rad u paru s vršnjakom.

Za učenike koji žele znati više

Predlažem da, učenici koji žele znati više, izrade strip u kojem će prikazati jednu situaciju s govorom mržnje i kako su odgovorili na takav govor. Svoj strip mogu izraditi u alatu kao što je Pixton. Svoje uratke mogu izložiti u prostoru škole prilikom obilježavanja važnijih događaja.

Podijelite učenike u grupe i, koristeći metodu obrnute učionice, zadajte im da prouče uvodnih 25 stranica iz djela Drugi spol, autorice Simone de Beauvoir. Prilikom zadavanja navedenog zadatka recite im da u zajednički prostor OneNote bilježnice vode bilješke o tezi Simone de Beauvoir “Ženom se ne rađa, ženom se postaje”.

Na satu zamolite svaku grupu da odabere voditelja koji će predstaviti ono što su o zadanoj tezi zabilježili čitajući knjigu. Nakon toga povedite raspravu u razredu o tome kako bi oni osobno definirali ženu te slažu li se s pojašnjenjima shvaćanja žene koje Simone de Beauvoir iznosi.

Zatim prikažite učenicima nekoliko fotografija po vašem izboru koje prikazuju dvije osobe koje su rođene kao muškarci, ali se po vlastitom iskazu osjećaju kao žene te dvije osobe koje su rođene kao žene, ali se po vlastitom iskazu osjećaju kao muškarci. Primjeri mogu biti poput sljedećeg. Primjer predstavlja bosansku manekenku Andreju Pejić koja je rođena kao muškarac, a danas je uspješna manekenka. Slike možete prikazati u digitalnom alatu Padlet (Canvas).

Porazgovarajte s učenicima o prikazanim fotografijama. Zamolite ih da izraze svoje mišljenje: Koje od navedenih osoba smatrate ženama i zašto? Je li za vas žena osoba koja ima ženska spolna (biološka) obilježja ili osoba koja se ponaša i izgleda kao žena (u skladu sa standardima dotične kulturne sredine)? Vrijedi li isto i za osobe koje smatrate muškarcima? I smatrate li dovoljnim da netko izjavi da se „osjeća“ kao žena (ili muškarac) da ga se takvim smatra ili je potrebno da to potvrdi izgledom i ponašanjem? Upozorite učenike na moguće praktične i etičke probleme rodne identifikacije koja odudara od spolne. Dva primjera: Treba li osobama koje su rođene kao muškarci, ali same sebe smatraju ženama, dopustiti korištenje ženskih toaleta na javnim mjestima? Treba li osobama koje su rođene kao žene, ali same sebe smatraju muškarcima, dopustiti služenje vojske u isključivo muškim postrojbama? Porazgovarajte s njima o njihovim stajalištima.

Kako bi učenicima bila jasnija važnost razlike između spola i roda, zajednički pronađite definicije roda i spola koje se nalaze u Istanbulskoj konvenciji. Za kraj zamolite učenike da usporede shvaćanje roda i spola koje Simone de Beauvoir iznosi u Drugom spolu i shvaćanje roda i spola koje je danas aktualno, a definirano je Istanbulskom konvencijom.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama, čije se teškoće manifestiraju u čitanju i razumijevanju pročitanog te razumijevanju socijalnih odnosa (teškoće učenja, PSA, poremećaj pažnje) osigurava se podrška vršnjaka tijekom čitanja djela Drugi spol, na način da čitaju u paru manje cjeline i odmah raspravljaju i rade zabilješke. Poželjno je nastaviti zajedno s vršnjakom u pripremi predstavljanja grupe u kojoj je učenik s teškoćama.

U raspravi, nakon što su učenici pogledali slike, posebnu pažnju posvetite učeniku s PSA i vodite računa da ne doživi osudu vršnjaka zbog mogućeg nerazumijevanja i neprikladnih pitanja. Ostavite mogućnost da o tome kasnije porazgovara s vršnjakom, po mogućnosti s onim s kojim je čitao Drugi spol.

Isto tako, ako je u razredu učenik, koji je inače izložen uvredama vršnjaka, primjerice zbog nekih karakteristika koje se pripisuju ženama, potrebno je već u pripremi aktivnosti osigurati da neće biti nepovoljnih učinaka za ovog učenika. Učenicima s oštećenjem vida ili sluha je potrebno prilagoditi prostor učionice, didaktički materijal i pristup (primjerice, provjera kod nagluhog učenika je li razumio), o čemu možete naći više u: (Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str.7-11.).

Na kraju ove aktivnosti potrebno je provjeriti kojim će učenicima s teškoćama biti potrebna podrška vršnjaka za usporedbu shvaćanja roda i spola Simone de Beauvoir, prema Drugom spolu i shvaćanja roda i spola definiranog Istanbulskom konvencijom.

Za učenike koji žele znati više

Učenici, koji žele znati više, neka prouče sljedeći tekst zajedno s priloženim videozapisom. Neka prouče odnos bioloških (evolucijskih) čimbenika privlačnosti ženskog tijela na jednoj i ideala ženske ljepote na drugoj strani. Također, neka istraže koliko je žena određena tijelom te koliko su joj nametnuta pravila ljepote. Rezultate svojeg istraživanja neka putem PowerPoint prezentacije prikažu cijelom razredu.

S obzirom da punoljetnost sa sobom donosi različita prava i obveze, porazgovarajte s učenicima o polaganju vozačkog ispita. Upitajte ih tko namjerava polagati vozački ispit i postoje li oni koji su to već učinili. Uz pravo na vožnju dolazi i užitak osjećaja samostalnosti, no i obveze odgovornog ponašanja u prometu i mogućnost/pravo vlasništva. U skladu s time, raspravu možete nastaviti s pitanjima o tome tko je vlasnik vozila kojega možda voze (većina vozi obiteljski automobil), kolika mu je cijena i tko pazi na troškove goriva.

Postavite pred učenike hipotetsku situaciju kupnje vlastitog automobila za kojega prethodno moraju zaraditi novce te ih usmjeravajte kroz faze i zadatke potrebne za realizaciju toga projekta. Prvi zadatak je odlučiti je li bolje kupiti rabljeni ili novi automobil (mogu u alatu raspraviti pozitivne i negativne strane obje opcije) te istražiti cijenu automobila kojega žele kupiti (mrežne stranice autokuća, oglasnik Njuškalo). Drugi zadatak je potraga za poslom kako bi zaradili potreban novac. Uputite ih na stranice Burze i Moj posao u kojem će, prema mjestu stanovanja, pretražiti slobodna radna mjesta i istražiti kolika bi bila prosječna plaća na pojedinom radnom mjestu. Neka učenici izrade izračun koliko dugo moraju raditi da bi zaradili potreban iznos, uz pretpostavku da štede većinu zarađenog novca.

Nakon ostvarene kupnje, neka naprave prosječni mjesečni troškovnik za automobil. Preko aplikacije Google Karte neka istraže i izmjere udaljenosti koje bi prelazili tijekom dana, tjedna i mjeseca (za izračun uzimaju trenutnu cijenu goriva automobila kojega su izabrali). Uputite ih da troškovnik odrede za cijelu godinu te uvrste cijenu registracije vozila, osiguranja, servisa i tehničkog pregleda (mrežne tražilice). Predložite im da izračun izrade u programu za izradu proračunskih tablica Excel Online (unose iznose plaće, ušteđenog dijela novaca i cijeli troškovnik). Izmjenom nekih od vrijednosti mogu promatrati kako se mijenja cijeli izračun.

Nakon provedenog istraživanja i izrade troškovnika, povedite s učenicima raspravu o troškovima i isplativosti uloženog (jesu li iznenađeni visinom troškova, je li im posjedovanje automobila dostižno, na koje načine mogu smanjiti troškove, je li im automobil uopće nužan u životu). Također porazgovarajte s učenicima o različitim "značenjima" posjedovanja automobila - što to znači u današnje vrijeme. Je li imati automobil stvar prestiža, pokazatelj uspjeha i financijske moći, dio identiteta subkulture, obavezni dio društvene slike koju gradimo o sebi ili pak posljedica modernizacije i ubrzanog načina života današnjice, potrebe za samostalnošću?