Kako bi utjecali na neke promjene u školi, potaknite učenike da organiziraju referendum u školi na način da uključe sve učenike škole u odlučivanje. Recite učenicima kako predložene promjene trebaju biti izvedive i mogu se odnositi na stvari i pravila u školi i oko škole, a utječu na kvalitetu boravka u školi. Nakon što učenici iznesu prijedloge, neka postave „referendumska“ pitanja za predložene promjene, primjerice: Slažete li se da veliki odmor traje pet minuta dulže? Slažete li se da nastava počne u 8.30 sati? Je li potrebno osigurati mjesto za parkiranje bicikala ispred škole? Je li u Kućni red potrebno uvesti klauzulu o zabrani nošenja cipela na petu za vrijeme nastave? i slično. Sva predložena pitanja raspravite s učenicima te, ako je potrebno, objasnite im zašto neka pitanja treba odmah odbaciti i zašto neka pitanja treba drugačije formulirati. Kada je sastavljena lista pitanja, neka učenici dogovore sastanak s rukovodstvom škole, odnosno pravnom i pedagoškom službom te s ravnateljem škole. Isto tako, neka učenici odaberu predstavnike koji će iznijeti prijedloge promjena nadležnim službama. U spomenutom razgovoru, predstavnici učenika doznat će koja su pitanja izvediva, odnosno koja pitanja odobrava rukovodstvo škole, a koja ne. Isto tako, učenici će doznati razloge zašto neki prijedlozi nisu provedivi. Sve povratne informacije učenici će prenijeti svojim kolegama u grupi. Obavijest o aktivnosti i načinu njenog provođenja, učenici će pročitati svim razredima škole te je poželjno da se obavijest o „referendumu“ i načinu glasanja objavi i na stranicama škole.

Kreirajte u Microsoft Teamsu, ili nekoj drugoj aplikaciji koju koristite u školi, kanal pod nazivom Školski referendum te imenujte sebe i učenike koji provode ovu aktivnost kao vlasnike, a sve učenike škole pridružite kao članove tog kanala. Koristeći alat za izradu upitnika Microsoft Forms (pitanje tipa višestruki izbor), sva odobrena „referendumska“ pitanja rukovodstva škola navedite u obrascu i objavite na zidu kanala te neka svi učenici škole glasaju za pitanje koje je najvažnije za kvalitetniji boravak u školi. Svi učenici škole mogu komentirati pitanja u kanalu i predlagati nova za neki budući „referendum“ , a učenici koji provode aktivnost, zajedno s nastavnikom/nastavnicom koji/koja vodi aktivnost, odgovaraju na moguća pitanja i prijedloge. Pitanje koje prikupi najviše glasova, postavit će se kao „referendumsko“ pitanje. Školski „referendum“ provedite u nedjelju i dajte točno vrijeme provođenja. Rezultati glasanja neka budu vidljivi svima u Teams kanalu.

Nakon dobivenih rezultata, učenici koji provode ovu aktivnost, analiziraju rezultate školskog „referenduma“ koji uključuju, odaziv učenika u odabiru „referendumskog“ pitanja kao i ukupnu izlaznost učenika na „referendum“ u nedjelju. Spomenutu analizu objavite u kanalu gdje će ista biti vidljiva svim učenicima škole.

Učenici će istražiti funkcioniranje atenske demokracije i njezinih institucija iz čega će moći zaključiti o važnosti funkcionalnog demokratskog državnog uređenja za aktivno sudjelovanje građana u političkom i javnom životu.

Učenike podijelite u 4 grupe. Svaka grupa će provesti međusobnu minidebatu o jednom političkom pitanju u antičkoj Ateni. Kao pripremu za debatu koristite obrnutu učionicu. Učenici prije sata kod kuće trebaju proučiti temu o kojoj će raspravljati. Istraživanje obavljaju mrežnim pretraživanjem. No, za svaku temu ponudite im tekst kojim mogu započeti istraživanje. Planirane teme debata su: ostrakizam, prava stanovnika Atene, izravna demokracija i izbor ždrijebom (str. 17) te institucije demokratske Atene (str. 9-13, 17).

Debatu će učenici obaviti na satu. Odredite osnovna pravila debate: učenici ne smiju upadati u riječ, svatko treba govoriti i na kraju debate neće se birati pobjednik. Pravila možete prilagoditi iskustvu učenika s debatiranjem i željenim ishodima debate. Na početku, uz vašu pomoć, trebaju odrediti tezu debate. Teza mora biti vezana uz njihovu debatnu temu. Primjerice, teza grupe koja debatira o ostrakizmu može biti da je ostrakizam spasio atensku demokraciju od diktature ili teza grupe koja debatira o izravnoj demokraciji može biti da je izravna demokracija bolje rješenje nego predstavnička demokracija i sl. Svaka grupa određuje zapisničara koji zapisuje argumente koje su učenici iznijeli.

Nakon debate zapisničar iz svake grupe ukratko predstavlja tijek debate i iznosi argumente koje su učenici iznijeli u debati. Razgovarajte s učenicima o atenskoj demokraciji. Neka usporede antičku demokraciju sa suvremenom. Je li model demokracije u Ateni primjenjiv na suvremena društva? Jesu li institucije kao što je ostrakizam prihvatljive u suvremenim državama? Smatraju li da je poželjno često mijenjati pravila demokracije?

Postupci potpore

Prilikom istraživanja uputno je voditi brigu o interesima učenika s teškoćama i mogućnosti prikupljanja podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Stoga je za učenika s određenim oštećenjem potrebno dogovoriti prikupljanje podataka jedne vrste ili točno određenih podataka. Pri planiranju aktivnosti može se predvidjeti na što će učenik posebno obraćati pažnju. Tijekom rada u grupi uputno je za učenika s teškoćom pripremiti pisani predložak s kojega može pročitati sadržaj teksta uz provjeru razumije li sve pojmove. Također, potrebno je na predložak napisati pitanja koja će učenicima biti upućena te je učenike s teškoćama potrebno usmjeravati na ključne odrednice sadržaja, posebno učenike s oštećenjima vida, sluha i teškoćama pažnje i koncentracije. Upute za rad dobro je razlomiti i tako u koracima učeniku ponuditi postupnost. Prilikom razgovora i debate učenika koji mucaju, imaju artikulacijske poremećaje i oštećenja sluha ne treba ispravljati ili zahtijevati da govore pred razredom ako to sami ne žele te je učenike s teškoćama potrebno potaknuti i ohrabriti da iznesu svoje pretpostavke i navedu primjere iz vlastitog života kako bi bili aktivni, a ne pasivni sudionici na nastavi.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici osmišljavaju alternativna pravila i alternativne institucije za demokraciju antičke Atene. Učenici trebaju proučiti uvodni tekst o atenskim institucijama (str. 7-18). Zatim, koristeći digitalni alat Microsoft Word, rade tablicu u kojoj u jednom stupcu upisuju koje institucije i pravila bi promijenili, a u drugom daju obrazloženje za promjenu. Učenici tablicu predstavljaju na satu ponavljanja. Razgovarajte s učenicima je li moguće iz današnje perspektive i s današnjim moralnim standardima opravdano kritizirati društva iz prošlosti koja te standarde nisu poznavali.

Aktivnost započnite dijaprojekcijom fotografija koje prikazuju aktivističke akcije “žena u crvenom” u različitim dijelovima Hrvatske i svijeta. To mogu biti fotografije snimljene u Argentini, SAD-u, Irskoj, Poljskoj i Hrvatskoj s prosvjeda organiziranih različitim povodima: od prosvjeda zbog ugrožavanja ženskih prava do prosvjeda za prava životinja. Fotografije su dostupne na mrežnim stranicama Guardiana, Quartza, Pete, Slobodne Dalmacije, Vox Feminae i dr. Dijaprojekciju možete izraditi koristeći aplikaciju Sway. Upitajte učenike znaju li što predstavljaju žene u crvenom i što je potaknulo aktivistice da se odjenu na taj način.

Nakon uvodnoga razgovora učenike podijelite u onoliko grupa koliko ste fotografija odabrali. Svaka grupa istražuju na internetu gdje je i kojim je povodom snimljena njihova fotografija te kakve je reakcije izazvala akcija među sugrađanima i vladajućima. Prikupljene informacije učenici predstavljaju u obliku jednominutnoga govora.
Učenici će u istim grupama čitati odabrane ulomke iz romana Margaret Atwood “Sluškinjina priča” i povezati ih s protestnim akcijama o kojima su istraživali na internetu. Uspoređuju temu, likove i ideje iznesene u književnome tekstu s idejama aktivista i njihovom borbom za određena društvena prava. Uočavaju sličnosti i razlike u distopijskome društvu i našemu društvu. Zaključuju koja su demokratska prava likova ugrožena i kako suvremena demokratska društva ta prava promiču i potiču svoje građane na preuzimanje odgovornosti u kontroli vlasti i donošenju političkih odluka. Odaberite ulomke iz različitih dijelova romana: prije i nakon ukidanja demokracije i ženskih prava te ulomke koji prikazuju novi društveni ustroj da bi učenici mogli istražiti i usporediti demokratska društva i diktature iz različitih perspektiva.
Na kraju svaki učenik potaknut tekstovima predlaže i svoju akciju kojom bi pod krinkom “žena u crvenom” upozorio na ugrožavanje prava određenih društvenih skupina ili pojedinaca u hrvatskome društvu. Svoje ideje učenici dijele na brzinskim spojevima (speed date). Nakon razmjene ideja povezuju se učenici sa sličnim zamislima u novu grupu. Grupa objavljuje svoj prijedlog na zajedničkoj Padlet ploči koju ste unaprijed pripremili. Ostali učenici komentiraju prijedlog i odlučuju se glasanjem za prijedlog koji će izvesti zajedničkim performansom.

Postupci potpore

Prilikom dijaprojekcije fotografija i istraživanja, uputno je za učenike s teškoćama u grupi osigurati rad u paru i predvidjeti ulogu koju će pojedini učenik s teškoćom imati prilikom istraživanja, u skladu s njegovim sposobnostima i ograničenjima (npr. dopunjavanje, pretraživanje jednog podatka itd.) te je pritom uputno da učenik dobije pitanja i prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravlja o onom dijelu koji je za njega bio najviše motivirajući i na kojem je bio najviše angažiran. Prilikom čitanja i rada na tekstu za učenike s teškoćama čitanja, kao i za učenike s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti i oštećenjem sluha, potrebno je pripremiti predložak na kojem mogu pratiti tekst. Predložak može biti prilagođen primjerice, veličinom slova, podebljanim tiskom, povećanim razmakom, jasnim i kratkim pitanjima, dvostrukim proredom između riječi i rečenica, s poravnanjem teksta s lijeve strane kao i uputama, a neki pojmovi mogu biti istaknuti i podebljani. Rješavanje za te učenike vremenski ne treba ograničavati te im je potrebno smanjiti broj zadataka na kojima trebaju raditi. Kod predlaganja, odnosno razgovora, uputno je učeniku napisati nekoliko važnih pitanja na temelju kojih će iznositi svoje prijedloge te je dobro da ima plan rada u koracima. Za učenike s oštećenjima vida uputno je da imaju svoje računalo, tablet ili čitač ekrana, a slabovidni učenici prilagodbu ekrana uz pomoć programa ZoomText.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele mogu pogledati televizijsku seriju snimljenu prema romanu Margaret Atwood, usporediti roman i ekranizaciju te procijeniti što je više utjecalo na društveni aktivizam.

Na početku aktivnosti nastavnik izlaže učenicima naslov aktivnosti Servire sive serviri, a zatim ga zajedno analiziraju, najprije na gramatičkoj razini. Kada dođu do točnog prijevoda naziva Služiti ili biti služen, zajedno povezuju taj naslov s temom demokracije i sudjelovanja u demokratskim procesima. Zatim učenike podijelite u dvije grupe te im zadajte da, pretražujući internet, istraže poznate osobe iz rimske povijesti i način odlučivanja u raznim antičkim društvima.
Jedna grupa neka istraži i zapiše osobe, njihova politička rješenja koja su primjenjivali te povijesna djela, na primjer Sula - proskripcije, Cezar - ratovi, Livija - trovanje i sl. Druga grupa treba istražiti državna uređenja, kao što su aristokracija, oligarhija, monarhija, demokracija i sl.
Zadatak im je da pripreme mali kompendij, odnosno mali priručnik značenja pojmova. Osobita se pažnja ovdje mora posvetiti istraživanju načina funkcionirana atenske demokracije i njenih temeljnih institucija (eklesia, bule, arhontes) o čemu se može pripremiti kratka PowerPoint prezentacija.

Najavite učenicima da će sudjelovati u pokaznoj vježbi iz grčke demokracije. Nakon uvodnog izlaganja o atenskoj demokraciji, svi učenici na osnovu istraživanja u kratkoj skici pripremaju pet odluka/poteza koje bi donijeli kada bi imali vlast u razredu/školi/naselju/državi (dogovorite se s učenicima o području odlučivanja). Važno je da plan odlučivanja ostane tajan.
Zatim se pristupa izboru arhonata i ostalih upravnih tijela. Izbor se, prema običajima atenske demokracije vrši ždrijebom, dakle slučajnim odabirom (npr. izvlačenje imena iz šešira). Svi upravitelji, počevši od arhonta eponima, zatim otkrivaju svoje vladarska planove koji sada postaju izvršni. Nakon iznošenja svih planova analiziraju se učinci odluka i djela arhonata na zajednicu. Poseban naglasak se stavlja na tip vladavine (opet sukladno prethodnom istraživanju) i analizu procedura donošenja odluka, kao i na povezivanje takvog djelovanja s djelovanjem osoba iz rimske povijesti koje su učenici istraživali. Jesu li se u svojim odlukama vodili principom servire (služiti) ili serviri (biti služen)?

U drugom dijelu aktivnosti primijenite današnja demokratska pravila što znači da kandidati svoje planove otkrivaju unaprije, te se nakon kratkog predstavljanja njihovih programa provodi glasovanje. Glasovanje organizirajte koristeći alat Voting s mrežnog sjedišta Learning Apps.

U vođenom razgovoru učenici zatim analiziraju razlike među scenarijima, načinima odlučivanjima, utjecaju odluka vlasti i pojedinaca na slobodu te sudjelovanju pojedinca u demokratskom odlučivanju s naglaskom na početnu temu, služi li vlast narodu ili narod vlasti.

Postupci potpore

Prilikom istraživanja uputno je voditi brigu o interesima učenika s teškoćama i mogućnosti prikupljanja podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Stoga je za učenika s određenim oštećenjem potrebno dogovoriti prikupljanje podataka jedne vrste ili točno određenih podataka. Također je potrebno provjeriti razumije li učenik sve ključne pojmove te mu je značenje potrebno ponoviti i/ili prevesti. U aktivnosti govora i rasprave, uputno je da učenici s teškoćama dobiju predložak s pitanjima i prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravljaju i analiziraju (učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije ne treba govoriti i raspravljati ako to sam ne želi).
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu istražiti više pojmova iz atenske demokracije, načine odlučivanja i demokratske kontrole, na primjer ostrakizam ili helijeja te pripremiti scenarij koji uključuje pojmove i mehanizme odlučivanja.

Ovom aktivnosti možete obilježiti Međunarodni dan demokracije, 15. rujna, kada ćete izvjesiti plakat i pozvati učenike na sudjelovanje na natječaju, na temu “Demokracija - to sam ja”. Osim plakata s pozivom na natječaj, Međunarodni dan demokracije obilježite i prigodnim prikazivanjem videa o demokraciji na školskoj digitalnoj platformi (primjerice Microsoft Teams), poput videa Ah, ta demokracija!.

Prethodno okupite tim od nekoliko učenika koji će činiti Urednički tim za ilustriranu digitalnu zbirku priča. Uključite u suradnju i nastavnike Hrvatskoga jezika i Likovne umjetnosti.
Učenike u uredničkom timu podijelite, sukladno njihovim interesima, na dva podtima - literarni i likovni, zajedno s nastavnicima voditeljima.

Urednički tim pokreće kreativni natječaj na temu “Demokracija - to sam ja”. Kako biste pozvali učenike da sudjeluju u kreativnom natječaju, učenici iz uredničkog tima izrađuju plakate koristeći online grafički editor Canva u kojem navode uvjete sudjelovanja na natječaju.
Na natječaj se mogu prijaviti učenici s literarnim radom, kratkom pričom koja treba biti fikcija s poukom. Duljina priče neka bude 300 - 500 riječi.

Druga mogućnost prijave je s likovnim radom koji treba biti u A4 formatu, izrađen digitalno ili ručno pa prebačen u digitalni format skeniranjem.
Svi radovi moraju biti tematski vezani uz demokraciju i odgovarati na pitanje Kako nam demokracija pomaže u rješavanju problema u našoj zajednici?

Dva tjedna nakon početka natječaja, prikupite pristigle učeničke radove koje Urednički tim treba pregledati. Za potrebe ovog natječaja kreirajte Microsoft Teams tim te organizirajte pristigle radove u mape (upute). Svaki podtim, koje ste podijelili unutar Uredničkog tima, pregledava pristigle radove iz svog područja. Za komunikaciju unutar podtimova neka koriste posebne kanale. One radove koji su zadovoljili kriterije natječaja, Urednički će tim uvrstiti u digitalnu zbirku na temu “Demokracija - to sam ja” koju će oblikovati koristeći alat Book Creator, a javno ju predstaviti na Dan Hrvatskoga sabora, 8. listopada.