Uvodni dio aktivnosti može započeti razgovorom o tome koliko je važno razviti digitalne vještine te kako one mogu biti korisne u svakodnevnom životu, uključujući i obrazovanje. Primjerice, možete pitati učenike koliko se često koriste internetom i za što se njime koriste, možete ih pitati jesu li se ikada koristili nekom od e-usluga za učenje ili informiranje. Također, možete ih upoznati s nekim primjerima i pomoći im da shvate koliko su digitalne vještine i znanja važni u njihovu vlastitom napretku i uspjehu u životu. Primjeri kojima se možete koristiti:
Nakon razgovora podijelite učenike u manje grupe ili parove i zadajte im da istraže temu e-učenja i njegovu primjenu u suvremenom obrazovanju. Neka opišu prednosti, izazove i potencijal e-učenja te istraže kako digitalne tehnologije mogu unaprijediti njihovo obrazovanje. Neka pronađu i primjere praktične primjene e-učenja.
Primjerice, svaka grupa neka istraži jedan specifičan aspekt e-učenja, poput mrežno dostupnih tečajeva, virtualnih učionica, mrežno dostupnih vodiča, mobilnih aplikacija za učenje i sl. Neka istraže prednosti takvih načina učenja, izazove s kojima se mogu susresti i pripreme primjere kako se to koristi u stvarnom svijetu. Primjerice, mogu potražiti odgovore na sljedeća pitanja: Koje su glavne prednosti korištenja ovim aspektom e-učenja? Kako ova e-usluga poboljšava ili olakšava proces učenja? Koje su glavne prepreke ili izazovi s kojima se susreću korisnici pri korištenju ovim aspektom e-učenja? Koje tehničke ili organizacijske poteškoće mogu nastati prilikom implementacije ove e-usluge? Postoje li ograničenja ili nedostatci koji mogu utjecati na učinkovitost ili pristupačnost ovog aspekta e-učenja? Možete li navesti primjere organizacija ili institucija koje se uspješno koriste ovim aspektom e-učenja? Kako se taj aspekt e-učenja primjenjuje u stvarnom svijetu? Nakon toga članovi metodom oluje ideja (engl. brainstorming) razmjenjuju informacije kako bi s drugima podijelili ideje i rezultate svog istraživanja, raspravljaju o prednostima i izazovima e-učenja i dijele primjere dobre prakse. Zatim, na temelju prikupljenih informacija, članovi grupe izrađuju prezentaciju u alatu PowerPoint koja treba sadržavati definiciju e-učenja i njegova obilježja, prikaz prednosti i izazova e-učenja, primjere praktične primjene e-učenja u različitim područjima obrazovanja.
Na kraju svaka grupa prezentira svoj rad ostalim učenicima. Nakon prezentacije radova učenici sudjeluju u raspravi i postavljanju pitanja o e-učenju. Učenici bilježe zaključke iz rasprave i dodatne ideje koje su se pojavile tijekom prezentacije. Zatim izrađuju sažetak koji će služiti kao podsjetnik na obrađenu temu i dijele ga unutar razredne grupe u aplikacijama Teams ili Yammer.
Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.
Pri podjeli učenika u grupe učenik s teškoćom neka bude u grupi s učenicima koji mu, bude li potrebno, mogu pružiti podršku. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika iz razreda koji će mu opisati vizualne informacije vezane uz multimedijske sadržaje.
Provjerite s učenikom razumije li korištenje zadanim alatima PowerPoint, Teams i Yammer. Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada korištenjem spomenutim alatima te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u njima. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik prilikom provedbe zadataka.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici u parovima mogu izraditi edukativni strip u kojemu će opisati e-učenje, navesti praktične primjere prednosti njegova korištenja i načine na koje se može koristiti u svakodnevnom životu i radu. Strip mogu izraditi u alatu Pixton, a ako se ne znaju služiti tim alatom, ukratko im pokažite njegove mogućnosti.
Na početku razgovarajte s učenicima o korištenju aplikacijom e-Dnevnik i njihovim iskustvima. Istaknite važnost redovitog praćenja aplikacije e-Dnevnik, zbog razvijanja odgovornosti i boljego upravljanja vremenom. Napomenite kako se, zahvaljujući postavljanju ciljeva i praćenju napretka, razvija samodisciplina te koliko su važne transparentnost i komunikacija između učenika, roditelja i nastavnika pomoću aplikacije e-Dnevnik.
U uvodnom dijelu objasnite učenicima pojam e-usluga i pokažite im neke od e-usluga u obrazovanju kojima se mogu koristiti. Ukratko im pojasnite kako one funkcioniraju.
Poslužite se sljedećim primjerima: e-usluge za samostalno učenje, kao što su aplikacije za razvoj vještina, učenje stranih jezika na mrežno dostupnim tečajevima ili pristupanje mrežnim resursima za dodatno obrazovanje, služenje platformama kao što su Teams ili Yammer za grupni rad i komunikaciju, upotreba aplikacije e-Dnevnik ili mrežnih platformi kao što su Loomen ili Moodle za praćenje zadatka, testova i ocjena.
Pitajte učenike: Kako mislite da vam e-usluge mogu pomoći u učenju? Koje biste e-usluge željeli isprobati i zašto? Kako mislite da vam e-usluge mogu pomoći u postizanju životnih ciljeva?
Raspravite s učenicima o tome kako se određene e-usluge mogu koristiti za poboljšanje učenja i kako im mogu pomoći u postizanju akademskih ciljeva. Istaknite kako mogu iskoristiti mogućnosti različitih e-usluga kako bi si olakšali učenje, izbjegli zlouporabu interneta i društvenih mreža te ostvarili raznovrsne ciljeve koje žele postići u životu. Također, možete s njima raspraviti i o tome kako e-usluge mogu pomoći u ostvarivanju karijernih ciljeva kao što su korištenje mrežnim platformama za pretraživanje poslova ili pripremu životopisa te upotreba aplikacija za razvoj vještina i učenje stranih jezika. S učenicima možete razgovarati i o važnosti razvijanja digitalnih vještina u današnjem svijetu rada.
Kako bi se učenicima olakšalo korištenje e-uslugama, možete im naglasiti kako se sa svojim korisničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr mogu prijaviti na različite e-usluge. Pokažite im kako se, pomoću tog korisničkog identiteta, mogu služiti školskom e-adresom ili prijaviti na neki portal za učenje.
Pokažite im kako da se koriste s barem tri navedene e-usluge: Loomen, e-Dnevnik, Moodle, Teams, Yammer, Portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“, Edutorij, Dabar, Prometna učilica, e-Lektire, Proleksis, Libar, Meduza, Upisi.hr, e-Laboratorij.
Nakon toga podijelite učenike u parove ili manje grupe i zadajte im zadatak da odaberu i opišu jednu od prikazanih e-usluga u području odgoja i obrazovanja.
Svaki par ili grupa treba istražiti jednu e-uslugu i pripremiti kratki vodič izrađen u alatu Sway koji treba sadržavati informacije o usluzi sa slikama i opisom, a na kraju mogu umetnuti i mali kviz razumijevanja pročitanog, izrađen u alatu Forms.
Kada svi završe s radom, svoje uratke trebaju podijeliti u razrednoj grupi izrađenoj u alatu Teams ili Yammer, gdje ih ostali mogu proučiti i komentirati, a nakon toga ih možete potaknuti na raspravu o tome koje su im se e-usluge činile najkorisnijima te kako bi ih mogli primijeniti u svom školskom i privatnom životu.
Uspostavite video poziv pomoću aplikacije Teams. Uvodni dio aktivnosti provedite na isti način kao i u učionici. U pitanjima koja to omogućuju iskoristite mogućnosti odgovaranja prikazom reakcije (primjerice, znakom sviđanja (tzv. lajk) ako je odgovor pozitivan).
Podijelite učenike u grupe i svakoj grupi zadajte jednu e-uslugu koju treba istražiti. Učenicima pojasnite zadatak. Jedan član svake grupe treba izraditi prezentaciju u alatu Sway koju će podijeliti s ostalima u grupi i na kojoj će zajednički raditi. Za svaku grupu otvorite po jednu izdvojenu sobu za suradnju kako bi lakše komunicirali tijekom rada na zadatku. Povremeno posjećujte izdvojene sobe za suradnju i pomozite učenicima ako naiđu na poteškoće. Dajte učenicima određeni rok za ostvarivanje zadatka nakon čega zatvorite izdvojene sobe za suradnju.
Svaka grupa neka predstavi svoj rad dijeljenjem poveznice u alatu za čavrljanje (tzv. chat) dok nastavnik na svom zaslonu otvara poveznice i dijeli svoj zaslon u pozivu. Za vrijeme rasprave potaknite učenike da se koriste mogućnošću podizanja ruke kada žele komentirati te da je, nakon što završe, ne zaborave spustiti.
Za kraj zamolite učenike da emotikonom pokažu kako se trenutačno osjećaju, pozdravite ih i prekinite poziv. Učeničke radove možete objaviti na mrežnim stranicama škole.
Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.
Pri podjeli učenika u parove učenik s teškoćama neka bude u paru s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu, bude li potrebno, pružiti vršnjačku potporu.
Provjerite s učenikom razumije li korištenje zadanim alatima Sway, Forms, Teams i Yammer. Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada korištenjem spomenutim alatima te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u njima. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik prilikom ostvarivanja zadataka. Potaknite učenika s teškoćama da sudjeluje u raspravi.
Ako aktivnost provodite u mrežnom okružju, provjerite s učenikom s teškoćama razumije li korištenje zadanim alatom Teams i uputite ga unaprijed u zadatak. Pružite mu podršku i, ako je potrebno, pripremite pisani materijal s uputama za rješavanje zadatka. Osigurajte učeniku s teškoćama dovoljno vremena za ostvarivanje zadatka.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici mogu u manjim grupama istražiti neke druge e-usluge, kao što su one koje se tiču zdravlja, obitelji ili pravosuđa. Neka istraže odabranu e-uslugu koristeći se pouzdanim izvorima informacija poput službenih mrežnih stranica, stručnih članaka, praktičnih vodiča, mrežno dostupnih tečajeva i sl. Potičite ih da istraže različite mogućnosti, funkcionalnosti i načine primjene odabrane e-usluge.
Nakon što u grupama istraže e-usluge, trebaju pripremiti kratki videozapis koji će sadržavati sljedeće:
Videozapis trebaju podijeliti u razrednoj grupi.
Na kraju aktivnosti provedite kratku raspravu s učenicima. Pitajte ih kakvi su im dojmovi, što su naučili, koje su im e-usluge privukle najviše pozornosti te kako bi to novo znanje mogli primijeniti u područjima koja ih zanimaju. Potaknite ih da razgovaraju o mogućim izazovima s kojima su se susreli tijekom istraživanja i kako su ih prevladali.
Razgovarajte s učenicima o važnosti kritičkog procjenjivanja izvora informacija u današnjem informacijskom dobu. Upotrijebite primjere iz svakodnevnog života kako biste ilustrirali situacije u kojima je kritičko razmišljanje o izvorima ključno. Primjerice, kada čitaju vijesti na internetu, važno je provjeriti izvor informacija. Može se dogoditi da na društvenim mrežama naiđu na naslov koji zvuči senzacionalistički ili nevjerojatno. Kritičko razmišljanje potiče ih da provjere vjerodostojnost izvora prije nego što povjeruju ili podijele takve vijesti. Nadalje, prilikom kupovine proizvoda na internetu važno je biti svjestan mogućih prijevara ili lažnih oglasa. Kritičko razmišljanje potiče ih da pregledaju recenzije proizvoda i provjere povratne informacije drugih kupaca kako bi se uvjerili da je prodavatelj pouzdan.
Naglasite važnost pouzdanih informacija i utjecaj dezinformacija na pojedinca i društvo te važnost kritičkog razmišljanja o izvorima informacija u različitim situacijama kako bismo donijeli informirane odluke i izgradili svoju sposobnost razlikovanja pouzdanih informacija od nepouzdanih.
Predstavite učenicima alat Libar i objasnite im njegove osnovne funkcionalnosti. Ponudite im nekoliko tema koje mogu odabrati za svoj digitalni uradak, primjerice, klimatske promjene, utjecaj društvenih mreža na mlade, energetska održivost, kibernetička sigurnost, mentalno zdravlje tinejdžera, utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta i sl.
Objasnite im strukturu uratka koju trebaju slijediti: uvod, razrada, zaključak i popis korištenih izvora. Potaknite ih da kritički procjenjuju izvore informacija i pritom ih učite kako da prepoznaju pouzdane izvore i razlikuju ih od nepouzdanih.
Dajte im smjernice kako da pravilno citiraju i navode izvore u svojim uradcima.
Podijelite ih u parove i neka odaberu jednu temu kojoj će posvetiti svoj uradak. Potičite ih da se aktivno koriste funkcionalnostima alata Libar kako bi svoje uratke obogatili multimedijskim sadržajem (slike, videozapisi, poveznice i sl.), a na kraju mogu dodati i kratki kviz o odabranoj temi.
Naglasite važnost međusobne komunikacije i suradnje tijekom rada.
Nakon što učenici dovrše svoje digitalne uratke, organizirajte vrednovanje u alatu Mentimeter kako bi jedni drugima pružili povratnu informaciju.
Stvorite obrasce za vrednovanje i podijelite ih s učenicima pomoću aplikacija Teams ili Yammer.
Učenici trebaju pažljivo pregledati i ocijeniti radove svojih kolega na temelju kriterija koje ste im prethodno objasnili.
Potaknite ih da pruže konstruktivne komentare i prijedloge za poboljšanje uradaka svojih vršnjaka.
Nakon što svi učenici ispune obrasce za vrednovanje, prikupite povratne informacije i podijelite ih s učenicima.
Ohrabrite učenike da razmotre dobivene povratne informacije i da ih iskoriste kao smjernice za daljnje poboljšanje svojih uradaka.
Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li korištenje zadanim alatima Libar, Mentimeter, Teams i Yammer. Ako je potrebno, pokažite mu i objasnite korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada korištenjem spomenutim alatima te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u njima. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika iz razreda koji će mu opisati vizualne informacije vezane uz multimedijske sadržaje.
Potaknite učenike da svojim uradcima dodaju titl kako bi učenik s oštećenjem sluha mogao aktivno sudjelovati u zadatku.
Provjerite s učenikom s teškoćama treba li mu podrška s ispunjavanjem rubrika za vrednovanje. Ponovite mu upute koje trebaju biti jasno i precizno izrečene. Kriterije vrednovanja možete pripremiti i u pisanom obliku kako bi se učenik s teškoćama mogao njima koristiti kao podsjetnikom prilikom ocjenjivanja radova svojih kolega. Učeniku s teškoćama osigurajte dovoljno vremena za rad.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Podijelite učenike u manje grupe i predložite im da istraže temu kritičkog procjenjivanja izvora informacija pomoću umjetne inteligencije, odnosno sustava Chat GPT. Neka zatraže savjete i prijedloge o tome kako najbolje procijeniti pouzdanost i nepouzdanost informacija. Naglasite važnost ispravnog korištenja sustavom Chat GPT, što podrazumijeva provjeru informacija i iz drugih izvora te kritičko promišljanje o dobivenim odgovorima, s obzirom na to da taj sustav nije u potpunosti pouzdan. Neka svakako usporede informacije iz više različitih izvora i tek tada neka zapišu ono što su doznali. Svoje zaključke i iskustvo neka podijele s ostalim učenicima u razredu. U završnom razgovoru učenicima pojasnite kako umjetnu inteligenciju mogu iskoristiti kao pomoć u učenju, ali ne i kao alat za lakše dobivanje boljih ocjena, tj. ona im može poslužiti kao alat za bolje razumijevanje pojedinih dijelova gradiva. Posebno istaknite moralne aspekte korištenja umjetnom inteligencijom.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.