Na samome početku najavite učenicima provođenje aktivnosti utemeljenih na dramskim metodama i postupcima. Razgovarajte o njihovim dosadašnjim iskustvima sudjelovanja u takvoj vrsti aktivnosti i o sudjelovanju u igrokazima koje su s učiteljima pripremali za razne prigode u školi i drugdje. Potaknite ih da pojedinačno, u paru i u grupama provedu dramske vježbe koncentracije, suradništva, uživljavanja. To mogu biti vježbe: naizmjeničnog brojanja do tri u paru, dodavanja zamišljenom lopticom (ili s više loptica) u grupi, traženja zajedničkoga ritma hoda grupe, osvještavanja neverbalne komunikacije igrom paukova i mušica, igranja uloga na zadani problem ili situaciju i sl. (Više o dramskim metodama i postupcima pogledajte u popisu literature.)
Nakon što ste s učenicima proveli svojevrsno zagrijavanje potaknite ih na igru pantomime u kojoj će glumiti i pogađati likove iz bajki, a zatim na provođenje scenskih improvizacija u kojima će se susresti likovi iz različitih bajki. Prisjetite učenike na mogućnost stvaranja humorističnih situacija s obzirom na različitost osobina pojedinih likova. Primjerice, neka razmisle što bi se dogodilo da se susretnu Pepeljuga i kraljevna iz bajke Kraljevna na zrnu graška ili Zvijer iz bajke Ljepotica i zvijer i vuk iz bajke o Crvenkapici…
Nakon provedenih improvizacija postavite učenicima problemska pitanja, npr. Je li lakše glumiti bez teksta koji se mora naučiti napamet ili uz tekst?, Razlikuje li se izgledom tekst igrokaza od teksta bajke?. Učenici će iznijeti svoje mišljenje o scenskim improvizacijama i time utvrditi postojanje različitih pristupa glumi. Ovaj vam razgovor može poslužiti i kao dobro polazište za uvođenje pojma dramskoga teksta pisanoga s posebnom namjenom za izvođenje na pozornici koji se po svojim izvanjskim obilježjima razlikuje od ostalih vrsta književnih tekstova.
Kako bi prepoznali posebna obilježja dramskoga teksta, potaknite učenike na pretraživanje mrežne stranice e-lektire i istraživanje sličnosti i razlike u izgledu teksta, npr. jedne bajke Hansa Christiana Andersena ili braće Grimm te jedne drame, npr. Ekvinocijo Ive Vojnovića. Učenici istražuju razlike u izgledu tekstova radeći u paru. Razgovarajte s učenicima o uočenim razlikama. Neka nekoliko parova koji se dobrovoljno jave iznesu ostalima što su zamijetili u izgledu dramskoga i proznoga teksta, a zatim ih potaknite na proučavanje unaprijed oblikovanih materijala objavljenih na zajedničkom mrežnom zidu s pomoću digitalnog alata Padlet. Ondje za njih pripremite nastavni listić oblikovan s pomoću alata Word ili računalnu prezentaciju oblikovanu s pomoću alata PowerPoint koji će sadržavati: ključne pojmove vezane uz dramski tekst (uloge, monolog, dijalog, didaskalije), objašnjenje postupka dramatizacije, popis uputa za dobre glumce, poveznicu na snimku odabrane dječje predstave i slične materijale. Prednost je upotrebe digitalnog alata Padlet u tome što na jednome mjestu učenicima možete postaviti više različitih materijala (nastavni listić, računalnu prezentaciju, poveznicu na odabranu predstavu i sl.) za samostalno istraživanje koji su im u svakome trenutku dostupni pa se njima mogu koristiti i u sljedećim dionicama aktivnosti te u ostalim aktivnostima scenarija. Alatu se lako pristupa bez otvaranja korisničkoga računa ili otvaranjem besplatnoga korisničkog računa, a alat podržava mogućnost uključivanja učenika kao suradnika koji također mogu dodavati svoje sadržaje na zajednički mrežni zid. Nakon proučavanja materijala parovi postavljaju jedni drugima pitanja o osobitostima dramskoga teksta te odgovaraju na njih.
Učenike zatim podijelite u grupe 4 – 5 učenika te im zadajte zadatak dramatizacije dijela bajke Trnoružica braće Grimm koja se nalazi na stranicama e-lektire. Dramatizaciju mogu oblikovati u alatu Word. Završene dramatizacije učenici mogu pročitati po ulogama javno tijekom aktivnosti (ako vam to vrijeme dopusti) ili ih poslati vama na uvid dogovorenim načinom, primjerice slanjem privatne poruke u MS Teams. Prokomentirajte (ako čitaju naglas) ili pregledajte (ako vam pošalju) njihove dramatizacije i dajte im povratnu informaciju o njima. Ako je potrebno, uputite ih kako mogu doraditi dramatizacije. Predložite učenicima da unutar grupa svoj novonastali dramski tekst uvježbaju kako bi ga mogli što izažajnije pročitati po ulogama.
Na kraju aktivnosti provedite s učenicima samovrednovanje sa svrhom dobivanja povratne informacije o razumijevanju pojmova vezanih uz dramski tekst i dramatizaciju. Listu procjene razumijevanja pojmova vezanih uz dramski tekst i dramatizaciju ili izlaznu karticu možete oblikovati u alatu Word.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i karakteristikama same teškoće. Preporučuje se da učenika s teškoćom premjestite u prednji dio učionice kako biste mu što brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tijekom provođenja dramskih igara i vježbi te scenskih improvizacija vodite računa o tome da učenik s oštećenjem organa i organskih sustava dobije odgovarajuću ulogu u kojoj će moći biti uspješan unatoč svojoj poteškoći.

Učenika s teškoćama u učenju povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnome predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, pročitati uputu za rješavanje zadatka ili neki tekst ili mu pomoći u organiziranju vlastitih bilježaka.

U igri pantomime učenicima s oštećenjem vida opisujte vizualne informacije, a jedan krug odigrajte Alias umjesto pantomime, kako bi učenik bez problema sudjelovao.

Za učenike s teškoćama pripremite posebno oblikovan dokument s pomoću alata Word s navedenim ključnim pojmovima vezanim uz dramski tekst s objašnjenjima pojmova, primjerima i zornim prikazom onoga što se objašnjava te vodite računa o primjerenom grafičkom oblikovanju svih nastavnih materijala (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova).

Prilikom dramatizacije dijela bajke u grupama važno je da svakom učeniku s teškoćama dodijelite učenika mentora koji će mu pomoći u izvršavanju zadataka ako mu je to potrebno. Prilikom organiziranja grupa, smjestite učenika s teškoćama u poticaju grupu koja će ga uključivati u rad u skladu s njegovim mogućnostima. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa, nemojte inzistirati na javnom prezentiranju drame, već pratite njegov rad unutar grupe.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Na početku ove aktivnosti postavite učenicima pitanje, npr. Što je, osim glume i teksta, potrebno osmisliti da bi igrokaz ili kazališna predstava bila uvjerljiva?. Učenici, na temelju svojih iskustava sudjelovanja u pripremama igrokaza za školske priredbe ili na temelju svojih posjeta kazališnim predstavama, odgovaraju na postavljeno pitanje. Ako ste zajedno s učenicima gledali neku dječju kazališnu predstavu, potaknite u razrednom odjelu raspravu o kostimima glumaca, izgledu scene, glazbi i zvukovima u predstavi i sl. S obzirom da svi učenici nemaju ista iskustva vezana uz sudjelovanje u igrokazima ili odlascima u kazalište, unaprijed pripremite materijale na temelju kojih će učenici prepoznati različita scenografska i kostimografska rješenja te svjetlosne i zvučne efekte. Oblikujte galeriju fotografija, npr. u alatu PowerPoint, koje prikazuju: scenografiju na pozornici, rekvizite i kulise, kostime, svjetlosne efekte iz nekih predstava i slično te postavite poveznice na ulomke dječjih kazališnih predstava (to mogu biti snimke dramskih igara vaše dramske grupe, ako ih imate) u kojima se ističu zvučni i svjetlosni efekti. Pripremite i nastavni listić izrađen u alatu Word s ključnim pojmovima vezanim uz scenografiju, kostimografiju, svjetlosne i zvučne efekte u kazališnoj predstavi. Neka uz objašnjenje svakoga pojma na nastavnome listiću bude i ilustracija ili fotografija koja vizualizira pojam koji se objašnjava.

Sve te unaprijed pripremljene materijale podijelite s učenicima na zajedničkom mrežnom zidu s pomoću digitalnog alata Padlet koji omogućuje učenicima lak pristup različitim vrstama materijala (tekstovima, fotografijama, videosadržajima) na jednome mjestu. Radeći u paru, učenici istražuju materijale koje ste s njima podijelili istražujući objašnjenja i primjere pojmova vezanih uz scenografiju, kostimografiju te svjetlosne i zvučne efekte u kazališnoj predstavi. Rezultate svojega istraživanja u paru učenici će sažeti u tri pitanja koja trebaju osmisliti.

Objasnite učenicima da će njihova pitanja poslužiti za izradu kviza za ponavljanje i samovrednovanje naučenoga koji ćete zajednički oblikovati s pomoću alata Wordwall kojem se može lako pristupiti putem e-adrese i upisivanjem željene zaporke, a dostupan je i u besplatnoj verziji. Potaknite učenike da oblikuju pitanja višestrukog izbora te uz svoje pitanje ponude točan odgovor i barem tri ometača (pogrešna odgovora). Parovi učenika koji to žele neka naglas pročitaju svoja pitanja. Razgovarajte s učenicima koja bi pitanja po njihovu mišljenju trebalo uvrstiti u kviz tako da bi on bio što korisniji za ponavljanje naučenoga. Neka učenici čija su pitanja izabrana kao reprezentativna i naći će se u kvizu, pitanja zapišu na papir s kojega ćete ih vi prenijeti u sam kviz oblikovan s pomoću alata Wordwall. Kviz se jednostavno i brzo oblikuje pa to možete učiniti još tijekom provođenja ove aktivnosti nakon što učenicima zadate zadatak za rad u grupama. Izradujući kviz, imajte na umu da točan odgovor u svakom postavljenom pitanju treba posebno označiti kao točan. Nakon što unesete sva željena pitanja i odgovore, možete odabrati hoće li vaš kviz biti prikazan kao igra labirint ili klasično kao kviz s pitanjem i ponuđenim odgovorima. Poveznicu za rješavanje izrađenoga kviza možete postaviti na zajednički mrežni zid alata Padlet i potaknuti učenike na rješavanje kviza na kraju aktivnosti.

Učenicima zadajte zadatak da, radeći u istim grupama u kojima su provodili dramatizaciju dijela bajke Trnoružica tijekom druge aktivnosti ovoga scenarija poučavanja osmisle izgled scene i kostima te izaberu glazbu i svjetlosne efekte za jednu scenu svojega budućeg igrokaza o Trnoružici. Potaknite učenike da se unutar svojih grupa organiziraju kao timovi tako da svaki pojedinac u timu bude zadužen za točno određeni dio zadatka. Kako organizirati timove, pročitajte u Primjeru.

Nakon što završe zadatak, učenici će javno predstaviti ostalima svoje kreativne radove.

Potaknite učenike na vršnjačko vrednovanje grupnoga rada tako da usmeno prokomentiraju svako rješenje. Učenici se mogu javljati za riječ i iznositi svoja zapažanja.

Nakon prezentacije rezultata rada u grupama potaknite učenike da provedu samovrednovanje usvojenosti ključnih pojmova ove aktivnosti. Neka putem poveznice pristupe zajedničkome mrežnom zidu digitalnog alata Padlet i riješe kviz koji ste na temelju njihovih pitanja oblikovali s pomoću alata Wordwall. S obzirom da ovaj digitalni alat nudi statističku obradu rezultata u rješavanju kviza, prikažite učenicima rezultate njihova samovrednovanja i zajedno ih prokomentirajte.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Učenika s teškoćama u učenju povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnome predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, uključujući i oblikovanje pitanja na kraju istraživanja o scenografiji, kostimografiji, zvučnim i svjetlosnim efektima u kazališnoj predstavi.

Prilikom organiziranja grupa smjestite učenika s teškoćama u poticajnu grupu koja će ga uključivati u rad u skladu s njegovim mogućnostima. Osigurajte da učenik s teškoćama dobije u grupi zadatak koji će uspješno riješiti unatoč svojoj teškoći.

Listić za ponavljanje ključnih pojmova grafički primjereno oblikujte (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razamkom između riječi i redova).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Na početku ove aktivnosti učenike potaknite na iznošenje asocijacija vezanih uz riječ kazalište koristeći se digitalnim alatom Mentimeter. Unaprijed pripremite zadatak (novu prezentaciju) u navedenom alatu. Izaberite tip prikaza odgovora Oblak riječi (engl. Word Cloud) te upišite pitanje u za to predviđen okvir: Koja vam asocijacija prva pada na pamet kada čujete riječ kazalište?. Pričekajte kratko da učenici odgovore, a zatim im prikažite njihove odgovore i zajedno ih prokomentirajte.
Nakon toga potaknite učenike da radeći u paru istražuju značenje riječi kazalište na Hrvatskom jezičnom portalu i Hrvatskoj enciklopediji kako bi usporedili svoje asocijacije s objašnjenjem pojma kazalište. Kratke bilješke o značenju riječi kazalište učenici zapisuju na unaprijed pripremljen nastavni listić sa smjernicama za vođenje bilježaka izrađen u alatu Word.
Nakon toga učenici usmjereno istražuju, uz učiteljevu pomoć, mrežne stranice kazališta za djecu i kazališta za odrasle, primjerice dječjega Gradskoga kazališta Trešnja, Dječjega kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Gradskoga dramskog kazališta Gavella, Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija i Gradskoga kazališta Žar ptica koje učenici često posjećuju sa školama.

Učenici istražuju i uspoređuju repertoar ili program te ostale informacije o kazalištima dostupne na stranicama. U Vennov dijagram, koji ćete za učenike pripremitii na istome nastavnom listiću na koji su upisivali bilješke o značenju riječi kazalište, upisuju sličnosti i razlike između kazališta za djecu i odrasle. Usmeno objavljuju rezultate svojega istraživanja. Slušajući odgovore ostalih učenika u razredu, učenici mogu dopuniti Vennov dijagram novim informacijama koje nisu zapisali.
Nakon provedenog istraživačkoga zadatka učitelj najavljuje učenicima kako će ih povesti u virtualnu šetnju Hrvatskim narodnim kazalištem u Zadru kako bi prostorno doživjeli kazalište i naučili nazive dijelova kazališta. Učenici i učitelj tijekom virtualne šetnje razgovaraju o tome koje dijelove kazališta vide i čemu oni služe.
Nakon virtualne šetnje učenici radeći u paru rješavaju zadatke koje ste za njih unaprijed pripremili i podijelili na zajedničkome mrežnom zidu s pomoću alata Padlet. Materijali sadržavaju dva nastavna listića oblikovana u alatu Word. Na jednome je nastavnome listiću prikladna fotografija unutrašnjosti kazališta na kojoj se vide pozornica (scena), gledalište (parket, balkon, lože), zastor i sl. Uz svaki je prikazani dio kazališnoga prostora na fotografiju dodano prazno polje u koje treba upisati njegov naziv. Osim toga na listiću su navedena i objašnjenja čemu koji dio kazališta služi koja također treba povezati s nazivima dijelova kazališnoga prostora. Drugi nastavni listić sadrži kartice s nazivima svih zanimanja u kazalištu (redatelj, inspicijent, koreograf, kostimograf, scenograf, glumac...) koje treba spojiti s opisima tih zanimanja nasumično raspoređenima na nastavnome listiću. Učenici rješavaju zadatke, a zatim parovi koji se za to dobrovoljno jave čitaju naglas svoja rješenja koja se prema potrebi korigiraju i dopunjavaju.

Nakon toga potaknite učenike da izaberu jedno od zanimanja kazališnih djelatnika koje im se najviše sviđa te da s gledišta te osobe prokomentiraju jednu ideju za igrokaz Trnoružica nastalu radom u grupama u prethodnoj Aktivnosti 1 i Aktivnosti 2 ovog scenarija poučavanja. Svoj će komentar učenici oblikovati u kraćem pisanome tekstu koji će sadržavati 100 − 150 riječi. Svoje komentare učenici mogu naglas pročitati ostalima.
Na kraju podijelite učenike u grupe po 4 − 5 učenika te ih potaknite da se prisjete svih zadataka i pojmova s kojima su se susreli u svim trima aktivnostima ovoga scenarija. Uputite ih i na to da su im svi materijali kojima su se koristili i dalje dostupni na zajedničkome mrežnom zidu, a zatim im zadajte zadatak da koristeći se digitalnim alatom Puzzel.org oblikuju križaljku ili osmosmjerku u koje će uvrstiti ključne pojmove vezane uz dramski tekst, kazališnu predstavu i kazalište koje su istraživali u svim trima aktivnostima. Alatu se može pristupiti bez kreiranja korisničkoga računa i kreiranjem besplatnog računa. Osigurajte učenicma dovoljno vremena za upoznavanje s mogućnostima alata te im pomognite u određenim koracima ako se za to pokaže potreba. Kreiranje igara u ovom je alatu prilično jednostavno. Učenici trebaju unijeti pojmove i objašnjenja, a igru će generirati sam alat. Kada učenici oblikuju svoje križaljke ili osmosmjerke, uputite ih da poveznice na svoju igru podijele s drugima na zajedničkom mrežnom zidu alata Padlet. Osigurajte učenicima vrijeme i mogućnost igranja igara koje su oblikovale ostale skupine u razredu.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tijekom uvodne aktivnosti davanja asocijacija na riječ kazalište ponudite učenicima s teškoćama fotografiju kazališta. Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra, podijelite fotografije školskoga posjeta kazalištu kada su i oni bili prisutni kako bi se lakše prisjetili kazališta i svega što se u kazalištu nalazi, pomozite im potpitanjima.

Učenika s teškoćama u učenju povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnome predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći istraživanju mrežnih stranica ili u organiziranju bilježaka.

Omogućite da Vennov dijagram učenici s teškoćama također izrađuju u paru s vršnjakom. Za učenike oštećena vida, omogućite Vennov dijagram u veličini i kontrastu koji im najbolje odgovaraju. Učenicima s poremećajima aktivnosti i pažnje pripremite usmjeravajuća pitanja za izradu Vennova dijagrama kako bi lakše strukturirali razlike između kazališta za djecu i za odrasle.

Tijekom virtualne šetnje Hrvatskim narodnim kazalištem u Zadru uputite učenike s teškoćama, posebno učenike s oštećenjem vida da odaberu ikonu osobe s invaliditetom u donjem lijevom kutu koja omogućava zumiranje zaslona, povećanje fonta i slično. Učenicima s teškoćama pošaljite elektroničkim putem poveznicu na virtualno kazalište kako bi ga mogli više puta pregledati.

Prilikom izrade križaljki ili osmosmjerki u grupama važno je da svakom učeniku s teškoćama dodijelite učenika mentora koji će mu pomoći u izvršavanju zadataka ako mu je to potrebno. Prilikom organiziranja grupa smjestite učenika s teškoćama u poticaju grupu koja će ga uključivati u rad u skladu s njegovim mogućnostima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Potaknite učenike da rasprave o prihvatljivom i poželjnom ponašanju u kazalištu ili na školskoj priredbi za vrijeme gledanja igrokaza ili kazališnih predstava. Pitajte učenike znaju li što znači riječ bonton te što misle koje bi savjete i preporuke za gledtelje kazališnih predstava trebao saržavati kazališni bonton. Zadajte učenicima zadatak da oblikuju kazališni bonton u obliku stripa.

Strip mogu nacrtati na papiru ili ga oblikovati s pomoću digitalnog alata Pixton. Alatu se pristupa unosom e-adrese i zaporke, ali i svojim Google, Edmodo ili Office 365 korisničkim računom. Korisnici mlađi od 19 godina umjesto vlastite e-adrese unose adresu roditelja koji zatim potvrđuju korisnički račun. Postoji besplatan oblik korisničkoga računa. Uputite učenike na osnovne funkcionalnosti alata: biranje predloška stripa, uređivanje okvira, izbor likova, dodavanje teksta u okvir za dijalog i sl. Učenicima će ovaj način izrade kazališnoga bontona biti zanimljiviji i dinamičniji osobito uz upotrebu digitalnog alata koji omogućuje dobru vizualizaciju mogućih situacija u kazalištu. Potaknite učenike da pohrane svoje gotove stripove kako bi ih mogli predstaviti ostalim učenicima u razrednom odjelu.