Kada razgovarate, zvučni valovi zrakom prenose vašu poruku drugim ljudima. Pljesnite rukama i slušajte jeku.
Kako zvukovi putuju tako brzo? Mogu li zvučni valovi zrakom putovati brže od vjetra?
Kako znaš da zvuk nosi energiju?
Razgovarajte s učenicima o tome kako dugotrajna izloženost buci može uzrokovati niz učinaka na zdravlje, među kojima smetnje, poremećaj sna, negativne učinke na kardiovaskularni i metabolički sustav, kao i kognitivna oštećenja kod djece. Uputite ih na Zakon o zaštiti od buke kojim se utvrđuju mjere u cilju smanjivanja, izbjegavanja i sprječavanja utjecaja buke na zdravlje čovjeka.
Kako valovi putuju preko oceana iz udaljene oluje?
Kako nastaju cunamiji?
Što je u slučaju cunamija izvor vala?
Što sve u različitim slučajevima može uzrokovati valnu pojavu?
Kako znate da morski valovi prenose energiju?
Što se događa s vrhovima valova dok se uvijaju duž obale? Mijenjaju li smjer dok obilaze oko prepreke ili ulaze u uska vrata luke?
Razgovarajte s učenicima o tome kako signali radija i televizije dolaze do nas.
Kako se valovi prenose u prostoru?
Kad čujete vremenski signal na radiju, stižu li signali znatno kasnije ako ste daleko od postaje za emitiranje?
Potičite kod učenika odgovorno i suradničko učenje tijekom rada, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih zadataka.
Uvedite pojam transverzalnog vala te raspravite o valnom pulsu.
Pripremite masivnije fleksibilno uže minimalne duljine 3 metra za svaki par učenika. Učenici rade u paru, svaki držeći jedan kraj užeta u zraku. Jedan pokušava mirno držati uže. Drugi se koristi rukom kako bi trznuo jedan kraj užeta prema gore i brzo prema dolje, zaustavljajući se na zglobu njegove/njezine druge ruke.
Alternativno, to se može učiniti na klupi ili na podu.
Neka učenici iznesu pretpostavke o načinu na koji se puls smanjuje u veličini dok se kreće po užetu. Također možete zatražiti da predvide kako će izgledati inverzija pulsa nakon svake refleksije.
Pitajte učenika koji drži udaljeni kraj užeta:
Možeš li držati uže da ne pomakneš ruku?
Raspravite o tome zbog čega je to tako.
Svakom paru sada podijelite gumenu cijev minimalne duljine 5 m i promjera barem 8 mm ili oprugu dugačku minimalno 20 cm.
Neka učenici drže gumenu cijev na podu pod blagom napetosti. Oštro neka udare jednim krajem vodoravno.
Neka učenici eksperimentiraju različitim napetostima i sporijim pulsovima. Raspravite o njihovim predviđanjima prije izvođenja vježbe.
Neka ponove istu demonstraciju s oprugom. Potom neka polože gumenu cijev ili oprugu na pod ili na klupu te učvrste jedan kraj, dok drugi kraj rukom poprečno oscilira, s malom amplitudom i frekvencijom od oko 5 ciklusa u sekundi.
Raspravljajte s učenicima o tome što su proizveli te rezultate neka usporede s predviđanjima.
Pitajte ih mogu li s oprugom proizvesti nešto drukčije.
Neka učenici oprugom osciliraju naprijed-nazad.
Neka učenici uoče razlike osciliranja užeta i opruge u ovom slučaju.
Neka proizvedu i uzdužne i poprečne valne impulse na opruzi kako bi ih usporedili.
Zadatke neka obave u parovima, odgovore na gornja pitanja, a odgovore i svoja zapažanja unesu u aplikaciju Padlet kojoj će pristupiti tako da im podijelite poveznicu ili QR kod koji će skenirati i direktno pristupiti zidu koji ste vi unaprijed kreirali. Nakon toga svaki par neka prezentira dio koji ste vi odabrali te raspravi s ostalim parovima o podijeljenim odgovorima i zapažanjima.
Tijekom rada podsjetite učenike na razumijevanje njihovih prava i odgovornosti u radu u paru i u razredu, čineći ih osjetljivima za prava drugih bez obzira na međusobne razlike.
Brzina mehaničkog vala prigodna je aktivnost i za provedbu u mrežnom okružju.
U virtualnoj učionici razreda na Loomenu, kojoj će učenici pristupiti preko računala korištenjem AAI@Edu.Hr identiteta, zadajte učenicima zadatak s uputom za rad i krajnjim rokom predaje nakon kojeg je zadatak skriven. Tako učenici stječu naviku pridržavanja zadanih rokova, a samim time uče vremenski rasporediti zadatke u cilju uspješnog ispunjavanja svojih obveza. Učenicima dajte jasne i podrobne upute što se od njih očekuje u postavljenom zadatku. Zadatak trebaju predati kao PDF datoteku. Alatu neka učenici pristupe mrežno korištenjem AAI@EduHr identiteta.
U zadatku uputite učenike na e-Škole DOS Fizika 3, Modul 2, Jedinica 2.2.
Neka rade na interaktivnoj simulaciji Valovi na žici.
U simulaciji je prikazan transverzalni val pa je moguće mijenjati osnovna svojstva vala poput amplitude i valne duljine. Nakon što samostalno istraže simulaciju, neka učenici naprave promatranja nastalog vala za nisku, srednju i visoku vrijednost napetosti žice, potom neka mijenjaju zatvoreni i otvoreni kraj u svakom slučaju. Kao dokaz neka naprave snimke zaslona te ih prilože u PDF dokumentu. Neka riješe zadatke te rezultate prikažu primjenom animacije. Također neka odgovore i na postavljeno pitanje ispod simulacije. Sve odgovore neka zapišu te konačno prilože u PDF dokument.
Što mogu zaključiti na osnovi promatranja promjena karakterističnih fizičkih veličina i brzine vala?
Neka odgovore i obrazložene zaključke također zapišu u PDF dokumentu.
Dokument u PDF obliku neka učitaju na Loomen.
Nakon dogovorenog roka za izradu zadataka i njihova primitka, pregledajte učeničke radove te svakomu pošaljite povratnu informaciju s opisnom ocjenom (ili komentarom) njihova rada.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (s psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
U uvodnom razgovoru i demonstraciji o valovima učenike s teškoćama potaknite na raspravu. Neka slobodno iznose svoje mišljenje, ali nemojte ustrajati u tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije osim ako sami ne izraze želju. Te učenike možete zamoliti da vam napišu odgovore o opaženom u pisanom obliku.
Bilo bi važno ono što demonstrirate još potkrijepiti videozapisima valova, cunamija, kako bi se učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s autističnim spektrom dodatno dočarala demonstracija i način na koji valovi funkcioniraju.
Učenike s oštećenjem vida smjestite dovoljno blizu vašeg stola kako bi imali pristup vizualnim informacijama, a ako ni na najbližoj mogućoj udaljenosti ne mogu vidjeti, neka im jedan učenik opisuje što se događa tijekom demonstracije. Omogućite im da taktilnim kanalom dobiju važne informacije (da opipaju uže, gumenu cijev itd.). Učenika oštećena sluha smjestite na središnje mjesto u učionici kako bi imao pristup vizualnim informacijama tijekom cijele demonstracije.
Pri podjeli učenika u parove neka učenici s teškoćama budu u paru s učenikom koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti.
Tijekom korištenja digitalnim alatom Padlet provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u korištenju navedenim alatom. Prije aktivnosti prođite s njima navedene digitalne alate i pokažite im kako mogu unositi odgovore i informacije u njih. Također, možete ih tijekom korištenja digitalnim alatima povezati u par s učenikom koji će im pružiti podršku pri korištenju digitalnim alatima.
Pri izlaganju opaženog neka učeniku s teškoćama učenik s kojim je bio u paru pruži podršku; mogu zajedno izlagati sve dijelove, a učenik koji ima teškoća s usmenim izlaganjem, ako ne želi, ne mora izlagati, već njegov rad pratite tijekom rada u paru.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Potaknite zanimanje učenika razgovorom o valovima na vodi nastalim zbog bure ili potresa (cunami). Raspravljajte o važnosti obavještavanja kako bi se izbjegle nesreće na moru. Neka učenici razgovaraju o službama koje su zadužene za praćenje situacije (meteorolozi, seizmolozi...). Pitajte učenike što misle što uzrokuje jake bure i pijavice.
Kakve veze elementarne nepogode imaju s klimatskim promjenama?
Uputite učenike na Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kojim se određuju nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja.
Prozirna plitka posuda s vodom može se upotrijebiti za mjerenje valne duljine valova na površini vode. Kroz nju svijetli svjetlo na papir ispod kako bi se lakše vidjelo kretanje valova stvorenih na površini vode, kako je prikazano na slici.
Neka učenici rade u paru.
Pitajte učenike:
Na koji biste način proizveli valove?
Kakvi bi ti valovi bili?
Čime bi se ipak bilo bolje koristiti za stvaranje pravilnih valova?
Čime je moguće koristiti se kako bi proizveli kružni val?
Kakav je oblik pulsa dok putuje?
Kakva je brzina vala s obzirom na smjerove u kojima se širi?
Kako to možete potvrditi?
Kakva je brzina blizu središta spremnika u usporedbi s rubovima spremnika?
Kako biste provjerili giba li se voda ili ne?
Sugerirajte im, ako se učenici ne sjete, bacanje komadića papira u vodu.
Neka učenici predlože vlastite provjere.
Neka sada učenici polože štap u spremnik i proizvedu puls tako što ga malo ali oštro povuku naprijed i natrag. Pitajte ih mogu li proizvesti kontinuirane valove povremenim ponavljanjem ovog pokreta.
Pitajte učenike:
Kako se mijenjaju valovi kako se odmiču od šipke?
Neka učenici i dalje rade u paru. Sjenu valnih fronti s papira neka fotografiraju mobilnim uređajem. Fotografije neka podijele na ploči Lino, koju ćete kreirati tako da izradite grupu za jednostavnu suradnju među učenicima, dok ćete učenike pozvati pozivom upućenim na njihove e-adrese. Nakon postavljanja fotografija potaknite raspravu među učenicima.
Potičite kod učenika odgovorno i suradničko učenje tijekom rada, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih zadataka.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (s psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
U uvodnom razgovoru potaknite učenike s teškoćama na raspravu; neka slobodno iznose svoje mišljenje, ali nemojte ustrajati u tome da svoje mišljenje usmeno izražavaju učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije) osim ako ne izraze želju. Te učenike možete zamoliti da vam napišu odgovore o opaženom u pisanom obliku. Pripremite vizualnu podršku povezanu s uvodnim razgovorom o valovima koji nastaju usred bure i cunamija (fotografije, videozapise i slično), što je posebno važno učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz autističnog spektra, kojima će možda biti teško dosjetiti se značenja pojma cunami.
Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, na koji ćete uputiti učenike, pripremite u sažetom i pisanom obliku s ključnim odrednicama za učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje te za učenike sa specifičnim teškoćama čitanja kako bi se znali usmjeriti na ono što je važno u navedenom zakonu.
Pružite podršku učenicima s teškoćama tijekom samostalnog rada te često provjeravajte razumiju li što se od njih traži. Ako u razrednom odjelu imate slijepog učenika, neka on ovu aktivnost izvodi u paru s učenikom koji će mu opisati sve što se događa i fotografirati njegov uradak. Ako u razrednom odjelu imate slabovidnog učenika, pobrinite se da ima primjereno osvjetljenje pri izvođenju vježbe. Učeniku s poremećajem iz autističnog spektra unaprijed najavite slijed radnji koje će se događati te što se od njega očekuje u samostalnom radu.
Tijekom korištenja digitalnim alatom Lino provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u korištenju navedenim alatom. Prije aktivnosti prođite s njima navedeni digitalni alati i pokažite im kako mogu unositi fotografije na ploču.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Raspravljajte s učenicima o valovima i pojavi valova u svakodnevnom životu.
Organizirajte rad učenika u timu. U svakom timu članovima dodijelite uloge (voditelj – odgovara za postupke svih članova tima te vodi tim kroz aktivnost; predstavnik – ostatku razreda predstavlja rezultate provedene aktivnosti; zapisničar – bilježi tijek izvođenja aktivnosti, zapisuje odgovore na postavljena pitanja te vodi brigu o vremenskim ograničenjima; istražitelj – pretražuje dostupnu papirnatu ili digitalnu literaturu).
Tijekom rada u timu potičite učenike na odgovorno i suradničko učenje, s naglaskom na međusobno poštovanje, nadopunjavanje, argumentirano izmjenjivanje stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih zadataka.
Svaki tim neka radi u simulaciji. Korištenjem odabira voda i zvuk neka učenici iz različitih prikaza razlikuju transverzalne i longitudinalne valove.
Razgovarajte s učenicima o obilježjima vodenog odnosno zvučnog vala.
Pritom ih potičite na uvažavanje tuđeg mišljenja čak i kada se s njime ne slažu te na potkrepljivanje vlastita razmišljanja argumentima.
Neka učenici mijenjaju amplitudu, frekvenciju i valnu duljinu.
Neka učenici usporede vodene, zvučne i svjetlosne valove.
Pitajte učenike:
Koje sličnosti i razlike uočavate?
Kako promjena frekvencije i amplitude utječe na obilježja vala?
Koja je veza između kapljica vode i zvučnika?
Osmislite pokus za mjerenje brzine vala.
Kakvo je vaše mjerenje u usporedbi s prihvaćenom vrijednosti brzine zvuka ili svjetlosti?
Kako možete objasniti razlike između vaše izračunate vrijednosti i prihvaćene vrijednosti?
Raspravljajte s učenicima o pojavi valova u prirodi (cunami i potresi). Neka naprave korelaciju s važnošću sustava za upozorenje i zaštitu od cunamija. Također podsjetite učenike te raspravljajte o postupanjima u životno opasnim situacijama. Navedite primjere poput potresa u Fukushimi kao i potresa u Zagrebu i na Banovini. Razgovarajte o socijalnim vrijednostima i o mogućim načinima pomoći za ugrožene osobe.
Opisano istraživanje s pomoću simulacija može se učenicima zadati i pri nastavi u mrežnom okružju uz prethodne upute što trebaju istražiti i kako da se koriste simulacijom.
Kreirajte na platformi MS Teams sustava Office 365 OneNote bilježnicu u kojoj ćete s učenicima podijeliti upute za izradu vježbe. Učenici pristupaju platformi i materijalima koristeći se pametnim uređajem (tabletom, mobitelom, laptopom ili školskim računalom) te AAI@Edu.hr identitetom.
Neka učenici podatke, rezultate i zaključke izrađene korištenjem sustava Office 365 podijele u OneNote bilježnici na platformi MS Teams na način vidljiv i ostalim timovima. Neka timovi međusobno rasprave o rezultatima i zaključcima.
Neka svaki tim također objasni fizikalne pojave na osnovi kojih ste izveli mjerenja. Neka procijene točnost mjerenja te odgovore na pitanje što sve uvjetuje točnost mjerenja.
Skrenite im pozornost na to da u svakoj raspravi u znanosti, a tako i u društvu, treba poticati na dijalog uz međusobno uvažavanje te izbjegavati odbacivanje sugovornikovih stavova zbog postojećih predrasuda o njemu.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (s psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
U uvodnoj raspravi o valovima potaknite učenike s teškoćama na raspravu; neka slobodno iznose svoje mišljenje, ali nemojte ustrajati u tome da učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije) usmeno izražavaju svoje mišljenje osim ako sami to ne žele. Te učenike možete zamoliti da vam napišu odgovore o opaženom u pisanom obliku. Učenicima dajte primjere u kojima mogu vidjeti valove u svakodnevnom životu i potkrijepite navedeno fotografijama i videozapisima, što je posebno važno za učenike s intelektualnim teškoćama.
Učenike s teškoćama podijelite u timove u kojima će biti jedan učenik, koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. U aktivnosti učenicima s teškoćama objasnite i zorno pokažite rad sa simulatorom prije aktivnosti te budite sigurni da se snalazi u korištenju simulatorom. Učenik oštećena sluha neka se koristi dostupnom asistivnom tehnologijom pri upotrebi simulatora. Učeniku oštećena vida omogućite mjesto dovoljno blizu zaslona te neka mu, po potrebi, učenik iz grupe opisuje važne vizualne informacije i opaženo u simulatoru.
Potaknite učenike s teškoćama na preuzimanje one uloge u timu koja im najviše odgovara (učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje najbolje će se snalaziti u onoj ulozi u timu koja uključuje kretanje; učeniku koji ima poremećaj jezično-govorno-glasovne komunikacije vrlo vjerojatno neće biti ugodno izlaganje ideja pred razredom, ali može biti zapisničar koji bilježi tijek izvođenja aktivnosti, zapisuje odgovore na postavljena pitanja te vodi brigu o vremenskim ograničenjima odnosno istražitelj koji pretražuje dostupne mrežne i druge izvore).
Pri korištenju digitalnim alatom OneNote bilježnica provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u korištenju njime. Prije aktivnosti prođite s njima navedeni digitalni alat i pokažite im kako mogu unositi odgovore i informacije u njega.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
U ovoj aktivnosti neka učenici istraže, u različitim djelatnostima i u svakodnevnom životu, uređaje kojima se često koriste i koji stvaraju izrazitu buku te samim time mogu ugroziti zdravlje i život radnika i drugih građana te oštetiti druge predmete. Neka učenici istraže kakva je profesionalna zaštita potrebna pri korištenju takvim uređajima. Nadalje, neka istraže, kad se govori o uvjetima rada u različitim prostorijama, prisutne standarde za dozvoljenu razinu buke.
Neka učenici na primjeru odabranih izvora zvuka (bušilica tijekom različitih uvjeta rada) izmjere i odrede frekvenciju, valnu duljinu, brzinu, intenzitet i razinu zvuka korištenjem mobilne aplikacije PhyPhox na način da je instaliraju na pametne telefone.
Neka učenici pripreme izvještaj upotrebljavajući alat MS Sway te uz usmeno izlaganje prezentiraju rezultate istraživanja. Učenici platformi pristupaju korištenjem pametnih uređaja (tableta, mobitela, laptopa ili školskih računala) te AAI@Edu.hr identiteta.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.