Učenike podijelite u dvije veće grupe koje predstavljaju poduzetnike. Prva grupa su poduzetnici koji imaju za cilj uštedjeti novac vlastitoj kompaniji za moguću isplatu nagrade zaposlenicima, nazovimo ih Štediše, a druga grupa su poduzetnici koji imaju za cilj pozajmiti novac za ulaganje u proširenje pogona, nazovimo ih Pozajmljivači. U obje grupe učenici odabiru voditelja koji će prezentirati projekcije i svoje zaključke.
Obje grupe na satu uputite da istraže i izračunaju prosjek tečaja eura u odnosu na kunu u posljednje tri godine po mjesecima.
Grupa Štediše radi projekciju koliko novaca bi uštedjeli kada bi:
štedjeli u kunama jednu godinu
štedjeli u eurima jednu godinu
štedjeli u kunama pet godina
štedjeli u eurima pet godina.
Vi zadajete početni iznos, mjesečno odvajanje (ako će ga biti) i godišnju kamatnu stopu. Zadana kamata se obračunava na konačni ušteđeni iznos.
Primjer: Početni iznos 2000 kn , mjesečno izdvajanje 100 kn, godišnja kamatna stopa 4%. Primjer jedne projekcije možete vidjeti na poveznici.
Grupa Pozajmljivači radi projekciju što bi se dogodilo kada bi pozajmili neku svotu novaca uz dogovorene uvjete povrata:
u kunama na godinu dana
u eurima na jednu godinu
u kunama na pet godina
u eurima na pet godina.
Pozajmljenu svotu, uvjete povrata te kamatu određujete vi.
Primjer: Pozajmljeni iznos je 3000 kn. Godišnja kamatna stopa je 6%. Prvo uputite učenike da izračunaju koliko novaca u kunama trebaju vratiti. To je početna svota s kojom dalje izrađuju svoje projekcije.
Konačni iznos za povrat novca računaju po jednostavnom kamatnom računu.
Primjer jedne projekcije možete vidjeti na poveznici.
Za navedene zadatke moguće je koristiti neki od digitalnih alata za proračunske tablice, npr. Excel.
Nakon prezentacije rezultata po grupama, povedite razgovor o prednostima, ali i riziku baratanja valutom koja nije domaća. Što bi se dogodilo s našom uštedom u eurima ako bi se tečaj znatno smanjio? Što bi se dogodilo s dugom ako bi se tečaj znatno povećao?
Poželjno je da zaključak bude kako je bilo kakvo baratanje novcima rizično i koliko god predvidjeli situaciju, ne možemo sa 100 % sigurnošću računati na taj ishod.
Učenike je poželjno unaprijed upoznati s planom aktivnosti te im prirediti predložak za praćenje plana u tiskanom ili digitalnom obliku. Na predlošku, uz naziv teme, upisuju se nazivi i oblici aktivnosti, postavljeni zadatci, načini računanja, dobiveni rezultati i zaključci. Smjernice unutar pojedinih aktivnosti mogu biti postavljene u obliku pitanja ili rečenica za dopunjavanje. Korištenje predloška poželjno je za sve učenike, a posebno za učenike s ADHD-om, poremećajima iz spektra autizma, poremećajima ponašanja. Predlošci trebaju biti pregledno grafički organizirani, uvećanog fonta i tiska s razmacima.
Unutar grupa za učenike kojima je potrebno možete organizirati rad u paru (posebno za učenike s oštećenjima vida i motoričkim oštećenjima). Zadatke konkretizirajte po učeniku kako bi se pratila njegova uspješnost rješavanja, provjerite poznavanje rada u excel tablici, ponudite primjer i ispitajte razumijevanje postavljenog zadatka (posebno učenika s ADHD-om, učenika s PSA) te omogućite učenicima da iznesu u čemu im je važna podrška. Učenicima se po potrebi može prirediti tablica u koju će uz upisan zadatak unositi gotove podatke.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Uputite ih da istraže što se dogodilo s tečajem švicarskog franka 2007. i 2008. godine. Nešto što je u jednom trenutku bilo najbolje i najpovoljnije, preko noći se pretvorilo u kaos na financijskom tržištu. Rezultate istraživanja učenici mogu prezentirati ostatku razrednog odjela u nekom od digitalnih alata za izradu prezentacija, npr. PowerPoint. Pri izradi prezentacije uputite učenike da razmisle o ciljanoj skupini kojoj žele prenijeti rezultate i kako do te ciljane publike doprijeti.
Kao uvod u aktivnost zadajte učenicima da kod kuće prouče što bi značio ulazak Hrvatske u eurozonu te kakva su iskustva drugih zemalja koje su već dio eurozone.
Kao pomoć u istraživanju ponudite im neke od sljedećih tekstova na poveznici 1 i poveznici 2. Neka istraže koji su glavni argumenti za i protiv ulaska te što će to značiti za građane, prvenstveno misleći na često naglašavanje povećanja cijena.
Učenike podijelite u grupe (4–5) učenika. Raspravite s učenicima što su saznali o eurozoni i iskustvima drugih država članica te mogućnost ulaska Hrvatske u eurozonu uz pitanje: Po kojem tečaju bi se izvršila konverzija? Upitajte ih što su saznali o povećanju cijena, koliko je ono bilo u prosjeku, jesu li države prije ulaska uvele monitoring nad cijenama i koliko je to razdoblje trajalo. Potaknite raspravu o tome koji bi postupci od strane trgovačkih poduzeća, pri uvođenju eura, bili nefer postupci (npr. zaokruživanje cijena pri konverziji) te kako i na koji način bismo isto uočili.
Nakon uvodne rasprave, učenici započinju rad u grupama. Svaka grupa odabire po volji određeno trgovačko poduzeće (možete im i sami dodijeliti vrstu poduzeća prema području djelatnosti: prehrana, bijela tehnika, modna industrija, ugostiteljske djelatnosti…) i osmišljava naziv tvrtke. Članovi grupe čine upravu tog poduzeća i odlučili su voditi politiku nefer uvođenja eura. Procjenjuju kada bi Hrvatska mogla ući u eurozonu i uzimaju u obzir da će godinu dana prije ulaska Hrvatska uvesti monitoring nad cijenama i da u tom periodu neće moći povećavati cijene. Istražuju i određuju prosječan tečaj eura posljednjih nekoliko godina i procjenjuju po kojoj bi se vrijednosti mogla izvršiti konverzija.
Odabiru nekoliko (3-4) “svojih” proizvoda čije bi se cijene nakon navedene konverzije mogle zaokružiti, odnosno povećati i njima donijeti veći profit, ali to u periodu monitoringa nije moguće izvršiti, stoga osmišljavaju plan kako povećati te cijene do početka monitoringa nad cijenama kako bi ta cijena u trenutku konverzije bila točno ona zaokružena cijena, ne uzimajući u obzir povećanje cijena zbog inflacije. Povećanje cijena provode linearno kroz dulje vremensko razdoblje. Odlučuju hoće li to povećanje biti mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje. Sastavljaju linearnu funkciju koja će prikazati rast cijene i prikazuju je u nekom od računalnih programa dinamične matematike, npr. GeoGebra.
Primjer. Učenici odabiru jedan artikl koji košta približno 1 euro (po tečaju kojeg su odredili kao najizgledniji u trenutku konverzije). Za razdoblje do početka monitoringa uz pomoć Geogebre prikazuju mogući rast te cijene do ciljane vrijednosti od 1 eura. Pretpostavimo da će Hrvatska ući u eurozonu za točno 6 godina od danas, tj. do monitoringa nam ostaje točno 5 godina. Nakon crtanja linearne funkcije dogovaraju na koji način će izvršiti povećanje cijene (mjesečno, kvartalno, itd.) Jednu takvu projekciju možete pogledati na poveznici.
U nekom od alata za proračunske tablice, npr. Excel Online, rade tablicu s promjenama cijena i prikazuju promjenu cijene linijskim dijagramom. Za sve odabrane proizvode računaju koliko će njihov kupac nakon konverzije te proizvode plaćati skuplje. Sastavljaju jednostavno izvješće u obliku prezentacije, npr. PowerPoint i prezentiraju svoj plan ostalim grupama.
Nakon prezentiranja svih grupa pokrenite raspravu: Koje će od ovih poduzeća najviše oštetiti potrošače? Koliko je takav način razmišljanja moguć i realan? Možemo li doista očekivati takav scenarij te imamo li mi kao potrošači mogućnost pravne zaštite u takvim slučajevima?
Učenicima je za istraživanje kod kuće možete ponuditi predloške na kojima će na temelju pregleda zadanih poveznica upisati pozitivne i negativne posljedice ulaska zemalja u Eurozonu po građane tih zemalja. Za učenike koji imaju problem u snalaženju na internetskim stranicama možete prirediti podatke u grafički sređenom tiskanom obliku (primjerice za učenike s teškoćama čitanja i pisanja, s motoričkim oštećenjima, oštećenjima vida).
Za sve potrebne pojmove koje će istraživati, potrebno je ispitati razumijevanje i po potrebi objasniti što je to primjerice pojam konverzije, monitoringa.
Nakon podjela u grupe učenicima prema potrebi podijelite predloške s pitanjima koja će im pomoći u pripremi za raspravu i aktivnom sudjelovanju (posebno važno za učenike s jezično-govornim glasovnim teškoćama, s ADHD-om, s teškoćama iz spektra autizma i učenicima s teškoćama iz područja mentalnog zdravlja).
Za rad u grupi učeniku nastojte konkretizirati zadatak kojim će doprinijeti radu grupe te s učenikom utvrdite plan izvođenja rada. Potrebno je provjeriti razumije li učenik zadatak. Ukoliko je potrebno, osigurajte rad u paru (za učenike s oštećenjima vida, motoričkim teškoćama, teškoćama čitanja i pisanja, s ADHD-om).
U završnom dijelu možete razgovarati o ulozi Hrvatske udruge za zaštitu potrošača u našem društvu.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu iz svojih tablica povećanja cijena izračunati koliko bi ukupno u tom periodu trgovci zaradili više, tj. koliko bi u postocima iznosilo ukupno povećanje njihova prihoda za odabrane proizvode. Za jedan proizvod neka istraže kolika je prosječna potražnja za taj proizvod u nekom trgovačkom poduzeću i izračunaju koliko bi mogli uprihoditi više ovakvim porastom cijena.
Predlažemo da na početku s učenicima razgovarate o njihovom mjestu, njegovim znamenitostima, prirodnim i kulturnim ljepotama itd. Saznajte što bi u svom mjestu pokazali zalutalom posjetitelju, prijatelju koji ih prvi puta posjećuje i slično? Dodijelite učenicima zadatak da izrade brošuru s turističkom ponudom svog mjesta u nekom od alata za grafički dizajn kao što je Canva.
Potom učenike podijelite u grupe koje će zajedničkim radom pridonijeti stvaranju jedne turističke brošure. Odredite im budžet koji su od svoje općine/grada dobili za izradu brošure izražen u kunama i eurima. Neka svaka grupa istraži jedan od sljedećih elemenata turističke ponude: prirodne i kulturne znamenitosti, smještajni kapaciteti, ugostiteljski kapaciteti, sportska infrastruktura te druge elemente turističke ponude koje bi uključili u brošuru. Svaki element turističke ponude potrebno je specificirati (Koje su prirodne i kulturne znamenitosti? Koje vrste i koliko smještajnih kapaciteta ima moje mjesto? Koje vrste i koliko ugostiteljskih kapaciteta ima moje mjesto? Koju sportsku infrastrukturu ima moje mjesto?), navesti općeniti opis te utvrditi cijene ulaznica za prirodne i kulturne znamenitosti u kunama i eurima. Na temelju dobivenih podataka učenici u alatu kao što je Google Earth izrađuju interaktivnu kartu (nakon prijave na Google račun, otvoriti Google Earth i u izborniku odabrati “Projekti’”) u kojoj će simulirati obilazak svog mjesta i na kojoj će ucrtati biciklističke i pješačke rute, lokacije turističkih znamenitosti, restorana, smještajnih kapaciteta itd.
Nakon izrade karte, učenici neka istraže koja je cijena tiska jedne brošure te na temelju izračuna izrade financijski plan u kunama i eurima i odrede koliko brošura uopće mogu tiskati s obzirom na budžet. U brošuri je potrebno navesti, osim interaktivne karte, općenite opise elemenata turističke ponude kao i cijene ulaznica za prirodne i kulturne znamenitosti koje će biti izražene u domaćoj (kune) i stranoj valuti (euri). Na kraju aktivnosti neka vam učenici predstave svoju brošuru. Potaknite ih da brošuru predstave i izvan učionice (npr. za Dan škole ili za vrijeme sajma u vašem mjestu, lokalnoj zajednici itd.).
Prije izrade brošure s turističkom ponudom učenicima je poželjno demonstrirati jednu brošuru kako bi se upoznali s mogućom ponudom na pojedinim područjima te popričati o karakteristikama naselja u kojem oni žive (poznate građevine, površine, sportski objekti). Taj zadatak mogu dobiti i za rad kod kuće kako bi se što bolje pripremili za temu koja slijedi. U tom slučaju, poželjno im je dati plan po kojem će raditi te konkretne poveznice ili gotov tiskani materijal.
U grupnom radu, za učenika s određenom teškoćom, treba pripremiti konkretan zadatak i po potrebi organizirati rad u paru (za učenika s oštećenjem vida, s motoričkim oštećenjima). Za izvođenje pojedinih aktivnosti dobro je da učenici prethodno učine istraživački plan ili im ga vi ponudite kako bi imali slijed svih ključnih sastavnica (primjerice korake važne za utvrđivanje cijene brošure, financijskog plana, količine letaka i slično).
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike da osmisle suvenir svog mjesta te ga izrade u suradnji s nastavnikom iz Likovne kulture. Kako bi što bolje promovirali svoj suvenir, mogu ga uvrstiti u svoju brošuru koju će izraditi u alatu kao što je Canva, a mogu ga oglašavati na stranicama svoje škole, prodavati preko školske zadruge i na školskim priredbama ili ga ponuditi turističkoj zajednici na prodaju. Učenici mogu izraditi i promotivni video u alatu kao što je Adobe Spark.
Aktivnost je zamišljena kao projektna nastava u kojoj sudjeluju učenici različitih školskih programa (gimnazijskog programa i programa ekonomske škole). Prije aktivnosti treba pronaći razredne partnere. Ako škola ima navedene programe, to mogu biti razredi unutar škole, ako ne, povežite se sa školom koja ima traženi program. Učenici ekonomske škole svoj dio aktivnosti mogu obavljati u sklopu nekog strukovnog predmeta, primjerice poduzetništva.
Učenike podijelite u grupe od četiri ili pet učenika. Odmah odredite grupe partnere (jedna s gimnazijskim programom, jedna s ekonomskim). Učenici sve aktivnosti rade zajednički, no učenici gimnazijskog programa prvenstveno su zaduženi za osmišljavanje postava muzeja vodeći računa o povijesnim razdobljima, kritici izvora i logičnom grupiranju artefakata.
Dogovorite vremenski okvir za istraživanje i rad na terenu. Svaka grupa treba izraditi virtualni povijesni muzej. Muzejski artefakti trebaju biti iz povijesnog razdoblja unutar kojeg se radi nastavna jedinica (ili iz nekog ranije obrađenog). Nakon što odaberu temu, osmišljavaju postav, fotografiraju i traže artefakte. Poželjno da istraživanje bude na nekom povijesnom lokalitetu ili muzeju, ali može se provesti i na mrežnim stranicama.
Učenici odabiru izradu sljedećih muzeja: muzej antičkog i srednjovjekovnog novca, muzej trgovine te muzej obrta i manufakture. Muzej može biti općeg karaktera ili (ovisno o povijesnim materijalima) imati samo lokalnu ili nacionalnu baštinu. U sklopu muzeja antičkog i srednjovjekovnog novca uputite učenike da se ne zadržavaju samo na kovanom novcu, nego da u izložbu uključe i druge vrste novca, primjerice krzno kune na teritoriju Slavonije. Učenici artefakte mogu pronaći u lokalnim muzejima, udžbenicima i internetu. Muzej obrta i manufaktura uključuje različite obrte i manufakture obrađivanog razdoblja: krojače, kovače, postolare, krznare... Neka se učenici orijentiraju na one u kojima će moći prikazati veći broj artefakata. Muzej trgovine može se orijentirati na osobu trgovca – njegovu odjeću, osobne predmete trgovaca, trgovačku opremu (novac, prijevozna sredstva), predmete trgovine (poljoprivredni proizvodi, obrtnički proizvodi i dr.), trgovačke rute itd.
Svaka grupa treba napisati (500 - 1000 riječi) objašnjenje svoje izložbe. Zadajte im nekoliko pitanja na koja u objašnjenju trebaju odgovoriti. Pitanja za grupu „muzej antičkog i srednjovjekovnog novca“: Koje institucije/osobe su imale pravo kovanja novca? Kako se određivala vrijednost pojedinih vrsta novca? Što je bio razlog dominacije kovanog novca kao dominantne vrste novca? Preporučite im tekst koji će ih uvesti u problematiku. Pitanja za grupu „muzej obrta i manufaktura“: Kako feudalna staleška struktura utječe na razvoj srednjovjekovnog i novovjekovnog poduzetništva? Koje su pozitivne a koje negativne strane djelovanja cehova u razvoju poduzetništva tog vremena? Zašto su manufakture, u odnosu na obrte, povećale zarade poduzetnicima? Kao pomoć preporučite im članak 1 i članak 2. Pitanja za grupu „muzej trgovine“: Koje su trgovačke rute dominirale trgovinom? Koji su bili izvori financiranja trgovačkih pothvata? Kako je trgovina utjecala na društveni i politički život lokalnih zajednica? Kako gilde utječu na trgovinu? Kao pomoć preporučite im članak 1 i članak 2.
Virtualni muzej mogu izraditi u Artstepsu. Svaki učenik sudjeluje u postavu muzeja s barem dva artefakta, a poželjan je ukupan broj između 12 i 16. Svaki artefakt treba ukratko opisati i objasniti što ga kvalificira za postav. Primjerice, učenik je u muzej antičkog i srednjovjekovnog novca stavio novčić iz vremena cara Hadrijana. U opisu stoji: rimski novčić iz vremena cara Hadrijana (2. st.).
Paralelno, grupe s ekonomskim programom na temelju rada suradničke gimnazijske grupe izrađuju poslovni i operativni plan muzeja.
Učenici, npr. u Wordu Online, pripremaju: program za posjetitelje, cijene ulaznica u domaćoj i stranoj valuti (euru), plan prihoda i rashoda te marketing. Otvorite dokumente, odredite osnovnu strukturu dokumenta (financije, predmet poslovanja, opis aktivnosti i marketing) i omogućite zajedničko korištenje članovima grupe. Pratite rad učenika i usmjeravajte ih. U osmišljavanju programa za posjetitelje i marketinga učenici vode računa o sastavu postava muzeja te se na njega što više referiraju.
Suradničke grupe na kraju osmišljavaju zajedničko predstavljanje projekta (prikaz virtualnog muzeja te poslovni i operativni plan). Prezentiraju zajednički pred oba razreda u 10 minuta. Ako nije moguće zajedničko predstavljanje, tada svaka suradnička grupa predstavlja projekt unutar svog razreda ili škole.
Za izvođenje terenske nastave organizirajte rad u paru kako bi se prilikom školskog izleta ili posjeta muzeju učenicima s motoričkim oštećenjima osigurala moguća pomoć, a učenicima s oštećenjima vida pružio potreban opis terena ili objekata koji se promatraju. Ovisno o lokaciji ili zadatku možete učenicima unaprijed ponuditi fotografije ključnih objekata, njihove zvučne opise (važno za učenike s oštećenjima vida) ili određene poveznice ili sažetke s aplikacijama (za učenike s većim teškoćama čitanja) da ih prouče kod kuće.
Potrebno je da se učenici prije početka rada, odnosno prije podjela u grupe, međusobno upoznaju, tj. da se predstave. Uputno je dati plan sa sastavnicama za potrebe izvođenja rada na programu virtualnog muzeja i izradu projekta poslovanja muzeja u grafički prilagođenom tisku ili na zvučnoj razini (učenicima s oštećenjima vida). Učenicima zadajte konkretan zadatak ili zadatke kojima će doprinijeti radu grupe.
Po odabiru teme poželjno je učenicima uručiti pitanja na koja istraživanjem trebaju odgovoriti. Učenicima s oštećenjima vida važno je opisom (ne samo imenovanjem) predočiti izabrane artefakte za grupiranje.
Prije korištenja digitalnog alata Artsteps ili nekog drugog utvrdite znaju li učenici koristiti isti, a ako ne znaju, demonstrirajte njegovo korištenje izradom dijela prikaza virtualnog muzeja.
U završnom dijelu poželjno je utvrditi koje su sve odlike dobro osmišljenog projekta u programskom i financijskom pogledu.
Učenicima je potrebno omogućiti dovoljno vremena za pripremu i predstavljanje projekta (posebno učenicima s jezično-govornim glasovnim teškoćama, oštećenjima sluha, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije i s PSA).
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike da istraže dodatne načine, osim muzeja, povezivanja tema iz povijesti i poduzetništva, npr. turističke posjete nekom povijesnom lokalitetu, filmska industrija (igrani i dokumentarni filmovi i serije), rekonstrukcije povijesnih bitaka i drugo. Učenik istražuje jedan način i razrađuje projekt, pri čemu može koristiti digitalne alate Word i Excel za izradu potrebnih tablica, SWAT analize i vremenskog tijeka projekta (Office 365 paket). Poželjno je da se projekt poveže s lokalnom ili nacionalnom poviješću.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.