Nakon što su učenici upoznali osnove rimskog sustava obrazovanja i neke njegove elemente usporedili s grčkim, temu možete zaključiti postavljanjem poticajnih pitanja, formiranih u obliku Što ako…?/Što da… ? Kako bi osvijestili da i danas baštinimo tekovine rimske civilizacije i njihova materijalna i nematerijalna dostignuća, učenici o njima trebaju kritički promisliti. Potaknite učenike na kreativne odgovore.

Podijelite ih u četiri skupine. Na svako pitanje grupa odgovara tako da jedan učenik zapisuje ideje koje su kao grupa smislili tehnikom oluja ideja. Uputite ih da ideje iznose spontano, bez puno zadržavanja i bez kritike.

U aplikaciji Google Disk, za svaku grupu, pripremite četiri dokumenta i podijelite poveznicu na dokumente alatom Bitly. Svaki neka bude naslovljen drukčijim pitanjem, na primjer: 1. Što da nikad nije izumljen kodeks (ako je potrebno potpitanje: Bismo li i dalje pisali po svitcima? i sl.); 2. Što da nije izgorjela Aleksandrijska biblioteka (Koja znanja ne bi danas bila zauvijek izgubljena?); 3. Što da su biblioteke ostale privatne (Kako bi se to odrazilo na javno obrazovanje?); 4. Što da Rimljani nisu imali tjelesni odgoj u školama (Kakvi bi osvajači bili)?

Učenici mogu raditi na računalu, tabletu ili pametnom telefonu. Za svaku grupu pripremite po jedno pitanje, a učenici imaju zadatak producirati što više odgovora. Nakon isteka dogovorenog vremena, svaka grupa otvara sljedeće pitanje te svoje ideje dodaje na već postojeće odgovore prethodne grupe i tako ukrug dok svaka grupa ne odgovori na sva četiri pitanja.

U svrhu evaluacije svi učenici zajednički raspravljaju o prikupljenim idejama i odabiru one najizglednije. Svaka grupa neka odabere jedno pitanje, a rezultate će prikazati na posteru alatom Canva.

Postupci potpore

Pripremite tablicu u čijem će se zaglavlju nalaziti nazivi - rimsko i grčko obrazovanje. U tablici će pisati zanimljivosti te karakteristike rimskog i grčkog obrazovanja. Za učenike s poremećajem iz spektra autizma (pr. Aspergerov sindrom) u tablicu umetnite slikovne prikaze. Tablica s navedenim podacima bit će smjernica učenicima u asocijacijama i razgovoru, osobito učenicima s teškoćama pažnje. Pri oblikovanju tablice pripazite na veličinu slova, font (Arial, 14 pt), razmak između slova/riječi/znamenki, prored, isticanje bitnog u tekstu, što će biti podrška učenicima s teškoćama učenja (teškoće čitanja i pisanja). Omogućite učenicima s teškoćama ravnopravno i aktivno sudjelovanje u radu u skupini. Po potrebni omogućite i rad u paru unutar skupine, primjerice učenik oštećena vida s vršnjakom koji opisuje slikovne prikaze. Pripremite jasne i kratke upute, kao korake u rješavanju zadataka, osobito za učenike s teškoćama pažnje.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka pročitaju tekst Jesu li Grci bili inovatori, a Rimljani plagijatori? Koristeći strategiju formativnog vrednovanja 3-2-1 (vrednovanja za učenje) zadatak je učenika da nakon čitanja odlomka zapišu tri stvari koje su naučili, dva važna detalja koja su uočili i jedno pitanje koje još imaju.

Alternativno možete predložiti učenicima da napišu kratki sažetak onog što su pročitali o primjeru stereotipa u znanosti na način kako bi to ispričali nekom mlađem učeniku i tekst objave na mrežnim stranicama škole.

Aktivnost možete provesti kao uvodnu aktivnost u sadržaje vezane uz svjetovnu glazbu srednjeg vijeka. Potaknite učenike da tehnikom oluja ideja izlože svoje asocijacije na pojam trubadur služeći se nekom online pločom, primjerice Padletom. Prokomentirajte njihove asocijacije i navedite prijevod pojma trubadur bez dodatnih objašnjenja (franc. troubadour: pronalazač, od trobar: naći, nalaziti), do daljih zaključaka učenici trebaju doći sami sudjelujući u aktivnosti.

Podijelite učenike u grupe (4-5 učenika). Pritom je bitno da svi učenici dobiju konkretan i precizan zadatak na koji će način pridonijeti radu grupe (pretraživanjem izvora (1 ili više učenika), grafičkim prikazom rezultata primjerice Vennovim dijagramom, usmenim izlaganjem rezultata pred cijelim razredom (jednog ili više učenika) i sl..

Učenicima, podijeljenima u grupe, zadajte da na mrežnim stranicama, primjerice - link. potraže dodatne informacije i objašnjenje o tome tko su bili trubaduri i “čega su trubaduri bili pronalazači”. Prijedlozi pitanja: Kojim su vještinama baratali (glazbeničkim, pjesničkim, glumačkim)? Iz kojih su društvenih slojeva potjecali? Kakvim su životom živjeli (jesu li bili obični građani ili su živjeli na dvoru, jesu li imali stalno boravište ili su živjeli nomadskim životom)? Kako je sve to utjecalo na odabir tema o kojima su pisali? Također neka imenuju jednog srednjovjekovnog trubadura (primjer mogu potražiti u preporučenom izvoru) te na YouTubeu pronađu jednu sačuvanu skladbu dotičnog trubadura i obavezno obrazlože svoj odabir te opišu obilježja s nekoliko rečenica (pri opisu obilježja, primjerice glazbala koja sudjeluju u izvedbi, ritma, melodije, neka se posluže glazbenom terminologijom). Osim o srednjovjekovnim, promišljat će i o trubadurima današnjice. O čemu sve pjevaju moderni trubaduri? Kako nazivamo glazbenike koji su ujedno i autori i interpretatori svojih pjesama? Učenicima zadajte da imenuju jednog glazbenika kojega smatraju modernim trubadurom, obrazlože svoj odgovor i prilože poveznicu skladbe i opis obilježja skladbe kojom potkrepljuju svoj odabir (pritom neka se posluže glazbenom terminologijom). Pri odabiru neka se slobodno vode osobnim preferencijama, glazbom različitih žanrova, koju sami dobro poznaju. Rezultate i zaključke istraživanja neka izlože, primjerice, Vennovim dijagramom s dva preklapajuća kruga napravljenim u alatu Canva: Srednjovjekovni trubaduri vs. moderni trubaduri. Zajednička obilježja neka zapišu u presjek, a različitosti u preostale dijelove kruga.

Konačno slijedi prezentiranje rezultata i zaključaka svih grupa prikazanih Vennovim dijagramom. Sukladno dogovoru s početka aktivnosti, prezentirati može jedan učenik ili, primjerice, dvoje ili troje u obliku dijaloga, intervjua i sl.

Postupci potpore

Pripremite kartice sa slikovnim prikazima za tehniku oluja ideja u početku aktivnosti. Kartice će tijekom razgovora biti smjernica učenicima s teškoćama pažnje ili poremećajem iz spektra autizma. Provjerite razumijevanje pojmova koji se nalaze na karticama. Osigurajte ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika u radu u skupini. Po potrebi osigurajte rad u paru unutar skupine (učenici s oštećenjem vida, sluha, motoričkim teškoćama). Koristite različite boje označavanja u Vennovim dijagramima, kako bi i učenici s teškoćama vidne percepcije uočili preklapanja. Pripremite upute za pretraživanje Internet preglednika i Youtubea. Upute prikažite u kao korake, jasne i kratke. Provjerite razumiju li učenici upute. Za učenike s poremećajem iz spektra autizma upute popratite slikovnim prikazima. Pri pretraživanju zadanih pojmova, primjerice trubadur, pripremite tablicu s naznačenim karakteristikama koje o trubaduru učenik mora pronaći. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Uputite učenike da na mrežnim stranicama potraže covere ili obrade skladbi, navedenih kao primjere modernih trubadura ili njima sličnih, u izvedbi na srednjovjekovnim glazbalima i s obilježjima srednjovjekovne glazbe. Ili da osmisle vlastiti cover te skladbe, primjerice tjeloglazbom ili sviranjem na glazbalu uz pjevanje, u stilu glazbe kakva je odjekivala srednjovjekovnim gradovima i palačama.

Obnovite s učenicima njihova znanja vezana uz pojam populacijske politike (politike stanovništva). Podsjetite ih da postoje četiri tipa politike stanovništva: restriktivna, ekspanzivna, redistributivna, eugenička. Prikažite učenicima videozapis Demografska katastrofa u Hrvatskoj u trajanju 5 min i 20 s. Potaknite raspravu o gledanom intervjuu i postavite učenicima pitanja: Zašto nijedna vlada ne ostvari obećanja o mjerama politike stanovništva? Koliko ljudi “nestaje” godišnje zbog migracija odnosno zbog nižeg nataliteta? Postoje li mjere i ministarstvo za politiku stanovništva u Hrvatskoj i tko ga vodi?

Vratite se ponovno na četiri tipa politike stanovništva i razvrstajte učenike u četiri velike grupe. Podijelite učenicima potreban materijal za radionicu koji uključuje listove papira većeg formata, flomastere u boji, škarice i ljepljivu traku. Svaka grupa učenika uz pomoć tableta ili računala istražuje u udžbeniku i na internetu obilježja jedne od navedenih vrsta politike stanovništva (na primjer: Eugenička politika stanovništva Populacijska politika u Švedskoj Kina i politika jednog djeteta Mjere populacijske politike u drugim zemljama ili neki drugi) Učenici pronalaze opća obilježja pojedine politike stanovništva, navode dvije mjere i imenuju primjer države u svijetu koja provodi takvu vrstu politike. Rezultate istraživanja učenici zapisuju na list papira velikog formata. Nakon što su učenici pronašli tražene informacije, predstavnici grupe ostatku razreda izlažu osnove pojedinog tipa politike stanovništva. U razgovoru s učenicima po potrebi nadopunite njihovo izlaganje dodatnim podacima. Nakon izlaganja, u ovom dijelu aktivnosti koristite metodu rada u tišini. Potaknite učenike da svaki za sebe osmisle jednu mjeru kojom bi oni provodili pojedinu politiku stanovništva. Učenici u nekoliko minuta u tišini i bez međusobnog razgovora upisuju svoju zamišljenu mjeru na list papira velikog formata. Nakon kratkog vremena, grupe se rotiraju te učenici mijenjaju pozicije i dolaze na mjesto druge grupe. I dalje u tišini, bez međusobnog razgovora, čitaju mjere koje su učenici prethodne grupe zapisali na toj poziciji te dopisuju svoje mjere. Učenici mijenjaju pozicije do trenutka kada se ponovno ne vrate na svoju početnu točku i ne zatvore krug. Nakon dijela u kojem su učenici radili u tišini kako bi svi učenici dobili priliku zapisati svoju ideju, dopustite da učenici u nekom vremenu pročitaju sve zapisane ideje i da se kao grupa dogovore i odaberu pet mjera za provođenje pojedine vrste politike stanovništva. Predstavnici grupa postavljaju listove papira na ploču i izlažu odabrane mjere ostatku razreda. Učenici kritički prosuđuju i raspravljaju s ostalim učenicima o njima poznatim mjerama politike stanovništva u Hrvatskoj tako da pokušaju procijeniti učinkovitost mjera politike stanovništva. Učenici istražuju provedbeni program Ureda za demografiju i mlade te uspoređuju vlastite predložene mjere s mjerama Ureda za demografiju i mlade. Zajedno donesite zaključak o potrebnim mjerama politike stanovništva za Hrvatsku.

Postupci potpore

Pripremite kognitivnu mapu za ponavljanje “populacijske politike”. Prema interesu i motivaciji učenika, potaknite učenike na ilustraciju kognitivne mape. Koristite pitanja i potpitanja, uz kognitivnu mapu, u svrhu ponavljanja nastavnog sadržaja. Pri prezentaciji videozapisa osigurajte titlove za učenike oštećena sluha. Omogućite sjedenje blizu izvora zvuka učenicima s oštećenjem vida. Provjerite razumijevanje riječi/pojmova (migracija, natalitet i dr.) te ih oprimjerite primjerima iz učenikova iskustva, bliskima učeniku. Primjeri nepoznatih pojmova bit će podrška osobito učenicima s poremećajem iz spektra autizma. Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje u grupi učenika s teškoćama. Po potrebi neka učenik s teškoćama radi u paru unutar grupe, primjerice vršnjak opisuje učeniku s oštećenjem vida slikovne prikaze. U dijelu zadatka u kojem učenici osmišljavaju mjere za politiku, osmislite pitanja koja će biti smjernica učenicima u promišljanju o mjeri te ih u pisanom obliku proslijedite učeniku. Smjernice u vidu pitanja bit će osobito podrška učenicima s teškoćama pažnje. Pripremite upute za rad u grupi, naročito u dijelu zadatka u kojem učenici mijenjaju pozicije unutar grupe. Upute mogu biti napisane na listu papira, kratke i razumljive učenicima.

Za učenike koji žele znati više

Temeljem provedenog istraživanja i predloženih mjera učenici koji žele znati više izrađuju digitalni poster prema kriterijima izrade postera ili infografike. Za izradu koriste digitalni alat Piktochart. Učenici kreiraju poster za neku od odabranih politika stanovništva te ga izlažu na školskom panou ili mrežnim stranicama škole.

Povedite razgovor s učenicima o tipovima matematičkih zadataka koji njima predstavljaju najveći izazov. Pitajte ih što misle o problemskim zadacima. Kako se osjećaju dok ih rješavaju? Što im je najteže pri rješavanju takvih zadataka?

Naglasite kako rješavanjem svih matematičkih zadataka, a pogotovo problemskih, razvijaju kritičko i logičko razmišljanje koje mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Započnite s jednostavnim primjerom na kojem koji ćete s učenicima analizirati te raspisati korake u rješavanju nekog matematičkog problema.

Primjer 1. Ivan će za dvanaest godina biti triput stariji nego što je bio prije šest godina. Koliko Ivan ima godina sada? Započnite s pitanjima: Može li netko procijeniti Ivanove godine? Što je u zadatku zadano, što se traži, jesi li već vidio/vidjela ovakav zadatak? Možeš li riječi prevesti u matematičke simbole i jednadžbe? Je li jednostavnije ako zadatak analiziramo postupno? Možeš li napraviti skicu, dijagram ili tablicu koja će ti pomoći? Promisli o rješenju koje si dobio, ima li smisla? Možeš li provjeriti rješenje? Ima li zadatak jedno ili više rješenja? Možeš li zadatak riješiti na jedan ili više načina? Možeš li napraviti skicu koja će ti pomoći? Naglasite da nije važno samo dobiti rješenje, važno je razumjeti problem, razviti strategiju rješavanja problema, riješiti problem i na kraju promisliti i provjeriti ima li rješenje smisla.

Osmislite i pripremite zadatke koji mogu učenike navesti na pogrešno rješenje i zadatke u kojima učenici moraju kritički promišljati prilikom rješavanja te posebno naglasite procjenu i provjeru rješenja. Podijelite razred u grupe i odredite vrijeme potrebno za rješavanje zadataka. Pripremite gore navedena pitanja i zadatke u alatu za uređivanje, postavljanje i spremanje digitalnog sadržaja. Na isto mjesto grupe upisuju rješenja koja su dobili.

Možete se služiti i sljedećim primjerima:

1. Najveći je broj žaba u nekom jezeru 100. Ako se broj žaba udvostruči svaki mjesec, a svoj maksimum dosegnu za 24 mjeseca, koliko je žaba bilo u 23. mjesecu?
2. Broj stanovnika u nekom gradu svake se godine povećao za isti postotak u odnosu prema prethodnoj godini. Za šest se godina broj stanovnika poveća sa 1,635.000 na 2,010.000. Koliko posto iznosi godišnje povećanje broja stanovnika toga grada? (Zadatak 22.2. s državne mature ljetni rok 2016./2017. - matematika viša razina Državna matura 2016./2017. - ljetni rok)

Nakon isteka vremena, ponovno povedite razgovor i analizirajte rješenja zadataka. Pitajte učenike jesu li od prve dobili točno rješenje i kako su sigurni da je to rješenje točno? Posebno analizirajte drugi zadatak iz primjera. Ako je neka grupa točno riješila zadatak, pustite ju da objasni kako su došli do rješenja, a ako nitko nije riješio, prođite zadatak zajedno i riješite ga. Još jednom naglasite da prilikom rješavanja problemskih zadataka postavljaju sami sebi pitanja i da se svaki zadatak može riješiti ako su dovoljno uporni, kreativni i motivirani.

Proširite priču i na svakodnevni život i probleme s kojima se možemo susresti. Naglasite da je razvijanje strategija rješavanja matematičkih zadataka zapravo priprema učenika za suočavanje sa svakodnevnim problemima. Svaki problem, matematički ili životni, može se riješiti kritičkim pristupom i razumijevanjem problema, promišljanjem i stvaranjem strategije te na kraju provjerom dobivenog rješenja.

Postupci potpore

Provjerite razumiju li učenici sadržaj i pojam problemskog zadatka. Pripremite primjer riješenog problemskog zadatka. Pri kreiranju primjera, obratite pozornost na primjereno oblikovan tekst (font, veličina slova/znamenki (Arial, 14 pt), razmak između slova, znamenki, prored, istaknite bitno u zadatku, izdvojite poznate i nepoznate podatke. Grafičko oblikovanje teksta bit će važno učenicima s teškoćama učenja. Pripremite korake rješavanja zadatka na listu papira. Korake navedite rednim brojevima i popratite primjerom. Pri sastavljanju zadataka odaberite primjere iz učenikova života (npr. situacija iz razreda). Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u grupi, po potrebi osigurajte rad u paru unutar grupe.

Za učenike koji žele znati više

Učenike uputite da sami osmisle, istraže i pronađu zanimljive matematičke zadatke koji nas mogu navesti na pogrešan pristup rješavanju te ih objave na mrežnim stranicama škole ili zatvorenoj razrednoj grupi.

Učenicima, podijeljenima u dvije grupe, pripremite list s Vennovim dijagramom, vizualnim pomagalom koje se sastoji od dva djelomice preklapajuća kruga. Neka učenici jedne grupe u presjek upisuju sličnosti pojmova TV-vijest i TV-reportaža, a razlike u preostale dijelove kruga; učenici druge grupe neka upisuju sličnosti i razlike između pojmova putopis i reportaža. Kad budu gotovi, neka učenici prve grupe izvijeste drugu grupu o svome radu. Razgovarajte o televizijskim vijestima, reportažama, putopisnim reportažama i pitajte ih koje vijesti prate, jesu li ih se dojmile neke reportaže, koji su im voditelji uzor u obavljanju novinarskog posla. Pitajte ih koje bi poslove oni mogli u budućnosti raditi u nekoj televizijskoj kući.

U virtualnoj učionici u alatu MS Teams objavite poveznice na pripremljene tekstove, uz koje ćete uputiti učenike u istraživanje teme. Prva grupa čita tekst TV-reportaža, a druga tekst Reportaža i putopis. Uputite učenike na čitanje uz INSERT tehniku, a za rad svakom učeniku podijelite Word dokument s pripremljenom tablicom (sa znakovima: V ako je informacija poznata otprije, + ako je informacija nova, − ako je informacija u suprotnosti s onime što su znali ili mislili da znaju, ? ako informacija zbunjuje ili žele saznati više) i naglasite da uz svaki znak upišu neke pojedinosti iz teksta. Kad budu gotovi, potaknite ih da, radeći s učenikom u paru, komentiraju tablice, a potom pomognu svojoj grupi dopuniti Vennov dijagram.

Najavite učenicima projektnu nastavu tijekom koje ćete snimiti televizijske vijesti, televizijsku i putopisnu reportažu. Uputite ih u zadatak kreativnog i kritičkog razmišljanja – u timovima (svaki tim ima snimatelja/montažera, novinara reportera, novinara voditelja vijesti). Tehnikom oluje ideja neka dogovore temu svoje reportaže, koju će uklopiti u vijest iz života. Pomozite im u pripremama, snimanju, obilasku mjesta snimanja i razgovoru sa sugovornicima. Ohrabrite učenike na prikupljanje podataka o pozadini priče, ljudima i činjenicama te objasnite da tako započinje istraživačko novinarstvo. Po završetku aktivnosti pomozite učenicima u pripremi (u alatu Adobe Spark, ili nekom drugom prigodnom za uređivanje videosadržaja) i objavi kratkog TV-programa (vijesti i reportaže) u virtualnoj učionici u alatu MS Teams i na mrežnoj stranici škole.