Nakon što ste zajednički interpretirali Cankarevu “Šalicu kave” ili “Uvrijedio sam majku”, povedite s učenicima razgovor o tome jesu li se našli u sličnoj situaciji. Mogu iskazati nešto zbog čega im je žao ili način zbog kojeg su požalili. Neka se prisjete svakodnevnih rečenica koje upute nekome ili koje čuju, a mogle bi biti izrečene na neki drugi način. Upitajte ih: Jeste li čuli za jezik žirafe i zmije? Kakvi bi to mogli biti jezici? Što znate o žirafi, osim što ima dug vrat? Znate li da žirafa ima najveće srce među živim bićima? Kakvim bi jezikom govorio netko tko ima veliko srce? A zmija? Kako biste ih naveli da razmišljaju u tome smjeru, učenicima prikažite Kako zboriti?, u kojem će na primjerima govora zmije i žirafe provjeriti svoje razumijevanje.
Neka se svaki učenik prisjeti barem jedne rečenice izgovorene jezikom zmije te ju pokušaju izreći jezikom žirafe, a po potrebi im pomozite u tome (npr. Nikad ništa ne napraviš na vrijeme./ Kada ti kasniš s izradom svojeg dijela zadatka, bojim se da ćemo zakasniti s predajom i dobiti negativnu ocjenu. Molim te, potrudi se dovršiti ranije ovog puta.). Kad svaki učenik osmisli sadržaj izrečen jezicima žirafe i zmije, osvijestit će da bi češćim korištenjem jezika žirafe lakše postigli kompromise, dogovore i izgradili bolje komunikacijske i prijateljske odnose.
Zadajte im zatim da u digitalnom alatu Animatron izrade animaciju “Jedan dan jezikom žirafe i zmije” tako da jedan lik (alat nudi mogućnost odabira likova, gradova, zvučnih efekata, pozadine...) u oblačiću izgovara rečenice jezikom zmije, dok se drugi izražava jezikom žirafe. Nakon što odgledate njihove animacije, navedite ih na razmišljanje mogu li sami neke svoje rečenice preoblikovati tako da ih više ne izgovaraju jezikom zmije nego jezikom žirafe. Toplije riječi lakše će i brže doprijeti do srca.
Učenicima s PSA i ADHD-om se prije početka aktivnosti omogući da se upoznaju s redoslijedom zadataka, korak po korak s napisanim pitanjima uvodnog razgovora. Za vrijeme razgovora o govoru žirafe i zmije učenici s PSA i intelektualnim teškoćama imaju predložak s vizualnom podrškom, za što možete iskoristiti prikaz u videu Govor zmije i žirafe, u kojem su navedene glavne odrednice govora zmije (Ti-govor: okrivljavanje, optuživanje...) i žirafe (Ja-govor).
Da bi se učenici s teškoćama (ADHD, teškoće učenja, PSA, intelektualne teškoće) aktivno uključili u prisjećanje nekih svojih rečenica tipa Ti-poruke, dobro je da rade u paru s vršnjakom.
U izradi animacije “Jedan dan jezikom žirafe i zmije” potrebna je učenicima s teškoćama i pisana uputa s vizualnom podrškom (PSA, intelektualne teškoće) i po potrebi podrška vršnjaka. Poželjno je da učenici u završnom dijelu aktivnosti vježbaju u parovima pretvarati svoje Ti-poruke u Ja-poruke.
Učenici, koji žele više, mogu izraditi slikovnicu “Jezikom žirafe zbori, jezik zmije zaboravi!”.
“Šumovi” u komunikaciji su svakodnevna pojava koja nas opterećuje i koju trebamo u čim ranijoj dobi osvijestiti i vježbati aktivno slušanje. Pitajte učenike: Što bi to bili šumovi u komunikaciji? Kada nam se događaju? Kako dolazi do njih? Zbog čega? Kakve mogu biti posljedice? Kako ih smanjiti ili potpuno ukloniti? Jeste li dobri prenositelji poruke? Jeste li dobri/aktivni slušatelji?
Kao uvodnu vježbu aktivnog slušanja, predlažemo igranje igre “Stille Post” u kojoj učenici šapatom prenose jedni drugima neku riječ ili rečenicu. Vrlo je primjenjiva u učenju novih riječi jer se vježba pravilan izgovor. Igra se u grupama. Prvom učeniku u grupi učitelj kaže riječ ili rečenicu, a onda poruka putuje od uha do uha do zadnjeg učenika koji tu riječ ili rečenicu treba reći naglas kada sve grupe dođu do zadnjeg učenika. Učitelj provjerava je li riječ ili poruka točna. Grupa koja točno prenese riječ ili rečenicu osvaja bod.
Kao sljedeću aktivnost možete odabrati igranje igre “Kofferpacken” koja ne mora nužno biti pakiranje kovčega za putovanje kao što je to uobičajeno u ovoj igri. Možete ju odigrati na različite teme: Sport treiben, Hobbys itd. Igra se igra tako da učenici sjede u krugu i slušaju sve što igrači prije njih kažu i to ponavljaju prije nego sami nastave započeti niz, npr. Prvi igrač: Ich spiele Fußball. Drugi igrač: Du spielst Fußball und ich spiele Handball. Treći igrač: Er / Sie spielt Fußball, du spielst Handball und ich spiele Tennis. itd. Lanac se prekida kad neki učenik pogriješi raspored čime igra počinje ispočetka ili taj igrač više ne sudjeluje u igri, a nastavlja onaj iza njega.
Glavna aktivnost temelji se na vještini sumiranja i prenošenju poruke iz ich-Form u er/sie-Form. Učenici sjede u paru. Jedan učenik priča drugome nešto o sebi na temu koju odaberete, npr. Meine Familie. Učenik koji sluša zapisuje bilješke o svom paru u bilježnicu. Zatim zamijene uloge. Nakon što su oba učenika zapisala bilješke jedan o drugome, na osnovu njih zapisuju cijele rečenice s time da sve transformiraju u er/sie-Form, vodeći računa o prezentu i posvojnim zamjenicama. Kasnije te opise prenose na Padlet zid kako bi ostali učenici u razredu mogli na osnovu opisa prepoznati o kojem se to učeniku radi. Kod otvaranja Padlet ploče, u postavkama označite da se učenici ne prijavljuju imenom (Anonymous) kako učenici ne bi unaprijed znali i zapamtili o kome se radi i tko je s kime bio u paru. Učenici u komentarima napišu ime učenika za kojeg misle da odgovara opisu.
Učenicima s teškoćama pažnje, intelektualnim teškoćama, PSA ili oštećena sluha vrlo lako se događaju „šumovi“ zbog teškoće usmjeravanja pažnje ili zato što nisu razumjeli neki tekst ili socijalni kontekst. Iz tog razloga potrebno je tako prilagoditi njihove zadatke u grupnoj aktivnosti kako bi bili što manje izloženi situaciji grupnih aktivnosti da ih se percipira kao uzročnike „šumova“. Zato je najbolje da se unaprijed dogovori uloga učenika s teškoćama i uloga vršnjaka pomagača. Ukoliko i dođe do “šumova” kod učenika s teškoćama, ili onih učenika koji su emocionalno osjetljiviji i nesigurni, nastavnik im daje podršku svojim komentarom: “U redu je da se to događa, zato i vježbamo, a usput se i zabavljamo.”
U igri “Stille Post” učenik s teškoćama (teškoće pažnje, intelektualne teškoće, PSA, oštećenja sluha) bi mogao započeti igru i šapatom prenijeti poruku drugom učeniku, vršnjaku pomagaču. Isto tako bi u igri “Kofferpacken” trebao biti prvi igrač i imati pripremljenu kratku rečenicu, na koju se nastavlja vršnjak pomagač.
Kad učenici s navedenim teškoćama rade u paru na prenošenju poruke iz ich-Form u er/sie-Form, aktivnost se odvija tako da vršnjak u paru pomaže u prevođenju rečenice u pričanju priče učenika s teškoćama o sebi, u slušanju priče vršnjaka te u prenošenju osobnih zamjenica iz jednog u drugi oblik uz predložak hrvatsko-njemačkog rječnika osobnih zamjenica, kojim se učenik s teškoćama služi.
Učeniku oštećena vida ili učeniku s motoričkim poremećajima (ukoliko nema i drugih oštećenja) neće biti potrebne navedene prilagodbe i moći će sudjelovati kao i svi drugi vršnjaci. Dapače, mogli bi pomoći u prijevodu vršnjaku u paru. Više o prilagodbama u: (Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku učenika s teškoćama, str.7-14.).
Odigrajte igru “Kofferpacken” na težoj razini tako da jedan učenik započinje rečenicu koju ostali učenici po vlastitom nahođenju nadopunjuju novim riječima, vodeći računa o točnosti pri izražavanju u prezentu i ostalim transformacijama, npr. Prvi igrač: Ich, Drugi igrač: Ich mag…, Treći igrač: Ich mag Spaghetti…, Četvrti igrač: Ich mag Spaghetti mit …. Itd.
Na početku aktivnosti s učenicima odigrajte igru Nevidiljiva provalija. Jedan učenik je izvan učionice, a drugi određuje zamišljenu krivudavu crtu na podu učionice iza koje se nalazi provalija. Kada se prvi učenik vrati u učionicu, zadatak mu je prolaziti zamišljenom linijom, ali ne zakoračiti u provaliiju. Učenik, koji je zamislio crtu, uz pomoć udaraljki (štapići, kastanjete, dva kamena, kosti, školjke) vodi prvog učenika pravim putem. Učenicima ne predlažite načine upozoravanja i vođenja. Naglasak je na intuitivnom i svim ljudima urođenom ponašanju. Nakon što ste ovu aktivnost ponovili s nekoliko učeničkih parova, izdvojite načine komuniciranja koje su bile zajedničke svim parovima te pojasnite učenicima na koji je način ta vrsta komunikacije nekada bila važna za preživljavanje.
Pogledajte s učenicima videoisječak (do 4.22 minute) i povedite razgovor o glazbi prvih ljudi (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati Engleski (automatski generirano) i zatim Hrvatski). Napomenite učenicima kako je moguća pojava nespretnih prijevoda, kako bi se barem djelomično preduhitrile pojave reakcija koje skreću pažnju učenika s teme. Na koji su način i uz pomoć kojih predmeta izvodili glazbu? Za što im je glazba u početku služila i koja se glazbena sastavnica u tome najviše isticala (ritam)?
Kao izraziti primjer ljudske komunikacije putem ritma, predstavite učenicima Morseovu abecedu. Olujom ideja učenici će odabrati desetak riječi koje bi mogle nositi pozitivnu poruku, npr. ljubav, istina, prijateljstvo, mir, budućnost itd. Učenike podijelite u grupe čiji je zadatak prenijeti nekoliko pozitivnih riječi ljudima u budućnosti u kojima ih podsjećaju na važnost njegovanja međuljudskih odnosa i dobre komunikacije. Nakon što su odabrali nekoliko riječi, učenici ih pretvaraju u Morseovu abecedu pismeno i zvučno. Nakon uvježbavanja svaka grupa predstavlja svoju poruku drugim grupama čiji je zadatak prepoznati ih.
Poruke pisane Morseovim kodom učenici mogu oblikovati u digitalnom alatu Canva i izložiti na nekom vidljivom mjestu u učionici, na nekom drugom mjestu u školi, objaviti kao nagradnu igru na školskim internet stranicama ili u školskom listu.
Učenike s ADHD-om i PSA pripremite prije početka aktivnosti na zadatke kako slijede. Za učenika s PSA bila bi korisna vizualna podrška uz svaku vježbu, sliku udaraljki u prvoj, glazbala iz videoisječka u drugoj i Morseovu abecedu u trećoj vježbi. Budući su učenici s PSA vrlo osjetljivi na zvukove, omogućuje im se sudjelovanje sa slušalicama, tako da mogu imati vlastitu kontrolu slušati li ili ne neke dionice. Za njihovo sudjelovanje u drugoj vježbi potrebna je podrška vršnjaka ili pomoćnika u nastavi kao i u grupnoj aktivnosti, gdje je dobro dati neku alternativu za poruku u budućnosti, koju će lakše shvatiti.
Podrška vršnjaka trebat će u ovoj aktivnosti i učeniku s intelektualnim teškoćama, ukoliko nije u razredu pomoćnik u nastavi.
Učenike će vjerojatno zanimati nastanak i primjena Morseove abecede. Uputite ih na istraživanje na tu temu te predstavljanje rezultata istraživanja ostalim učenicima u razredu. Kao pomoć može im poslužiti video kojeg učenici mogu prevesti.
Podijelite učenike u parove na način da unaprijed pripremite po dva istovjetna papirića s nazivima hrvatskih gradova. Izvlačenjem papirića s istim gradom učenici tvore parove. Učenicima u paru dajte zadatak da izaberu po dva pojma koji najbolje opisuju Hrvatsku, odnosno kojima bi je predstavili nekom izvan Hrvatske. Neka svaki učenik u paru bira isključivo jednu riječ te sugovorniku daje objašnjenje zašto je odabrao upravo taj pojam. Uputite ih da učenik u paru uvježbava aktivno slušanje tako da po završetku sugovornikova izlaganja kratko sažme što je čuo na način da kaže nešto poput “Ti si odabrao (pojam), zato jer….”.
Nakon što učenici izaberu pojam, prozivajte jednog po jednog učenika na ploču da upišu riječ od učenika u paru te pojasne zašto je učenik odabrao upravo taj pojam. Time će morati pokazati učinkovitost svoga slušanja. Ukoliko se neki pojmovi ponavljaju, također ustrajte da ih učenici napišu i objasne. Te ponavljajuće pojmove, odnosno objašnjenja odabira, iskoristite tako da ih pitate zašto se objašnjenja razlikuju.
Nakon što svi učenici napišu sve pojmove na ploču i predstave ih, neka učenici u paru rasprave kojih 5 pojmova najbolje opisuje Hrvatsku. Potom im zadajte zadatak da zajednički osmisle 5 kratkih rečenica u kojima će upotrijebiti te pojmove (rečenice ne moraju biti vezane) kojima bi privukli strance u Hrvatsku.
Od tih rečenica neka izrade grafiku ili prezentaciju u digitalnom alatu Canva (koristeći gotove predloške, poput Tvoja priča i sl.). Pojedine grafike mogu i automatski animirati. Neka radove podijele na zajedničkom mrežnom mjestu (objavom poveznice ili preuzimanjem i objavom uratka obzirom da postoji mogućnost besplatnog preuzimanja) te poveznicu na to mrežno mjesto podijele na mrežnoj stranici škole kako bi radovi svima bili dostupni.
Učenici s teškoćama radit će u paru s vršnjakom spremnim za podršku i s kojim već imaju slična iskustva.
Učeniku s intelektualnim teškoćama i učeniku s PSA trebat će veća podrška vršnjaka u paru, kako u odabiru pojma i njegovom objašnjenju, tako i u sažimanju onoga što je čuo. Preporuka je da učenik s teškoćama zapiše sažeto izlaganje vršnjaka kako bi ga mogao izložiti.
I učeniku s ADHD-om ili teškoćama učenja bit će lakše izložiti pred pločom sadržaj koji je čuo ako ima zapisano sažeto objašnjenje pojma.
U nastavku rada u paru, učenici s teškoćama zajedno s vršnjakom osmišljavaju rečenice za privlačenje stranaca u Hrvatsku i rade grafiku ili prezentaciju u digitalnom alatu Canva.
Učenike uputite da rade u paru. Svaki učenik neka odabere jedno svoje najdraže naselje u Hrvatskoj koje opisuje učeniku s kojim je u paru. Na internetu i drugim izvorima znanja, učenici neka istraže podatke o naselju. Nakon toga, spojite dva para. Međusobno moraju predstaviti naselje koje je druga osoba odabrala koristeći se podatcima koje su pronašli i obrazloženjem drugog učenika zašto je odabrao upravo to naselje.
Kako biste zainteresirali učenike za aktivnost, pogledajte s njima videozapis What does the bird say? u trajanju od 2:04 min. Videozapis zaustavite po potrebi te prokomentirajte zvukove s učenicima (npr. zvuk motorne pile, sirene automobila, videoigrice…). Potaknite učenike na promišljanje o tome koji je razlog glasanja ptice lire (privlači suprotni spol). Nakon što pojedinačno razmisle, neka u paru prokomentiraju Zašto je važna komunikacija među životinjama? Koje informacije razmjenjuju životinje? (dijele informacije o dostupnosti hrane, upozoravaju na prisutnost grabežljivca, upućuju na emocionalno stanje, privlače jedinke suprotnoga spola).
Uputite učenike da razmisle o primjerima iz stvarnoga života kako životinje komuniciraju vizualno i glasovno. Pozovite nekoliko učenika da podijele svoje ideje s razredom. Postavljajte otvorena pitanja (zašto, gdje, kada, što, tko, kako) kako bi potaknuli učenike da se prisjete nekih primjera, da aktivno slušaju jedni druge bez uskakanja u riječ jedni drugima/prekidanja, bez ponavljanja onog što je već rečeno, da ne nameću svoje stavove i ne govore u sebi.
Primjeri:
Zašto se kožna viseća vrećica kod purana ispuni i povećava? (iskazivanje ljutnje, udvaranje)
Zašto mužjak pauna širi rep u raskošnu lepezu? (udvaranje)
Koje životinje položajem tijela, kretnjama, promjenama boje ili veličine tijela nastoje uplašiti suparnika i braniti svoj teritorij? (npr. kobra - širi rebra iza glave)
Zašto ptice pjevaju? (upozoravajući zov, pozivi u pomoć, kontaktni zov)
Bizoni u krdima donose odluke o tome kuda treba krenuti “glasanjem”, tj. odlukom većine odlučuju u kojem će smjeru ići. Koje životinje koriste eholokaciju? (šišmiši, dupini). Podijelite učenike u dvije grupe koje imaju zadatak obići dvije različite postaje, Mravi i Pčele. Ovisno o broju učenika možete postaviti i više istih postaja. Na postaji Mravi učenici će istražiti način Komunikacije mrava, str. 8 (Komunikacija ticalima i feromonima 1:44-3:33 min), dok će na drugoj postaji Pčele istražiti Komunikaciju pčela, str.12. (Vrste pčelinjeg plesa, videozapis Pčelinji ples u trajanju od 1:43 min). Materijale za istraživanje prethodno postavite u OneNote razrednu bilježnicu.
Napomena: Videozapisi su na engleskom jeziku te služe za vizualizaciju.
Nakon što prouče materijale na prvoj postaji, neka učenici igrom aktivnog slušanja predstave jedni drugima što su saznali tako da jedan učenik iznese svoja saznanja o navedenoj temi. Svatko, tko želi izraziti svoje mišljenje, neka najprije sažme što je osoba prije njega rekla. Ukoliko se ne prisjeti svega rečenog, propušta priliku za iznošenje vlastita mišljenja te se može opet uključiti nakon što netko to učini prije njega.
Zatim odlaze na drugu postaju gdje će proučiti materijale te iznijeti svoje mišljenje. Svaki sljedeći učenik treba sažeti ono što je rekao učenik prije njega. Ukoliko to ne učini, ostaje bez daljnje mogućnosti uključivanja u igru.
Na kraju raspravite s učenicima koliko im je bilo teško ponoviti ono što je rekla osoba prije njih. Kako su se snašli na drugoj postaji? Je li im bilo teže slušati i ponoviti izrečeno?
Bićanić, J. (2009), Vježbanje životnih vještina: Priručnik za razrednike. Zagreb, Alinea
Bognar, L. (1998), Govor nenasilja - (neobjavljeni priručnik). Osijek (13. 8. 2020.)
Rosenberg, M.B. (2006), Nenasilna komunikacija - Jezik života. Osijek, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava (13. 8. 2020.)
Priprema za izvannastavnu aktivnost:
springalive.net, Zašto ptice pjevaju? (13. 8. 2020.)
Jarak, M. (2016), Neispričana priča ulješura (13. 8. 2020.)
Academy Art (2016), Životinje uspostavljaju komunikaciju kao i ljudi (13. 8. 2020.)
Konevski, K. (2012), Zadružni kukci, Zagreb (13. 8. 2020.)
Zavod za zaštitu okoliša i prirode (2017), Eholokacija šišmiša (13. 8. 2020.)
Bioteka.hr (2015), Pčelinji ples (13. 8. 2020.)
Priprema za aktivnost Glazbena kultura:
Avramović, N. (2018), Učenje Morseovog koda s Arduino platformom, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek (13. 8. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.