Cilj je aktivnosti osvijestiti moć medija u suvremenom društvu, potrebu za vizualnim oblikovanjem medija za prenošenje poruke, ali i mogućnosti manipulacije. Aktivnosti scenarija poučavanja međusobno su povezane i nadograđuju se, no moguće ih je provesti zasebno.

Na početku potaknite učenike na usporedbu dvaju plakata iz istog razdoblja koji najavljuju isti glazbeno-scenski događaj – izvedbu opere Giacoma Puccinija La Bohème: plakat iz 1897. i plakat iz 1896. Pitajte učenike koji plakat više govori o radnji opere te na koju bi izvedbu radije otišli. Potaknite ih na obrazlaganje svojeg odgovora i na razmišljanje o važnosti vizualnog oblikovanja medija za prenošenje poruke. Na primjeru plakata Toulouse-Lautreca Moulin Rouge-La Goulue (1891.) učenici će analizirati elemente forme plakata kao medija bilježeći rezultate analize u bilježnicu. Proučit će sljedeće elemente:

1. format
2. linije
3. boje
4. oblike
5. prostor i prostorne odnose
6. način oblikovanja likova
7. tipografske elemente
8. sadržaj, značenje i poruku djela.

U idućoj fazi aktivnosti podijelite učenike u tročlane grupe i uputite ih na samostalno istraživanje primjera umjetnosti pop-arta. Grupe će izraditi umnu mapu u alatu Coggle na zajedničkoj platformi. U središtu umne mape nalazi se reprodukcija djela jednog od umjetnika pop-arta. Predlažemo sljedeća djela:

• Roy Lichtenstein, Whaam! (1963)
• Andy Warhol, Male električne stolice (1964.)
• Richard Hamilton, Što to čini današnje domove tako drugačijima, tako privlačnima? (1956.)
• Claes Oldenburg, Most-žlica i trešnja (1977.)
• Robert Indiana, Ljubav (1966.)
• Allen Jones, Fotelja, stol i držač šešira (1969.)
• Rosalyn Drexler, The Dream (1963.).

Kriteriji po kojima će učenici istraživati djelo, mogu biti grane umne mape:

• masovni medij na koji se umjetnik referira (strip, film, fotografija, časopis, novine, reklama, oglas, TV i sl.)
• likovni medij kojim se umjetnik koristi (slika, kolaž, skulptura, instalacija, i sl.)
• likovni elementi koje umjetnik naglašava (prema gore navedenim elementima analize)
• poruka – kritika koju djelo prenosi o svojem vremenu
• poveznica s današnjim vremenom: koji su od navedenih medija i dalje prisutni te koji imaju veći utjecaj na društvo.

U završnom dijelu aktivnosti grupe će ukratko prezentirati rezultate istraživanja u razredu. Pitajte ih o tome koji medij danas smatraju najutjecajnijim i zašto.

Predložite učenicima istraživanje pojedinačnih opusa umjetnika Eduarda Paolozzija, Andyja Warhola i Richarda Hamiltona. S pomoću digitalnog alata Venn Chart neka izrade Vennov dijagram kojim će usporediti sličnosti i razlike. Elementi koje istražuju i uspoređuju, mogu biti teme, tehnike, inspiracija masovnim medijima i slično.

Aktivnost započnite uvodnom mišlju Charlesa Baudelairea iz zbirke eseja Slikar modernog doba kojom pjesnik poziva suvremene slikare da opisuju svoje vrijeme i odbace akademski historicizam. Podsjetite učenike na zaključke iz prethodne aktivnosti i pitajte ih koje su teme prevladavale u pop-artu. U digitalnom alatu Wizer izradite radni listić koji će učenici samostalno riješiti. Listićem ćete produbiti razumijevanje pop-arta te detaljnije upoznati učenike s pojedinim autorima. Zato predlažemo da ponudite neke druge primjere autora o kojima ste govorili u prethodnoj aktivnosti. Rezultate radnih listića možete vrednovati.

Učenike zatim podijelite u četveročlane grupe i zadajte im da s pomoću digitalnog alata Canva izrade digitalni plakat kojim će problematizirati određenu pojavu u školi ili zajednici. U izradi neka se oslone na stilske karakteristike umjetnika iz prethodne aktivnosti. Neka zajedno odaberu problem koji žele likovno predstaviti, a zatim istraže podatke i predlože likovna rješenja njihova predstavljanja u duhu nekog od autora pop-arta. Grupe će predstaviti radove razredu, a ostali će učenici provesti glasanje o estetskoj kvaliteti plakata i jasnoći prenesene poruke. Na kraju neka rangiraju plakate prema navedenim kriterijima.

Kratkim predavanjem uvedite učenike u razdoblje pop-arta. Objasnite im politička, društvena i gospodarska obilježja razdoblja, pojavu konzumerizma i jačanje masovnih medija. Podijelite ih u sedam grupa koje će samostalno istraživati primjere umjetnosti pop-arta. Svaka grupa ima zadatak izraditi umnu mapu u digitalnom alatu Coggle na zajedničkoj platformi. Umna mapa u svojem središtu treba imati reprodukciju djela jednog od umjetnika pop-arta. Predlažemo sljedeća djela:

• Roy Lichtenstein, Whaam! (1963)
• Andy Warhol, Male električne stolice, (1964.)
• Richard Hamilton, Što to čini današnje domove tako drugačijima, tako privlačnima? (1956.)
• Claes Oldenburg, Most-žlica i trešnja (1977.)
• Robert Indiana, Ljubav (1966.)
• Allen Jones, Fotelja, stol i držač šešira (1969.)
• Rosalyn Drexler, The Dream (1963.).

Kriteriji po kojima će učenici istraživati djelo mogu biti grane umne mape:

• masovni medij na koji se referira umjetnik (strip, film, fotografija, časopis, novine, reklama, oglas, TV i sl.)
• likovni medij kojim se koristi umjetnik (slika, kolaž, skulptura, instalacija, i sl.)
• likovni elementi koje umjetnik naglašava (točka, linija, ploha, boja, prostor, tipografija, način oblikovanja likova, sadržaj i simbolika)
• poruka – kritika koju djelo prenosi o svojem vremenu
• poveznica s današnjim vremenom: koji su od navedenih medija i dalje prisutni te koji imaju veći utjecaj na društvo.

Učenici će ukratko prezentirati rezultate istraživanja, a zatim će svaka grupa na temelju stilskih karakteristika umjetnika iz prethodne aktivnosti, oblikovati na zajedničkoj platformi u alatu Canva digitalni plakat kojim će problematizirati neku pojavu u školi ili zajednici.

Znatiželjnim učenicima predložite istraživanje ikona američke pop-kulture (Marilyn Monroe, Elvis Presley, James Dean, Che, Mao i dr.). Rezultate istraživanja neka prikažu u prezentaciji izrađenoj u digitalnom alatu Prezi i predstave ostalima u razredu.

Aktivnost započnite analizom plakata iz prethodne aktivnosti. Učenike jedne grupe uputite na to da izmijene jedan od elemenata plakata druge grupe i opišu promjenu u značenju poruke. Potaknite raspravu u razredu o utjecaju vizualnog sadržaja na značenje poruke i percepciju stvarnosti te o mogućnostima manipulacije digitalnim slikama.

Pitajte učenike o tome što misle, u koje se svrhe manipulira slikama, a zatim ih potaknite na to da osvijeste različite razloge manipulacije slikom - u političke ili vojne svrhe, kao oblik cenzure, u cilju uljepšavanja prostora, prizora, objekta, predmeta koji se želi prodati, u cilju približavanja izgleda neke osobe trenutačnim estetskim standardima itd. Predlažemo pripremu kratke prezentacije kojom ćete učenike ukratko upoznati s povijesti fotoprijevara, a možete iskoristiti i sljedeći primjer digitalnog atlete.

Pitajte učenike o tome koje se suvremene djelatnosti, zanimanja i industrije posebno koriste manipulacijom slike, a zatim ih potaknite na istraživanje. Podijelite razred u tročlane i četveročlane grupe i zadajte im zadatak. Neka odaberu neki predmet za svakodnevnu uporabu (odjeću, šminku, obuću, prehrambeni proizvod, mobitel i sl.) i s pomoću digitalnog alata Kizoa snime promotivni film u trajanju od najviše 10 sekundi. Potaknite ih na uživljavanje u uloge glumaca i scenografa. Zatim neka snime i antireklamu, film kojim žele odvratiti kupce od kupnje određenog proizvoda.

Oba će filma učenici pohraniti na razrednoj platformi, prezentirati u razredu, a zatim i objasniti koje su elemente vizualne forme promijenili kako bi postigli suprotan učinak. Ako je potrebno više pripreme i vremena za snimanje videa, možete učenicima jedan dio zadatka zadati za domaću zadaću.

Nakon prezentiranja svih videouradaka potaknite učenike na raspravu o etičnosti uporabe fotomanipulacije u masovnim medijima i na socijalnim mrežama. Provedite anketu u digitalnom alatu Mentimeter postavljajući pitanje: Podržavate li fotomanipulaciju u medijima?