Napišite na ploču latinski izraz Nullius in verba. Zamolite učenike da se prisjete latinskog jezika i da pokušaju prevesti izraz. Razgovarajte s učenicima o tome što bi taj izraz mogao značiti. Neka razmisle jesu li i oni skloni sumnjati u nečiju riječ ili su skloniji povjerovati ljudima. Razgovarajte o tome zašto je važno za znanost da bude sumnjičava, odnosno da ima dokaze te povežite to s drugim granama ili zanimanjima kojima su dokazi također od presudne važnosti (npr. s kriminalistikom, forenzikom, pravom, filozofijom, logikom…).

Zatim razgovarajte o utjecaju znanosti na njihov svakodnevan život. Kako je znanost promijenila naš život antibiotikom, cjepivima, pronalaskom bakterija, konzerviranom hranom ili pak strujom? Mogu se prisjetiti što su o tim znanstvenim otkrićima učili na nastavi Fizike, Kemije ili Biologije. Navedite ih da razmisle kakav bi bio život bez svih tih stvari. Neka obrazlože svoje odgovore.

Usmjerite razgovor prema filozofiji znanosti. Je li i filozofija znanost? Što misle – zašto se filozofija bavi znanošću? Kako znamo da je neko ispitivanje znanstveno, a neko drugo nije? Dajte im primjere: Je li znanstveno ispitivanje kada netko ispituje koji mu se kolač više sviđa? Je li znanstveno ispitivanje kada se radi statistika o tome u kojem je horoskopskom znaku rođeno najviše predsjednika država? Nadalje, razgovarajte o tome postoje li pitanja na koja znanost ne može dati odgovor. (Primjerice, može li znanost odgovoriti na pitanje o smislu života? Ili, može li znanost objasniti zašto netko voli klasičnu glazbu, a netko ne? itd.) Pitajte ih bi li se netko od njih želio baviti znanošću i koja bi to znanost bila. Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore.

Najavite da ćete zajedno pogledati videozapis Uvod u povijest znanosti (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Razgovarajte o pogledanom videozapisu. Pitajte učenike što ih se najviše dojmilo i zašto. Provjerite njihovo razumijevanje postavivši im ciljna pitanja (primjerice: Na kojih pet ključnih pitanja znanost još uvijek nije dala konačan odgovor? i sl.).

Podijelite učenike u grupe. Svaka grupa neka istražuje jedan misaoni sustav koji ilustrira neku od pozicija filozofije znanosti (npr. pozitivizam, verifikacionizam, falsifikacionizam, redukcionizam, holizam, znanost kao smjena paradigmi, pragmatizam). Pri istraživanju učenici se mogu koristiti internetom, enciklopedijama, (filozofijskim) rječnicima i sličnim.

Nakon što su dovršili svoja istraživanja, sve grupe kao jedan tim izrađuju jednu zajedničku prezentaciju s pomoću digitalnog alata Genially, u koju svaka skupina unosi najosnovnije podatke o zadanom konceptu koji je istraživala. Prezentacija neka bude dostupna u virtualnoj učionici kao materijal za učenje.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Sadržaj na ploči pročitajte i naglas kako biste osigurali razumijevanje svih učenika. Učeniku s teškoćama potrebno je osigurati mogućnost da izrazi svoje mišljenje, ali ako je učeniku, zbog govorno-jezičnih teškoća ili osjećaja tjeskobe, takav nastup izazovan, ne treba u tome ustrajati. Pobrinite se da učenici oštećena vida sjede dovoljno blizu izvora zvuka, a učenicima oštećena sluha omogućite sjedenje dovoljno blizu zaslona kako bi vidjeli titlove rečenica na videozapisu. Pri raspodjeli učenika u skupine pripazite da učenik s teškoćama bude u skupini s učenicima koji će ga usmjeravati te mu pružati vršnjačku potporu.

Potrebno je provjeriti mogu li se učenici s teškoćama u razvoju samostalno koristiti internetom. Pri mrežnom pretraživanju učenicima s motoričkim teškoćama bila bi korisna prilagođena tipkovnica i miš. Ako to nije moguće, osigurajte im druge načine pretraživanja informacija. Učenike s oštećenjem vida možete usmjeriti na mrežne stranice koje se mogu prilagoditi za njihove potrebe čitanja. Provjerite mogu li se učenici s teškoćama služiti digitalnim alatom Genially. Ako se učenici zbog motoričkih ili drugih teškoća ne mogu koristiti digitalnim alatom, važno je da učenik preuzme ulogu koja odgovara njegovim mogućnostima. Potrebno je osigurati da učenik s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluje u aktivnosti, odnosno da ne bude pasivan promatrač. Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju i učenicima s oštećenjem vida novi sadržaj možete sažeti i poslati digitalnim putem u prilagođenom obliku (kontrast, povećani font, prored i razmak) kako biste osigurali uspješno učenje.

Uputite učenike da istraže pojmove znanstvene revolucije i znanstvenih revolucija Thomasa Kuhna u parovima ili u skupinama. Možete im pomoći videozapisima Znanstvena revolucija i Thomas Kuhn: Struktura znanstvenih revolucija (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Učenici neka naprave osvrt na svoje istraživanje u obliku prezentacije u digitalnom alatu Genially. Neka u osvrtu također odgovore na pitanja kojima ćete ujedno provjeriti njihovo razumijevanje (npr. Koja je razlika između normalne i revolucionarne znanosti?; Zašto dolazi do revolucionarne znanosti? i slično). Svoje prezentacije trebaju izložiti pred razredom.

Razgovarajte s učenicima jesu li ikad pročitali neku tvrdnju na internetu koja se predstavljala kao znanstvena, no zapravo nije bila. Pitajte ih kako su to provjerili i jesu li je uopće najprije provjerili ili su je podijelili jer je potvrđivala njihova uvjerenja. Neka svoje odgovore obrazlože i oprimjere. Pitajte ih jesu li kada čuli za teorije zavjere koje tvrde da su znanstvenici uskogrudni i ne žele proučavati pojave (primjerice: telepatiju, telekinezu, levitaciju i sl.) koje se kose s njihovom predodžbom svijeta. Pitajte ih slažu li se s takvim pretpostavkama i zamolite ih da svoje odgovore argumentiraju.

Pogledajte s učenicima videozapis Karl Popper, znanost i pseudoznanost (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Razgovarajte o pogledanome. Pitajte ih bi li oni svrstali psihoanalizu u pseudoznanost ili u znanost. Postavite im pitanja za provjeru razumijevanja. Npr. Zašto je Popper gledao na psihoanalizu kao na pseudoznanost? Koje su po njemu najvažnije razlike između znanosti i pseudoznanosti? Zašto po Popperu nikad nije dobro biti siguran u nešto?

Najavite učenicima da će njihov zadatak biti pokušati utvrditi što čini znanstvenu tvrdnju. Ponudite im popis tvrdnji koje su što više povezane s njihovim iskustvom – npr. Utjecaj čovjeka na okoliš doprinosi globalnom zatopljenju. Učenici, podijeljeni u parove, trebaju odrediti koje su tvrdnje znanstvene, a koje su neznanstvene, odnosno pseudoznanstvene. Pitanja možete napraviti u obliku igre u alatu Wordwall.

Zatim izdvojite samo one tvrdnje za koje su učenici zaključili da su znanstvene. Za svaku od njih neka odrede može li se verificirati i/ili može li se falsificirati. Zajedno provjerite rezultate. Nakon toga raspravite s učenicima kako uopće razlikovati znanstvene od neznanstvenih tvrdnji te može li se ijedna opća znanstvena tvrdnja verificirati. Može li se svaka falsificirati? Zašto je to uopće važno?

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Pobrinite se da učenici oštećena vida sjede dovoljno blizu izvora zvuka, a učenicima oštećena sluha omogućite sjedenje dovoljno blizu zaslona kako bi vidjeli podnaslove na videozapisu. Upute zadatka i listu tvrdnji učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju pripremite na papiru formata A4 s uvećanim fontom, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Za učenike s oštećenjem vida tekst pripremite u skladu s njihovim mogućnostima i potrebama (npr. tekst na Brailleovu pismu, auditivni zapis). Pitanja koja se nalaze u alatu Wordwall prezentirajte i verbalno, kako bi svi učenici mogli sudjelovati u aktivnosti.

Uputite učenike (ili jedan dio učenika) da samostalno ili u parovima detaljnije istraže Popperovu filozofiju znanosti ili kritike na nju. Možete im pomoći tako da ih uputite na Popperove tekstove Stupnjevi općenitosti, Modus tollens i Falsificiranje i falsifikacija u Filozofijskoj čitanci Ante Vlastelice. Jedan dio učenika možete uputiti da istraže vezu logike i znanosti preko filozofa tzv. bečkog kruga. Pomozite im tako da ih uputite na čitanje potpoglavlja Verifikacionizam, u poglavlju Stvarnost, u knjizi Borana Berčića Filozofija, sv. 2. Drugi odnosno treći dio učenika možete uputiti da detaljnije istraže razliku između znanosti i ne-znanosti čitajući poglavlje Znanost i ne-znanost u knjizi Uvod u filozofiju znanosti Anthonyja O'Heara. Neka svoje istraživanje predstave razredu u obliku prezentacija napravljenih u digitalnom alatu Canva.

Pitajte učenike znaju li što je znanstvena metoda. Ako ne znaju, napišite im korake znanstvene metode na ploču: promatranje – hipoteza – eksperiment – potvrda / odbacivanje hipoteze. Pitajte ih upotrebljavaju li je u svakidašnjem životu, primjerice, dok traže naočale, mobitel ili nešto drugo što su zametnuli. Zamolite ih da odgovore potkrijepe primjerima.

Podijelite učenike u pet grupa. Učenici u grupama istražuju specifične znanosti: matematiku, prirodne znanosti, društvene znanosti, humanističke znanosti i tehničke znanosti. Naglasak je na istraživanju metodologije kojom se te znanosti koriste. Nakon istraživanja učenici odgovaraju na pitanje – po čemu se razlikuje znanje u ovim pojedinim znanostima? Zadatak obavljaju s pomoću digitalnog alata Wakelet, u kojem skupljaju podatke i pišu odgovore. Objedinjeni podatci grupnih istraživanja trebali bi biti dostupni svim učenicima kao materijal za učenje.

Kad su dovršili i predstavili svoja istraživanja i odgovore, raspravite o temi procjene problema i metoda znanosti te koje bismo kritike mogli uputiti znanstvenim metodama. Neka svaka grupa napiše kritički članak u novinama s pomoću digitalnog alata Fodey, u kojem će se usredotočiti na prednosti, ali i nedostatke znanstvenih metoda koje su prethodno istražili. Neka se koriste i podatcima skupljenima u alatu Wakelet. Mogu i odabrati samo jednu znanstvenu disciplinu (npr. ekologiju, psihologiju itd.). Naglasite im da o odabranim znanstvenim disciplinama ili metodama trebaju promišljati što više kritički, a ne da članci budu u službi populariziranja znanosti. Članke možete zalijepiti na jedan plakat koji će biti na zidu učionice.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Pojmove koje se nalaze na ploči, učenicima s oštećenjem vida i specifičnim teškoćama u učenju, pripremite na papiru formata A4 s prilagođenim fontom, proredom i pozadinom. Pri raspodjeli učenika u skupine pripazite da učenik s teškoćama bude u skupini s učenicima koji će ga usmjeravati te mu pružati vršnjačku potporu. Upute zadatka možete priložiti u pisanom obliku u prilagođenoj formi. Provjerite mogu li se učenici s teškoćama služiti digitalnim alatima Wakelet i Fodey. Ako se učenici zbog motoričkih ili drugih teškoća ne mogu koristiti digitalnim alatom, važno je da učenik preuzme ulogu koja odgovara njegovim mogućnostima. Potrebno je osigurati da učenik s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluje u aktivnosti, odnosno da ne bude pasivan promatrač. Ako se učenik s oštećenjem vida ne može koristiti digitalnim alatom, osigurajte mu sažetak grupnih istraživanja i članaka u prilagođenom obliku (u aplikaciji kompatibilnom s čitačem teksta ili prilagođenom tisku). Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju također možete prilagoditi tekstove tako da su uvećani font, prored i razmak.

Uputite učenike u to što tvrdi scijentizam. Neka u paru istraže kritike na takav pogled na svijet. Možete im pomoći tako da im prikažete videozapis Ograničenja znanosti – kritika scientizma (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Također ih uputite da pročitaju potpoglavlja Znanost kao mitologija i Mitovi i znanost, u poglavlju Znanost i kultura, u knjizi Uvod u filozofiju znanosti Anthonyja O'Heara.

Ako su neki učenici posebno zainteresirani za filozofiju kao znanost, neka pročitaju neko potpoglavlje u poglavlju Što je filozofija?, u knjizi Borana Berčića Filozofija, sv. 2.

Svoje istraživanje učenici mogu provesti s pomoću digitalnog alata Wakelet, a zatim ga predstaviti razredu i spojiti s prethodnim grupnim istraživanjima.