Učenicima kažite da će današnju uvodnu aktivnost rješavati u paru. Potom im dajte zadatak – jedan učenik u paru piše kako im susjedi mogu pomoći i zašto je važno imati lijep odnos s njima. Drugi učenik u paru piše koji problemi mogu nastati kada smo u lošim odnosima sa susjedima. Zajedno s učenicima prodiskutirajte jesu li imali nerazriješenih razmirica s članovima svoje obitelji ili sa svojim bliskim prijateljima i na koji način su ih riješili. Primjećuju li razlike u ponašanju u zadnje vrijeme kod svojih najboljih prijatelja, pronalaze li nove prijatelje i društva, kako doživljavaju te promjene. Ako su prekinuli neka prijateljstva na koji način su to uradili, što im se posebno zamjerilo, kako je prijatelj sa svojeg stajališta doživio promjenu u prijateljstvu i sl. Učitelj u ovom dijelu aktivnosti služi kao podrška – obilazi ih, postavlja potpitanja i usmjerava, ako imaju nedoumica.
Nakon što učenici napišu svoje odgovore, međusobno u paru čitaju svoje odgovore i komentiraju te raspravljaju o tome što su napisali. Učenike potom upućujete na galeriju fotografija koja prikazuje vrste i primjere prirodnih granica i interaktivnu kartu Hrvatske pomoću koje učenici ispisuju s kojim državama graniči Hrvatska na kopnu, s kojima na moru, a s kojima na kopnu i na moru. Učenici u na interaktivnoj karti određuju duljine granica na kopnu te ih slažu po duljini granice. Pitajte ih znaju li s kojim susjednim državama smo imali nesuglasice i kako su one riješene. Potom neka odgovore koje koristi država ima ako ima dobre susjedske odnose, a koji problemi mogu nastati ako postoje nesuglasice. U zaključku raspravite kako je važno njegovati međuljudske i međususjedske odnose jer su oni temelj sigurnosti i prosperiteta.
U ovako zamišljenoj aktivnosti mogu sudjelovati svi učenici s teškoćama jer im je osigurana vršnjačka podrška. Za učenike s oštećenjem vida u završnoj aktivnosti osigurajte taktilnu kartu kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u aktivnosti.
Detaljnije na: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama
Učenicima dajete zadatak da istraže koje granične probleme danas Hrvatska ima sa svojim susjednim državama. Učenici pomoću digitalnoga grafičkog organizatora znanja po izboru, oblikuju svoja saznanja.
Kod učenika je važno osvijestiti da svatko od nas ima svoj pogled na svijet koji uglavnom potječe iz učenja u obitelji te da je stjecanjem životnog iskustva i djelovanjem okoline na nas moguće mijenjati svoje stavove i vrijednosti. Stereotipovi i predrasude vrlo često su prisutni u svakodnevnom životu i uglavnom imaju negativnu konotaciju jer ne pružaju mogućnost individualnog pristupa svakoj osobi i poštivanje različitosti.
Razjasnite učenicima, na njima prihvatljiv način, razliku između pojmova stereotip i predrasuda te povedite razgovor o najčešćim stereotipovima i predrasudama.
Jesu li oni sami nekad bili predmetom istih i kako su se osjećali? Oslanjaju li se na prve utiske ili kratkotrajno poznanstvo prilikom stvaranja dojma o nekoj osobi? Kakav utjecaj može imati predrasuda na pojedinca (gubi samopoštovanje, odbacivanje u društvu, dublje posljedice na mentalno zdravlje)? Kako se boriti protiv predrasuda i stereotipova u društvu? Što učenici sami mogu napraviti u takvim slučajevima?
Učenike podijeliti u grupe po četiri učenika kombinirajući pri tome po dva učenika boljih i dva slabijih motoričkih sposobnosti. Timska igra je izvanredna prigoda u kojoj motorički sposobniji učenici mogu pomoći slabijima i na taj način pružiti šansu sebi da budu socijalno osviješteni i ne odbacuju slabije bez pokušaja. Učenici slabijih motoričkih sposobnosti kroz igru mogu naučiti kako biti bolji i kako prihvatiti pomoć boljih od sebe.
Učenici u grupama imaju zadatak pomagati jedni drugima kako bi postigli što bolji rezultat u igrama košarke, odbojke i rukometa. U košarci učenici ubacuju loptu u koš s pozicije slobodnih bacanja. U odbojci preko mreže izvode vršno odbijanje u 3 minute pri čemu učenici trebaju imati što veći broj dodavanja preko mreže. U rukometu izvode vođenje lopte s promjenom smjera (krivocrtno) između čunjeva koji su udaljeni 2 m i dužina vođenja je 12 m. Mjeri se vrijeme vođenja lopte s promjenom ruke. Sve rezultate učenici upisuju u pripremljenu Excel tablicu te ih uspoređuju. Kritičkim promišljanjem obrazlažu svoje rezultate te raspravljaju o tome jesu li mogli ostvariti još bolje rezultate i ako da, na koji način. Potaknite učenike da obrazlože kako su se osjećali tijekom igre, jesu li promijenili neka svoja dosadašnja stajališta i kako sada gledaju na različitosti među vršnjacima.
Učenicima s intelektualnim teškoćama ili PSA dodatno pojasnite nepoznate/nove riječi te provjerite jesu li ih razumjeli (stereotip, predrasuda). Poslužite se pritom slikovnim primjerom.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim programima te, ako je potrebno, izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.
Ako u aktivnosti sudjeluju učenici s teškoćama, ne stavljajte naglasak na njihove teškoće. Odaberite aktivnosti u kojima oni mogu pokazati da su uspješniji/jednako uspješni kao njihovi vršnjaci.
Ako učenicima s teškoćama ipak bude potrebna podrška vršnjaka, ona će biti dodatni poticaj za razgovor o tome kako nas različitosti čine bogatijima.
Učenici istraže mrežne stranice i intervjuiraju vršnjake u školi i izvan škole na temu predrasuda i stereotipova u sportu te najučestalije primjere detaljnije obrade prikažu plakatom ili prezentacijom napravljenim u alatu Canva. Potom ju mogu objaviti na web-stranici škole ili ispisanu postaviti na pano u školi.
Kao uvodni dio aktivnosti poredajte učenike u jednu liniju. U učionici razmaknite klupe i stolce kako bi se učenici mogli pravocrtno kretati. Neka svaki učenik kaže što za njega znači biti najbolji prijatelj. Zatim objasnite učenicima da ćete izgovoriti nekoliko tvrdnji. Ako se slažu s tvrdnjom koju ste izgovorili, neka naprave jedan korak naprijed, ako se ne slažu, neka ostanu na mjestu. Izgovarajte rečenice koje su povezane s ishodima ove međupredmetne teme poput: Biram prijatelje prema spolu, Baš uvijek se slažem u svemu sa svojim najboljim prijateljem/prijateljicom, Moj prijatelj se nikada neće promijeniti, Ne možeš imati više najboljih prijatelja i sl. Nakon toga prokomentirajte s učenicima gdje tko stoji i povedite raspravu o različitosti. Neka se prisjete prijatelja iz romana koji su dosad čitali. Je li se prijateljstvo likova iz romana stavilo na kušnju? Zatim učenicima pojasnite pojam asertivnost. Navedite im i objasnite četiri oblika komunikacije (asertivnu, agresivnu, pasivno-agresivnu, pasivnu). U razred postavite kutiju s otvorom. Možete ju nazvati Komunikacijska kutija. U kutiju umetnite četiri priče otisnute na različitim bojama papira. Te četiri priče umnožite onoliko puta koliko ima učenika u razredu. (npr. pet istih asertivnih priča, pet istih priča u kojima je jedan lik agresivan i tako dalje, ovisno o broju učenika). Priče možete napisati sami ili se poslužite ulomcima iz književnih djela. Svaki učenik neka izvuče iz kutije jednu priču i prema izvučenome se formiraju u grupe. Izvučenu priču čitaju u svojim grupama, dijele se u uloge i uvježbavaju scenski prikaz. Naglasite učenicima da u priču mogu uvoditi likove i tekst s ciljem naglašavanja komunikacije koja je u priči prisutna. Učenici odglume svoje scenske improvizacije pred drugim grupama učenika koji trebaju odrediti o kojoj je vrsti komunikacije riječ te komentiraju što je dobro/loše u postupanju likova. Nakon toga odabiru priču po izboru (samo ne smije biti asertivna) i stvaralački se izražavaju tako da od priče u kojoj je loša komunikacija napišu asertivnu priču. Sve priče neka uobliče u zajedničku knjigu priča pod naslovom “U dobrom stilu o stilu komunikacije” u digitalnom alatu Libar.
Četiri oblika komunikacije možete učenicima predstaviti i pomoću infografike (sličica) kako bi im približili pojmove (učenici s intelektualnim teškoćama i PSA). Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju grafički prilagodite tekstove priče kako bi im bili lagani za čitanje (prilagodba fonta, veličine, proreda, lijevo poravnanje, svaka rečenica u novom redu). Za scenski prikaz učenicima s intelektualnim teškoćama ili PSA odredite uloge koje nisu zahtjevne, nemaju puno teksta. Za pisanje priče izradite im predložak (nedovršene rečenice ili priča koja će nastati kada odgovore na pitanja). Za korištenje digitalnih alata izradite jasne slikovne ili pisane upute.
Detaljnije na: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama
Učenici koji žele znati više mogu dodatno pisati o stilovima komunikacije koji se mogu umetnuti kao teorijski dio na početak knjige koju su zajedno izrađivali.
Učenicima zadajte zadatak da olovkom na papiru ocrtaju svoju ruku. Na obrisu malog prsta i prstenjaka upisuju ime najboljih prijatelja iz vrtićke dobi, na srednjaku pišu ime prijatelja iz nižih razreda osnovne škole, a na kažiprstu i palcu pišu imena prijatelja u višim razredima osnovne škole. Povedite s učenicima razgovor o tome što primjećuju o promjenama u razvoju prijateljstva kroz njihovo odrastanje te zašto se prijateljstva mijenjaju, neka prestaju, a neka se iznenada razvijaju. Učenici iznose svoja zapažanja da se odrastajući mijenjaju tjelesno i psihički, da na njih utječe društvo i roditelji, tijekom odrastanja razvijaju različite interese, hobije i drugo.
Podijelite učenike u parove. Učenici jedni drugima opisuju svoga prijatelja. Govore svom partneru sve o svom prijatelju ili prijateljici: o osobnosti, izgledu, hobijima, što zajedno čine, koji su im zajednički interesi, kako njeguju svoje prijateljstvo. Svakom paru zadajte dvije do tri minute razgovora po osobi. Potom dopustite učenicima da govore ono što su čuli i koliko su zapamtili od svoga sugovornika o njegovom prijatelju. Ovo nije igra pogađanja, već je to igra pažljivog slušanja i prepričavanja. Zadajte im potom igru koja se zove Posvadi se! Pomiri se! Svakom paru recite početnu rečenicu kojom počinju svađu: “Zar ti moraš sve što ti ja u povjerenju kažem reći ostalim curama/dečkima u razredu?” Nakon improvizacije, dopustite učenicima da pred ostalima odigraju svoj razgovor. Zadajte im potom drugi dio igre Pomiri se! Poslušajte i drugi dio njihove improvizacije u postupku mirenja oko iste teme te način kako usklađuju svoja mišljenja. Razgovarajte s učenicima oko kojih tema najčešće nastaju nesporazumi s prijateljima. Nakon razgovora podijelite učenike u grupe sa zadatkom da pronađu riječi popularne pjesme o prijateljstvu te u alatu PowerPoint izrade prezentaciju kombinirajući svoje fotografije snimljene mobitelima tijekom sata dramske radionice (kojima prikazuju sadržaj pjesme svojim izrazom lica i držanjem tijela) i recitiranje pjesme o prijateljstvu.
Aktivnost se provodi nakon što su učenici upoznali pojam puberteta.
Zamolite polovinu učenika da izađu iz učionice. Učenicima koji su ostali recite da pantomimom objasne pojam pubertet svojem paru (učeniku koji je izašao iz učionice) služeći se isključivo svojim tijelom. Treba im naglasiti da ne biraju samo pojmove kojima opisuju fizički izgled, već neka uključe i promjene raspoloženja, brigu za izgled, druženje s vršnjacima, oponašanje odraslih, zanimanje za suprotni spol. Pozovite ostale učenike u učionicu te ih zamolite da ne započinju s pantomimom dok ne date znak. Nakon pantomime, razgovarajte s učenicima na osnovu kojih obilježja su prepoznali pojam pubertet.
Razgovarajte s njima o osjećajima koji ih preplavljuju u vrijeme puberteta - nesigurnost, zbunjenost, možda preosjetljivost i sl. Reagiraju li često burno na ograničenja koja nameću roditelji? Što im je važno? (Izgled, društvo vršnjaka, samostalnost i sl.) Učenici neka u paru porazgovaraju kako bi se osjećali da npr. njihov najbolji prijatelj ispriča njihovu tajnu drugima ili se ne želi više družiti samo s njima. Učenici koji žele neka podijele svoja razmišljanja kako reagiraju u takvoj situaciji.
Nakon razgovora o osjećajima, otvorite raspravu koristeći digitalni alat Kialo i potaknite raspravu o izjavama koje ste unaprijed pripremili (npr. Za sve naše promjene u pubertetu “krivi” su hormoni/ Svako dijete ima individualan početak i kraj pubertetskog razvoja/ Zbog posljedica kašnjenja ili ranog nastanka puberteta u odnosu na drugu djecu, mladi se mogu osjećati “drugačijima”/ Mlade osobe promišljaju o svojim odlukama/ U pubertetu su česte nagle promjene raspoloženja i ponašanja.) Uputite učenike da izraze svoje mišljenje i komentiraju rečenice upisivanjem slažem se (+ pro) i ne slažem se (- con). Raspravite s učenicima o njihovim odgovorima.
Prethodno pripremite i ispišite tablicu u koju će svaki učenik individualno odgovoriti na pitanja “Tko sam ja?“, „Kamo idem?“ i „Što želim?“ Potaknite učenike da razmisle i odaberu što je moguće više riječi koje opisuju njihove osobine, vještine i znanja.
Pri tome učenici mogu koristiti SWOT analizu, model s četirima poljima - osobne snage (u čemu sam dobar/a, talenti), slabosti (izbjegavanje školskih obveza, loše radne navike), prilike (podrška obitelji i prijatelja) i prijetnje (promjene ponašanja, nedovoljno znanje). Pozovite nekoliko učenika da podijele svoje tablice s razredom. Koje vještine ili osobine već imaju, a koje bi mogli dalje razvijati? Neka učenici razmijene ideje o tome što su naučili i kako mogu iskoristiti te informacije te na koji način im one mogu pomoći da u budućnosti donesu pametne odluke.
Obiteljski centar Primorsko-goranske županije. Upoznajmo se i poštujemo različitosti (13.8.2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.