Motivirajte učenike animiranim filmom The man koji na ironičan način prikazuje utjecaj čovjeka na okoliš i njegov odnos prema flori i fauni od njegove pojave na Zemlji. Pritom neka učenici na unaprijed pripremljen Padlet zid tipa Canvas upisuju ključne riječi vezane uz posljedice ljudskih aktivnosti na očuvanje bioraznolikosti, kao što su ubijanje životinja radi odjeće i hrane, GMO, pretilost, prehrana životinja hormonima rasta, zagađenje mora, radioaktivni otpad, pretjerani izlov ribe, deforestacija, pretjerana izgradnja, promet, buka, zagađenje zraka i tla, industrijalizacija, testiranje na životinjama, klimatske promjene i uništenje ekosustava. U razgovoru s učenicima, povlačenjem njihovih objava, grupirajte probleme u nekoliko međusobno povezanih skupova kao što su:

• Prehrana životinja hormonima rasta, ubijanje životinja, prehrana ljudi, pretilost

• Testiranje na životinjama, GMO, bolesti

• Pretjerana izgradnja gradova, buka, promet, zagađenje zraka

• Pretjerani izlov ribe, radioaktivni otpad, zagađenje mora i oceana

• Industrijalizacija, deforestacija, uništenje ekosustava, klimatske promjene.

Podijelite učenike u grupe tako da svaka preuzme jedan skup problema. Neka svaka grupa dodatno pojasni međupovezanost problema iz svojeg skupa ostatku razreda pritom definirajući pojmove. Zatim obrazložite učenicima razliku između pozitivne i negativne petlje povratne sprege (feedback loop).

Zadajte svakoj grupi da na papiru manjeg formata skicira pozitivnu i negativnu petlju za svoj problem. Napomenite im da petlje trebaju prvenstveno predstavljati problem vidljiv na lokalnoj ili nacionalnoj razini, a eventualno mogu predložiti neki globalni problem. Primjer pozitivne petlje: neplanirana izgradnja u Zagrebu – prometne gužve u centru grada – buka i stres – velika koncentracija CO2 – premještanje gradnje na rub grada – prometne gužve na rubu itd. Negativna petlja uključuje pomak, odnosno rješenja koja bi mogla promijeniti obrazac - u ovom slučaju micanje prometa iz centra grada uspostavom zelenog javnog prijevoza ili neko drugo rješenje.

Poduprite rad grupa i dodatno im sugerirajte potencijalna rješenja dok ih obilazite. Po završetku rada učenici svima izlažu svoj problem u obliku pozitivne petlje te kroz negativnu petlju izlažu prijedloge za rješavanje. Prilikom izlaganja grupe koja u svojoj petlji ima problem klimatskih promjena, podsjetite učenike na UN-ove Globalne ciljeve održivog razvoja te istaknite da su ciljevi međusobno povezani baš kao i njihovi sklopovi problema. Dajte im primjer pomoću videozapisa o sprezi klimatskih promjena i otpornosti ekosustava te im zadajte da riješe slagalicu Znam svoje ciljeve. Završite porukom da ciljeve trebamo iskoristiti kao alat za paralelno rješavanje svih sklopova problema kojima su se bavili.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja filma The man opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu prikazanog utjecaja čovjeka na prirodu. Možete dati i kratak pisani sažetak koji će učenik moći više puta pročitati i koristiti kako bi izvukao zaključke potrebne za definiranje ključnih riječi u sljedećoj aktivnosti.

Učenike s teškoćama pažnje i koncentracije, učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenike s poremećajem iz spektra autizma tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih dijelova, a tijekom projekcije videa obratite pažnju na moguću senzornu preosjetljivost učenika s poremećajem iz spektra autizma, količinu buke i glasnoću zvuka.

Istovremeno gledanje videa i zapisivanje ključnih riječi u alat Padlet olakšajte učenicima s teškoćama na način da im pripremite organizatore pažnje koji će ih voditi kroz bitne odrednice videa. Dajte im dovoljno vremena i mogućnost da video pogledaju onoliko puta koliko je potrebno ili zajednički ponovno pogledajte film uz zaustavljanje i raspravu nakon kraćih cjelina. Zadatak im možete dati i nekoliko dana ranije kako bi ga mogli raditi kod kuće i svojim tempom, a prema potrebi i uz podršku druge osobe.

Slabovidnim učenicima i učenicima s motoričkim teškoćama omogućite korištenje papira većeg formata za skiciranje i osigurajte njihovo uključivanje u izradu. Radi li se o slabovidnom učeniku, važno je obratiti pažnju na papir za skiciranje. Preporučljivo je koristiti mat papir ili papir žućkaste boje koji ne reflektira svjetlost te pisati veća slova, debljim crnim flomasterima. Učenicima s motoričkim teškoćama preporučljivo je prilikom rada fiksirati papir za podlogu, a slijepim učenicima treba opisivati što se radi, poticati ih na razmjenu ideja i uvažavati njihove prijedloge.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici koji žele znati više iskoriste pripremljeni materijal koji su svi učenici izradili na satu za izradu infografika u digitalnom alatu Piktochart. Osnažite učenike da dodatno istraže studije slučaja povezane sa skupovima problema i dopune materijale. Gotove infografike učenici će predstaviti i objasniti na sljedećem satu te ih nakon izlaganja izložiti u razredu.

Neka vam videozapis Domino učinak u kompleksnim sustavima posluži kao motivacija učenicima da istraže kako jednostavne funkcije mogu imati kompleksna i nepredvidljiva ponašanja, za razliku od funkcija s kakvima se inače susreću na nastavi.

Ispričajte im kako je 1845. godine belgijski matematičar P. F. Verhulst osmislio funkciju koja opisuje promjenu populacije neke vrste životinja s vremenom, a koja za razliku od dotadašnjih formula objedinjuje i razne utjecaje poput izumiranja, bolesti, nedostatka hrane, gubitka staništa, njegovog kapaciteta itd...

x_n+1=x_n(1-x_n)

Takva je logistička jednadžba diskretna jer se i promjene u broju populacije događaju u diskretnim, a ne kontinuiranim intervalima. Tako gustoću populacije u nekoj godini trebaju izračunati pomoću vrijednosti iz prethodne godine, odnosno iteriranjem kvadratne funkcije f (x) = λ x (1 - x). Pritom je x_n omjer trenutnog i najvećeg broja jedinki u n-toj godini pa se zato kreće u intervalu [0,1]. Broj λ je kontrolni parametar koji regulira uvjete preživljavanja na nekom staništu i nalazi se u intervalu [0,4], a čijom promjenom dobivamo sasvim različite scenarije.

Podijelite učenike u 6 grupa i dajte im zadatak da u programu za tablične proračune Excel iteriraju funkciju 100 puta, a zatim prikažu rezultate grafički. Neka svi odaberu istu vrijednost početne populacije, a zatim istraže kako se mijenja grafički prikaz prilikom promjene parametra λ.

Svakoj grupi dodijelite jedan od intervala za parametar λ, ali bez objašnjenja što će se dogoditi:

λϵ⟨0, 1] populacija izumire
λϵ⟨1, 2] populacija se stabilizira na nekoj vrijednosti
λϵ⟨2, 3] populacija prvo oscilira, a zatim se stabilizira na nekoj vrijednosti
λϵ⟨3, 3.45] populacija oscilira između 2 vrijednosti
λϵ⟨3.45, 3.54] populacija oscilira između 4 vrijednosti
λϵ⟨3.54, 3.57] populacija oscilira između 8/16/32… vrijednosti.

Kreirajte zajednički online zid u Padletu kako bi svaka grupa mogla predstaviti svoje grafove i opisati što se događa s populacijom u njihovom slučaju. Neka osmisle priču i pokušaju pronaći adekvatne primjere takvog ponašanja u životinjskom svijetu. Pomoć mogu potražiti od nastavnice ili nastavnika Biologije.

Nakon prezentacija, dajte zadatak svim grupama da istraže što se dogodi nakon što povećaju λ na vrijednost iz intervala ⟨3.57, 4]. Primijetit će da za λ = 3.57 nastupa kaotično ponašanje i da daljnjim povećanjem parametra sustav postaje sve kaotičniji. Neka mijenjaju početnu vrijednost populacije za svaki odabrani λ kako bi zaključili da vrlo male promjene početnih uvjeta mogu imati dalekosežne posljedice, a neočekivane pojave biti dio uobičajenog ponašanja.
Pokažite zatim učenicima takozvani bifurkacijski dijagram koji prikazuje sva moguća stanja sustava u ovisnosti o promjeni kontrolnog parametra, a koji ima fraktalna svojstva. Istaknite na kraju kako ova naizgled jednostavna jednadžba predstavlja sam početak teorije kaosa i dokaz je da je svijet puno kompleksniji nego što mislimo, ali i da mnoge naše trenutne radnje mogu biti iznimno štetne za dugoročnu dobrobit ekosustava i nas samih.

Postupci potpore

Učenicima dajte jednostavne, kratke i jasne upute povezane s računskim zadacima i grafičkim prikazima te provjerite njihovo razumijevanje. Složene zadatke razdijelite po koracima i omogućite učenicima s teškoćama uporabu podsjetnika ili, prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i manji broj zadataka i grafičke organizatore u koje se upisuju željeni podatci, a koji će služiti kao vodič kroz korake aktivnosti. Omogućite produljeno vrijeme za rješavanje. Ove će prilagodbe posebno koristiti učenicima s poremećajem pažnje, učenicima s poremećajem iz spektra autizma, učenicima s oštećenjem sluha i učenicima sa specifičnim teškoćama učenja.

Učenicima s oštećenjem vida i učenicima s motoričkim poremećajima zadatke dajte u elektroničkom obliku koji će moći samostalno obrađivati, a za dijelove zadatka koje ne mogu riješiti uz pomoć asistivne tehnologije, omogućite podršku vršnjaka iz razreda. Vršnjak s kojim je učenik u paru čita i opisuje što vidi, a zatim radi prema uputi učenika oštećenog vida.

Imate li u razredu slabovidnog učenika, prilagodite izgled dijagrama koji projicirate. Obratite pažnju na veličinu dijagrama, kontrast lika i pozadine, debljinu linija. Slijepim učenicima dijagram opišite, a možete ga i izdubiti na deblju plastičnu foliju pomoću šila te mu dodati oznake na Brailleovom pismu. Na ovaj će način učenik imati i taktilni doživljaj onog što mu se opisuje.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istražiti vezu između brojnosti populacije plijena i žrtve i to prikazati grafički. Trebaju pokazati kako populacija plijena i žrtve ima slične cikluse, ali s određenim zakašnjenjem, odnosno pomakom u fazi. Neki su od primjera za koje postoje podaci na mreži populacije risova i zečeva ili lavova i gazela na istom teritoriju.

Upitajte učenike jesu li ikada sreli vuka te što znaju o vuku u Hrvatskoj (vuk je zaštićena životinjska vrsta). Upitajte ih zašto misle da je važno, bez obzira na strah od ove životinje, ustrajati na njenoj zaštiti.

Podijelite učenike u 4 grupe te im podijelite dokument na poveznici Plan upravljanja vukom u kojem će pronaći sve potrebne podatke za rad. Prikažite im podatke iz dokumenta koji se tiču rasprostranjenosti vuka u Hrvatskoj te ih prokomentirajte. Iz priloženih podataka učenici računaju kolika je prosječna površina staništa potrebna za jednog vuka, što će im trebati za daljnji rad. Naglasite kako je u strateškom planu upravljanja vukom jedan od glavnih ciljeva održati populaciju od 200 do 220 jedinki na postojećem području rasprostranjenosti. Upoznajte ih i s pojmom “smrtnost vukova od antropogenih uzroka” što predstavlja stradavanje od prometa, zakoniti odstrel i nezakonito ubijanje (nezakoniti odstrel, zamke, trovanje i sl.).

Svaka grupa razmatra zaseban scenarij. Bave se izračunima, a na temelju njih iznose pretpostavke o daljnjim posljedicama promjena (utjecaj na domaće i divlje životinje, na odštete koje država isplaćuje stočarima, na bioraznolikost, na čovjekovu dobrobit i sl.).

Prva se grupa bavi pitanjem Što kad bismo cijelom duljinom staništa vuka u Hrvatskoj napravili autocestu? Uputite učenike na poglavlje 1.5 “Prometnice” i 1.6 “Ugroženost – Stradavanje na prometnicama” te da iz zadanih podataka, koristeći proporcionalnost, procijene (izračunaju) kolika bi bila smrtnost vukova uz novu autocestu.

Druga se grupa bavi pitanjem Što kad bismo 10 % površine staništa vuka pretvorili u građevinsku zonu? Iz podataka o brojnosti vuka i broja čopora na području Hrvatske te ukupnom staništu za jednog vuka izračunavaju što bi se dogodilo s brojnim stanjem vukova kad se oni ne bi preselili u novo stanište.

Treća se grupa bavi pitanjem Što kad bismo za 10 % povećali dozvoljeni odstrel vukova? Izračunavaju i procjenjuju što bi se dogodilo s brojem jedinki vuka kroz sljedećih 5 godina ako bi dozvoljeni odstrel bio veći nego sad te iz podataka o smrtnosti vukova iz dokumenta i potencijalnog godišnjeg broja mladunčadi procjenjuju kretanje broja vukova.

Četvrta se grupa bavi pitanjem Što kad bismo povećali izlov parnoprstaša u Gorskom kotaru, najčešćeg plijena i izvora hrane vukova, te im broj smanjili za 10 %? Učenici izračunavaju što bi to značilo za ishranu vuka: ili bi se smanjila njihova brojnost zbog nedostatka hrane ili bi se povećao broj napada na stoku.

Učenici situacije iz svojih scenarija, izračune i zaključke prikazuju u obliku prezentacije koju mogu izraditi koristeći Sway te po završetku prezentiraju u razredu. Zatim povedite raspravu o tome kakav je sad njihov stav o vukovima, jesu li oni s razlogom zaštićeni i što bi bilo kad bismo dopustili da izumru: bi li nestao samo vuk ili bi posljedice po okoliš, a potom i po čovjeka bile izrazito nepovoljne (je li vuk zapravo prva domino pločica). Na prezentaciju i raspravu pozovite nastavnika Biologije koji će dati povratnu informaciju iz perspektive svoje struke.

Postupci potpore

Učenicima oštećenog vida, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti tekst Plan upravljanja vukom dajte barem nekoliko dana prije planirane provedbe aktivnosti kako bi ih stigli pročitati svojim tempom i onoliko puta koliko im je potrebno da kvalitetno savladaju tekst. Učenicima oštećenog vida materijale osigurajte u obliku koji će im omogućiti korištenje čitača ekrana.

Izradite smjernice ili potpitanja koja će učenike voditi kroz tekst i usmjeravati ih na ključne elemente sadržaja. Učenicima s izraženijim teškoćama možete smanjiti količinu informacija u tekstu te naznačite dijelove u kojima mogu pronaći podatke koje će im biti važni u nastavku aktivnosti.

Učenicima s teškoćama osigurajte smještanje u grupe u kojima će moći aktivno sudjelovati i dobiti potrebnu podršku drugih učenika te potičite suradnju i uvažavanje unutar skupine, a u aktivnosti razmatranja scenarija i računanja, učenicima s teškoćama pažnje i poremećajem iz spektra autizma te učenicima oštećenog sluha dajte jasne i konkretne smjernice i poveznice pomoću kojih će lakše doći do traženih podataka te pisani podsjetnik s koracima aktivnosti, odnosno potpitanjima na koje učenici trebaju pronaći odgovore. Provjerite razumijevanje zadatka i prema potrebi dodatno objasnite.

Tijekom rasprave učenicima s oštećenjem sluha osigurajte mjesto s kojeg će moći pratiti komunikaciju svih uključenih u raspravu. Idealno bi bilo da klupe u razredu budu postavljene u polukružni oblik. Govornici neka budu licem okrenuti prema svjetlu i govore jasno i razumljivo jer gluhi učenik čita s usana. U slučaju da učenik nije razumio, izgovorene rečenice treba ponoviti, skratiti i preoblikovati.

Za učenike koji žele znati više

Učenici istražuju brojnost populacije divljih parnoprstaša (srna, jelen, divlja svinja) u po volji odabranom staništu vuka te brojnost populacije vukova na istom području. Iz podataka o količini potrebne hrane za jedinku vuka računaju je li ta populacija parnoprstaša dovoljna za prehranu vukova. Polaze od pretpostavke da vuk, ako ima dovoljno hrane u svom staništu, neće biti primoran napadati domaće životinje. S obzirom na dobivene podatke, daju prijedlog kako osigurati vuku dovoljno hrane i o tome u Canvi izrađuju plakat koji mogu podijeliti na stranici škole.

Postavite učenicima unaprijed pripremljeno pitanje otvorenog tipa u alatu za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter: Na što te asocira pojam domino? Raspravite kratko s učenicima njihove odgovore, posebice one koji dominiraju. Podijelite ih zatim u parove i svakom paru podijelite 9 kartica (dimenzija 5 × 5 cm). Na prvoj neka bude slika (ili samo naziv) neke učenicima poznate vrste organizma karakteristične za područje u kojem se nalazi škola pod nazivom “Poznaješ me”. Odaberite organizme različitih skupina: barem po jednu gljivu, mahovinu, papratnjaču, golosjemenjaču, dvosupnicu i jednosupnicu, zatim barem po jednog beskralježnjaka koji živi u vodi, jednoga koji živi u tlu, jednog kukca te nekoliko kralježnjaka. Prilikom izbora vrsta pozorno odaberite vrste koje su učenicima uglavnom poznate, ali i međusobno povezane u hranidbenoj mreži odabranog ekosustava.

Parovi trebaju istražiti prehrambene navike organizma zadane vrste, uvjete u kojima živi, njegovo ponašanje i način života te napisati odgovore na pitanja koja slijede na karticama od 2 do 9:

Kartica 2. Koji ljudski postupci najviše ugrožavaju moje preživljavanje? Opiši ukratko jedan primjer.

Kartica 3. Kako će moj potpuni nestanak iz okoliša utjecati na organizme kojima se hranim? (za kartice sa slikom/nazivom životinje i gljive) ili Kako će moj potpuni nestanak iz okoliša utjecati na tlo na kojemu rastem? (za kartice sa slikom/nazivom biljke ili gljive)

Kartica 4. Kako će moj potpuni nestanak iz okoliša utjecati na organizme koji mene love/koji se mnome hrane?

Kartica 5. Kako će promjene koje su se dogodile utjecati na stanište (abiotičke čimbenike: tlo, vlažnost, svjetlost, temperature…) na kojem sam živjela?

Kartica 6. Kako će moj nestanak utjecati na ekosustav u kojem sam živjela?

Kartica 7. Kako će moj nestanak utjecati na ljude koji žive na tom području?

Kartica 8. Kako će se promjene koje je u lokalnoj zajednici izazvao moj nestanak odraziti na život ljudi u toj županiji?

Kartica 9. Kakve će posljedice promjene na razini županije imati na cijelu zemlju?

Zamolite učenike da svoje kartice ljepljivom trakom zalijepe za domino pločice i poslažu redom jednu iza druge te tako vizualno predoče domino efekt koji su istražili.

Kratko raspravite s učenicima rezultate njihovih istraživanja, a zatim ih zamolite da na podu učionice naprave veliku domino mrežu, tj. da povežu u cjelinu sve pojedinačne setove domina putem organizama koji su im zajednički. Prije rušenja domino pločica raspravite s učenicima broj članova mreže i kompleksnost odnosa u odabranom ekosustavu, a nakon rušenja mreže raspravite o teškoćama koje imaju znanstvenici kad predviđaju učinke koje različite ljudske aktivnosti imaju na ekosustave ili pojedine populacije.

Na kraju neka učenici u istim parovima osmisle jedan način kojim bi se njihova vrsta mogla spasiti i sačuvati. Pri tome učenike usmjerite i na postupke koje trebamo izbjegavati i na postupke koje je primjereno činiti u svakodnevnom životu, a koji će globalno povoljno utjecati na bioraznolikost. Neka učenici usmeno predstave svoje ideje razredu.

Postupci potpore

Provjerite razumiju li učenici kako se koristi alat Mentimeter te prema potrebi demonstrirajte i dodatno objasnite. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Ukoliko učenici s oštećenjem vida koriste laptop s čitačem ekrana, provjerite podržava li čitač alat. Ukoliko ne podržava, osigurajte i potaknite na potporu učenika iz razreda kroz rad u paru.

Za slijepe učenike izradite kartice s natpisima na Brailleovom pismu, a za slabovidne učenike slike neka budu uvećane, s jednostavnijim grafičkim prikazima i jasno izraženim kontrastom između lika i pozadine kako bi prikazani organizam bio što jasnije uočljiv.

Pitanja na pozadini kartice slijepim učenicima možete dati u elektronskom obliku, a kod učenika s poremećajem iz spektra autizma provjerite razumijevanje zadatka i pripazite na formulaciju pitanja jer bi oni pitanja poput: Koji ljudski postupci najviše ugrožavaju moje preživljavanje? mogli shvatiti doslovno i odgovarati iz svoje perspektive, a ne perspektive organizma prikazanog na kartici.

Razumijevanje zadatka i slijeda aktivnosti provjerite i kod učenika s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, prije početka i tijekom provedbe aktivnosti. Češće ih usmjeravajte, prema potrebi pripremite i pisanu uputu te im omogućite kraće stanke u radu.

Učenicima s motoričkim poremećajima pružite podršku prilikom lijepljenja kartica za domino pločice te provjerite razumiju li učenici oštećenog vida koncept domino efekta. Ukoliko slijepi učenici nisu ranije iskusili efekt rušenja domina, složite zajedno manju verziju domino mreže koju će učenik moći taktilno istražiti, pokrenuti rušenje i osjetiti padanje niza pločica.

Kod izrade velike domino mreže osigurajte sudjelovanje svih učenika. Pružite fizičku podršku ako je potrebno. Učenici s većim motoričkim teškoćama koji ne mogu slagati pločice, mogu se uključiti na način na sruše prvu pločicu. Pri tome ju mogu gurnuti vrhom stopala, štapom ili na drugi njima moguć način.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici neka svojim pametnim telefonima snimaju izvođenje ove aktivnosti, neka prate i dokumentiraju izradu svakog pojedinog domino seta i naprave kratki intervju sa svakim parom učenika o poteškoćama na koje su naišli u traženju odgovora na pitanja na zadanim karticama. Također, neka snime raspravu prije i nakon rušenja domino mreže. U film neka ugrade nekoliko snimaka izvornog ekosustava koji je odabran za ovu aktivnost te neka u zaključku daju osobnu procjenu ugroženosti vrsta u njemu. Film mogu montirati koristeći Animoto. Možete ga objaviti na mrežnoj/facebook stranici škole.

Porazgovarajte s učenicima o važnosti vode za život. Razgovarajte o izvorima pitke vode u Hrvatskoj. Prikažite učenicima motivacijski videozapis Krški reljef u Hrvatskoj. Potom zadajte učenicima neka individualno istraže putem mrežnih stranica koja su jezera u Hrvatskoj krška te koja krška jezera služe za vodoopskrbu. Nakon što su istražili, zajedno s učenicima locirajte krška jezera uz pomoć geografske karte Hrvatske.

Zajedno s učenicima pristupite mrežnoj stranici volonterske speleološke inicijative Čisto podzemlje koja se bavi kartiranjem onečišćenih krških jama i špilja u Hrvatskoj te organizacijom njihova čišćenja. Proučite fotografije bačenog otpada u jame koje se nalaze pod “Popis objekata”. Posebno proučite kartu objekata s ucrtanim lokacijama špilja i jama koje su onečišćene. Povedite raspravu o bacanju otpada u krške jame i špilje. Raspravu vodite pitanjima: Zašto ljudi bacaju otpad u krške jame i špilje? Što najčešće bacaju?

Podijelite učenike u timove od 4 - 5 učenika. Pritom pripazite da su svi timovi podjednako jaki, odnosno vodite računa o sposobnostima učenika unutar tima. Bilo bi dobro i da timovi budu heterogeni što se tiče spola učenika. Svaki tim neka se pozabavi jednom vrstom otpada. Ono što ne znaju, neka istraže putem mreže. Pitanja na koja bi trebali dati odgovore prilikom istraživanja su sljedeća: Koje je prosječno vrijeme razlaganja bačenog otpada? Sadrži li taj otpad potencijalno opasne kemijske tvari? Što bi se najvjerojatnije moglo dogoditi ukoliko te kemijske tvari dospiju u podzemne vode? Ako te kemijske tvari putem vode dospiju u organizam, kakve bi posljedice bile na zdravlje? Kako se pravilno zbrinjava ta vrsta otpada? Prilikom istraživanja učenici izrađuju plakat u alatu Canva. Plakat mora sadržavati rezultate njihovog istraživanja: fotografije određenog otpada, vrijeme raspada, kemijski sastav otpadnih tvari, utjecaj na okoliš, utjecaj na pitku vodu, utjecaj na zdravlje čovjeka.

Nakon što svaki tim predstavi svoj plakat, razgovarajte o pravilnom gospodarenju otpadom. Neka učenici iznesu svoje prijedloge kako smanjiti onečišćenje u kršu. Prijedloge zapišite na ploču. Pritom prijedloge razvrstajte na postupke koje treba izbjegavati te na postupke koje treba poticati. Pomognite učenicima da osvijeste činjenicu da je bitno poznavati posljedice našeg utjecaja na prirodu čak i kada nisu očite ili se čine potpuno nepovezanima s nama. Krš je samo jedan od primjera, ali ima ih još puno (npr. klimatske promjene).

Postupci potpore

Aktivnost gledanja videozapisa prilagodite na način opisan u prethodnim aktivnostima, a ukoliko u razredu imate učenika oštećenog sluha osigurajte da budu pozicionirani dovoljno blizu ekranu kako bi mogli čitati titlove.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, učenicima s poremećajem iz spektra autizma i učenicima s oštećenjem sluha dajte jasne smjernice za pretraživanje mrežnih stranica i podataka o krškim jezerima na koje bi se trebali usmjeriti kako bi im dali strukturu i preglednost koja će pomoći da ne preskoče neke bitne informacije. Provjerite jesu li razumjeli zadatak te prema potrebi dodatno pojasnite. Jednako postupite u aktivnosti timskog istraživanja vrsta otpada, a učenicima s teškoćama, pitanja na koja trebaju pronaći odgovore, dajte i u pisanom obliku.

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana očitavati grafičke prikaze na kartama postavljenima na stranici Čisto podzemlje. Ukoliko ne mogu, osigurajte im te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati ili omogućite rad u paru. Opišite im nekoliko fotografija otpada bačenog u jame.

Kod korištenja alata Canva, učenicima oštećenog vida i učenicima s motoričkim teškoćama omogućite rad s vršnjakom. Učeniku s oštećenjem vida pri tome je potrebno detaljno opisati što je na ekranu kako bi mogao dati uputu koju će vršnjak izvršiti.

Prilikom pisanja i razvrstavanja prijedloga za smanjivanje onečišćenja na ploči, slova neka budu dovoljno velika da ih mogu čitati slabovidni učenici i učenici sa specifičnim teškoćama učenja, a učenicima oštećenog vida napisano čitajte i omogućite im da sudjeluju u biranju.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu istražiti gdje se u njihovom kraju daje pitka voda na analizu te koji parametri moraju biti zadovoljeni da se voda može sigurno svakodnevno konzumirati. Učenici mogu koristeći online grafički editor Canva, izraditi letak “Čuvajmo prirodu - čuvajmo vodu - čuvajmo zdravlje”. Letak neka ispišu i umnože uz pomoć škole te ga podijele učenicima u svojoj školi (npr. u dogovoru s razrednicama i razrednicima viših razreda na satu razrednika) s ciljem senzibilizacije učenika na važnost pravilnog gospodarenja otpadom.