Kako biste učenike zainteresirali za aktivnost, pitajte ih jesu li danas popili dovoljno vode. Možete ih pitati i zašto moramo piti vodu te što bi se dogodilo da ju ne pijemo. Prikažite im članak pod naslovom Pijete li dovoljno vode? te zajedno čitajte o važnosti unošenja dovoljne količine vode u organizam, o simptomima koji nastupaju zbog nedovoljnog unosa vode i o načinima na koje tijelo gubi vodu. Navedite ih na zaključak o tome da nam je voda nužna za život i uputite ih na to da istraže o udjelu vode u ostalim organizmima, primjerice u ovom digitalnom obrazovnom sadržaju pod podnaslovom Voda – tekućina koja znači život. Neka u paru odaberu četiri organizma, pronađu informacije o udjelu vode u njihovu organizmu te u alatu Meta-Chart izrade grafikone kojima će to i prikazati. Svoje će radove predstaviti u razredu, a nakon toga i objaviti na razrednoj Lino ploči.

Također, potaknite učenike na raspravu o važnosti izvora pitke vode i njihova očuvanja. Naglasite da je Hrvatska bogata izvorima vode te da je nužno paziti na njih i njihovu čistoću. Raspravite o tome s učenicima postavljajući motivirajuća pitanja (npr. Jesu li sve zemlje svijeta bogate izvorima pitke vode? / Koje su zemlje najsiromašnije? / Možemo li im pomoći?).

Učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu te odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i dr.), ali i na obilježjima pojedine teškoće. Izazov u radu predstavljaju učenici sa združenim teškoćama koje mogu biti raznolike (npr. specifične teškoće u učenju i poremećaj u ponašanju i osjećanju). Preporučljivo je da učenika s teškoćom premjestite u prednji dio učionice kako biste mu što brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.

Tijekom uvodne rasprave vodite računa o tome da učenici ne govore u isti glas kako bi učenik s oštećenjem sluha mogao čuti pitanja i odgovore te ravnopravno sudjelovati u raspravi. Prije zajedničkog čitanja objasnite sve nove pojmove i nepoznate riječi kako biste bili sigurni da je učenik sa specifičnim teškoćama u učenju i jezičnim teškoćama razumio sadržaj članka. Tijekom čitanja članka Pijete li dovoljno vode? omogućite učeniku s oštećenjem vida prilagodbu svjetline u prostoru i na zaslonu te kontrasta na ekranu. Neka učenik s teškoćom radi u paru s učenikom za kojeg znate da je spreman pružiti vršnjačku potporu pri izradi grafikona. Povremeno provjeravajte funkcioniranje navedenog para. Učeniku s poremećajem iz autističnoga spektra omogućite da samostalno odabere organizme koje želi istražiti ako ima specifične interese. Pripremite pisane i slikovne upute za izradu grafikona u alatu Meta-Chart. Pokažite učenicima kako objaviti uratke na Lino ploči.

Učenici koji žele znati više, mogu istražiti o procesima koji se događaju u organizmima zahvaljujući vodi. Usmjerite ih, primjerice, na proces fotosinteze i potaknite in na to da prikažu na koji način biljka upija vodu iz tla. To mogu prikazati u obliku infografike koju će izraditi u alatu Canva. Neka infografike predstave ostatku razreda.

Pogledajte s učenicima videozapis u kojemu je prikazano što su to mangrove i gdje se u svijetu nalaze. Napomena uz videozapis: Kako biste uključili prijevod na hrvatski jezik, odaberite Postavke, zatim Automatski prijevod i u izborniku odaberite Hrvatski jezik. Dodatno videozapis obradite u alatu EdPuzzle dodajući mu pitanja kako biste učenike učinili aktivnim sudionicima nastavnog procesa. Zatim ih pitajte jesu li čuli za poplavne šume i znaju li gdje se nalaze. Prikažite im videozapis (od 6' 12'') i uputite ih na to da na karti Hrvatske pronađu spomenuta područja poplavnih šuma. Slučajnim odabirom podijelite učenike u tri grupe i zadajte im da istraže i druge dostupne sadržaje te da u dokumentu u Wordu koji ste im pripremili u sustavu Office365 napišu više o zadanom području (Spačva, Kopački rit, Lonjsko polje i dr.) te o poplavnim šumama u Europi općenito.

Grupe neka iznesu informacije koje su zapisale, a zatim raspravite o zajedničkim obilježjima poplavnih šuma. Raspravu proširite postavljanjem motivirajućih pitanja (npr. Kako su se tim životnim uvjetima prilagodila ostala živa bića koja možemo pronaći? / Koja je važnost poplavnih područja za okolna naselja? itd.)

Dokument na kraju postavite na razrednu mrežnu stranicu kako bi učenicima bio dostupan i kasnije.

Učeniku s oštećenjem sluha pripremite bilješke koje će mu pomoći pri praćenju videozapisa jer isti nema titlove na hrvatskom jeziku. Navedena prilagodba može olakšati praćenje videozapisa i svim ostalim učenicima u razredu. Omogućite prilagodbu svjetline i kontrasta na zaslonu za učenika s oštećenjem vida. Povremeno zaustavite reprodukciju videozapisa kako biste provjerili jesu li učenici razumijeli sadržaj i treba li pojedini pojam dodatno objasniti. Ako u alatu EdPuzzle dodate pitanja, vodite računa o tome da upotrijebite sanserifni font, dvostruki prored te povećan razmak među slovima kako bi ih učenik sa specifičnim teškoćama u učenju lakše pročitao. Prije prikazivanja videozapisa o poplavnim šumama podijelite bilješke o sadržaju videozapisa učeniku s oštećenjem sluha. Videozapis nekoliko puta zaustavite i omogućite učenicima dovoljno vremena kako bi pronašli poplavne šume na karti Hrvatske. Najavite podjelu u grupe učeniku s poremećajem iz autističnoga spektra. Tijekom zapisivanja informacija o poplavnim šumama omogućite učeniku s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava upotrebu prilagođene tipkovnice. Nemojte inzistirati na tome da učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije izlaže informacije u razredu ako pritom osjeća nelagodu.

Učenici koji žele znati više, mogu istražiti o prilagodbama najčešćih vrsta biljaka u šumama Hrvatske. Primjerice, mogu istražiti o nadmorskim visinama na kojima nalazimo hrast lužnjak, hrast kitnjak, kesten, bukvu, grab, topolu, brezu, bor i slično. Osim podataka o nadmorskim visinama mogu pronaći i podatke o geografskoj rasprostranjenosti tih vrsta. Svoje panoe mogu izraditi u alatu Padlet, a Vi im u pozadinu panoa priložite kartu Hrvatske kako biste im olakšali izradu. Neka prezentiraju svoj rad u razredu, a zatim svaki od njih postavite i na mrežnu stranicu razreda. Na kraju neka izvedu zaključak o tome da su se različite vrste različito prilagodile na životne uvjete te da su vrste poplavnih područja razvile mehanizme preživljavanja u takvim uvjetima.

Na početku aktivnosti najavite učenicima da će sudjelovati u potrazi za QR kodovima. Prije provođenja aktivnosti u alatu QR Code Generator izradite kodove u koje ćete dodati različite biljne i životinjske vrste polupustinjskih i pustinjskih područja. Izradite podjednak broj kodova za biljne i životinjske vrste, a ukupno neka bude onoliko kodova koliko je učenika u razredu. Svaki će učenik pronaći jedan kod i očitati ga pametnim telefonom. Unutar koda dodajte uputu koja će učeniku omogućiti pronalazak svojeg para s kojim će dalje rješavati zadatke. Neka učenici pokušaju upariti biljne i životinjske vrste s istog geografskog područja, primjerice učenik koji je pronašao kod koji skriva devu, neka radi u paru s učenikom koji je pronašao datulju. Za taj dio aktivnosti bit će dovoljno otprilike 10 minuta.

Nakon što su svi učenici pronašli svoj par, neka zajedno u 30 minuta istraže koje su prilagodbe na život u uvjetima s nedostatkom vode razvile vrste koje su im zadane. Zatim neka svoje spoznaje podijele na Lino ploči uz bilješke. Učenici predstavljaju svoje radove u razredu povezujući pritom prilagodbe biljnih i životinjskih vrsta uvjetima u kojima žive. Također, uz podatke mogu umetnuti i sliku organizama, kao i dio karte svijeta koja prikazuje njihovu rasprostranjenost. Uputite ih na uporabu mrežne stranice Pixabay za pronalazak besplatnih slika i fotografija. Raprostranjenost u svijetu mogu prikazati i sami rabeći predložak slijepe karte svijeta na kojoj će u alatu Kleki uz Vašu pomoć obojiti područja rasprostranjenosti određenog organizma u svijetu. I karte svijeta mogu pronaći u alatu Pixabay i besplatno ih preuzeti.

Raspravite s učenicima o tome koji su im organizmi poznati otprije, a za koje su čuli prvi put tijekom ove aktivnosti. Pitajte ih imaju li možda kod kuće kaktus kao ukrasno bilje i, ako imaju, koliko ga često trebaju zalijevati.

Lino ploču postavite na razrednu mrežnu stranicu kako bi učenicima bila dostupna i kasnije.

Za kraj potaknite učenike na zaključak o tome da je važno očuvati sva područja našeg planeta jer svaki od njih pridonosi ukupnoj bioraznolikosti.

Za prilagodbu u online okruženju učenicima pripremite materijale i upute u alatu Genially. Materijale pripremite tako da kao podlogu postavite kartu polupustinjskih i pustinjskih područja na Zemlji te na njoj prikažete različite organizme tih područja kao flip kratice koje s jedne strane imaju sliku, a s druge naziv organizma. U alatu Google Classroom dodijelite zadatke grupama učenika, i to tako da učenici odaberu jedan organizam na jednom području te provedu detaljno istraživanje o njemu. Zadajte im da u komentar pokraj zadatka napišu što su odabrali i sugerirajte im da ne biraju isti organizam jer ima dovoljno različitih organizama za sve. Ograničite im vrijeme za ovaj dio zadatka na 30 minuta. Učenici neka istraže o organizmima koje ste im dodijelili i navedu podatke kao bilješke na Lino ploču. Pokrenite sastanak u alatu Google Classroom tijekom kojeg će učenici predstaviti podatke koje su pronašli. Predstavljanje moderirajte tako da se najprije prikažu svi organizmi jednog područja, a zatim svi organizmi drugog područja itd. Nakon što je predstavljeno jedno područje, potaknite učenike koji su bili i toj grupi da ukratko iznesu svoj zaključak o prilagodbama organizama o kojima su istraživali. Raspravite i o tome koliko im je bio zahtjevan zadatak, na koje su poteškoće nailazili te što bi predložili za poboljšanje uputa i dodijeljenih materijala.

Učeniku s poremećajem iz autističnoga spektra najavite rad u paru i aktivnosti koje slijede. Pomozite učeniku s teškoćama pronaći učenika za rad u paru prema vrsti koju je očitao QR kodom. Za učenika sa specifičnim teškoćama u učenju unaprijed pripremite materijale o pojedinim biljnim i životinjskim vrstama koji su jezično i grafički prilagođeni kako bi lakše istražio dobivenu vrstu. Rabite kraće i jednostavnije rečenice bez prenesenih značenja, uobičajen poredak riječi u rečenici (subjekt-predikat-objekt) te jasno izrecite sve rečenične dijelove. Upotrijebite sanserifni font, dvostruki prored, povećan razmak među slovima te lijevo poravnanje teksta. Isto učinite i za učenika s intelektualnim teškoćama te dodatno skratite sadržaj ako je potrebno. Pripremite pisane i slikovne upute za upotrebu digitalnog alata Lino.

Za provedbu aktivnosti u online okruženju potrebno je pojačano pratiti rad učenika s teškoćama s obzirom na slabiju kontrolu učitelja u takvim uvjetima rada. Unaprijed pripremite redoslijed i opise aktivnosti kako bi učenik s oštećenjem sluha lakše pratio tijek aktivnosti. Za vrijeme sastanka u alatu Google Classroom vodite računa o tome da lice govornika uvijek bude vidljivo kako bi navedeni učenik, prema potrebi, mogao očitavati s usana.

Dodatne informacije možete potražiti na sljedećim poveznicama:

Hrvatska udruga za disleksiju - savjeti učiteljima

Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju

Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama MZO.

Učenici koji žele znati više, neka istraže o pustinjskim uvjetima u Hrvatskoj, tj. o Đurđevačkim peskima. Neka pronađu podatke o nastanku tog staništa, o životnim uvjetima na njemu kao i o živim bićima koji tamo žive te izrade postere u alatu Canva. Postere objavite na razrednoj mrežnoj stranici nakon što ih učenici predstave u razredu.