Podijelite učenike u grupe i zadajte im sastavljanje dijelova rascjepkanih rečenica koje govore o hrvatskoj turističkoj ponudi. Prokomentirajte zadatak pa ih pitajte tko su turistički vodiči i jesu li ikada bili u prilici naučiti nešto od njih. Pitajte učenike vide li sebe u budućnosti u ulozi turističkog vodiča ili promotora ljepote svojega kraja.
Služeći se tehnikom oluje ideja neka zapišu što više slogana kojima bi pozivali turiste u svoj kraj. Najavite zadatak osmišljavanja turističke rute. Nakon istraživanja i pripreme, učenici će izrađivati digitalnu prezentaciju kojom će predstaviti plan jednodnevnog izleta za učenike neke druge škole koji bi posjetili njihov kraj. Pitajte ih što misle koliko će naučiti radeći na taj način?
Podijelite učenike u grupe i omogućite svakoj grupi suradnju u zajedničkom dokumentu (podijeljenom preko aplikacije Google Disk), u kojem će zapisivati ideje o turističkoj ruti (prva grupa može se usredotočiti na prirodne znamenitosti, druga na ekoturizam i gastro ponudu, treća na sportsko-rekreativni sadržaj, četvrta na kulturno-povijesne znamenitosti i znamenite ljude, peta na manifestacije, plesove i običaje…). Potom im ponudite ranije pripremljene materijale o turističkoj ponudi njihova kraja (brošure, časopise,...) i na taj način usmjerite na dopunjavanje dokumenta idejama o ponudi turističke rute. U sljedećem koraku potaknite učenike na ovladavanje osnovnim tehnikama pretraživanja interneta u potrazi za sadržajima vezanima uz temu. Ključne riječi, bilješke i poveznice na medijske sadržaje učenici zapisuju u aplikaciji Google Disk. Slijedi priprema ponude turističke rute u alatu za online izradu prezentacija Power Point, a učenike podsjetite da u prezentaciju mogu uključiti poziv na mjesnu manifestaciju, poveznice na audio/video sadržaje i virtualne posjete institucijama njihova kraja (npr. YouTube kanal HNK Varaždin, ili Muzej sinjske alke, virtualna šetnja…).
Na kraju se pripremaju za predstavljanje turističke rute ostalim grupama, i to tako da ostale učenike zamisle kao učenike neke druge škole, a članove svoje grupe kao djelatnike turističke zajednice. Pitajte učenike koliko su stvarno naučili radeći na ovaj način i kako im je to bilo raditi.
Osigurajte ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu u skupini, po potrebi osigurajte rad u paru unutar skupine (primjerice, učenici s oštećenjem vida). Pripremite različite prospekte, slikovne prikaze turističkog mjesta, pojmova povezanih s turizmom. Slikovna podrška bit će osobito važna za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma. Kao podršku za tehniku oluja ideja pripremite situacije iz učenikova života kao primjere. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Materijale koje pripremate prilagodite potrebama učenika; primjerice, oblikujte tekst prikladno učenicima s teškoćama učenja, slikovne prikaze uvećajte za slabovidne učenike ili učenike s teškoćama vidne percepcije. U dijelu aktivnosti koji zahtijeva od učenika izradu ponuda pripremite primjere, a za učenike s teškoćama (osobito teškoćama pažnje i intelektualnim teškoćama), pripremite upute izrade ponude u pisanom obliku.
Učenici koji žele znati više neka osmisle program neke nove manifestacije koja bi se mogla održavati u njihovu kraju. Program manifestacije neka javno predstave u digitalnoj brošuri izrađenoj u alatu za grafički dizajn Canva. U istom alatu mogu izraditi i pozivnice za tu manifestaciju.
Projicirajte učenicima reprodukciju Albrechta Dürera Rhinoceros i zamolite ih da opišu što detaljnije osobine njegova izgleda, od oblika do površine. Pitajte učenike što misle kako je umjetnik radio taj drvorez. Primjerice, je li umjetnik pomno promatrao nosoroga u zoološkom vrtu? Zatim im pojasnite da je drvorez nastao početkom 16. stoljeća te da umjetnik nikad nije vidio tu životinju uživo, a svoj je drvorez napravio na temelju pisanog opisa i nekoliko skica drugog umjetnika. Razgovarajte o tome koje su vještine trebali imati istraživači koji su živjeli u vrijeme prije telefona, digitalnih fotoaparata i kamera i sl. da bi svoja iskustva prenijeli drugima.
Zatim recite učenicima neka se zamisle u ulozi istraživača koji kreću u istraživanje dotad neotkrivenih područja Zemlje. Neka se opredijele za neko od područja istraživanja (botanika ili zoologija) te se prema tome izboru organiziraju u manje grupe (3 do 4 učenika). Svaka grupa neka istraži na internetu nekoliko biljaka, tj. životinja iz iste porodice ili istog staništa odabranog područja Zemlje.
Moguće korisne poveznice:
Na osnovi istraživanja svaka grupa treba osmisliti/zamisliti novu biljku, tj. životinju sa svim njenim specifičnim obilježjima: pripadnost vrsti, stanište i rasprostranjenost, kretanje i prehrana (za životinje) i sl. Zamišljenu biljku odnosno životinju potrebno je predočiti u obliku crteža u olovci ili tušu i trodimenzionalnog modela u glini, žici ili plastelinu. Uputite učenike da u crtežima prikažu cjelinu, ali i uvećane detalje – primjerice prikaz površine i unutrašnje građe. Materijal u kojem će oblikovati trodimenzionalni model učenici mogu sami odabrati, ovisno o karakteristikama oblika koji žele prikazati.
Koristeći se fotografijama svojih crteža i modela, učenici neka zatim oblikuju prezentaciju u ThingLinku nadopunjujući vizualne informacije izmišljenim "znanstvenim“ podacima o vrsti, staništu i specifičnim obilježjima otkrivene biljke, odnosno životinje. Uputite učenike da zajedno izdvoje i organiziraju potrebne informacije u prezentaciji. Iako svoje zamišljeno istraživanje učenici provode prateći uobičajenu znanstvenu kategorizaciju i opis neke biljke ili životinje, dopustite im slobodu u osmišljavanju tj. kreiranju specifičnih podataka da bi kroz slobodne asocijacije stvorili nove veze među informacijama.
Učenici u grupama neka zatim pregledaju prezentacije drugih grupa te postave dodatna pitanja o novootkrivenim vrstama, ako nešto nije posve jasno iz prezentacije. To će omogućiti svakoj grupi da, prema potrebi, nadopuni ili ispravi svoju prezentaciju.
Pripremite opise slikovnih prikaza za učenike s oštećenjem vida ili im osigurajte rad u paru tako da učenik pruža podršku u opisivanju gledanog. Za učenike s teškoćama pažnje, intelektualnim teškoćama te poremećajem iz spektra autizma, pripremite tablice u kojima su naznačene mogućnosti istraživača danas i nekad te popratite slikovnim prikazima. To će biti smjernica u razgovoru s učenicima. Pojasnite ulogu istraživača u kojoj se nalaze učenici, osobito učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma. Usmjeravanjem pitanjima i ključnim pojmovima odredite s učenicima područja u kojima učenici trebaju realizirati zadatak. Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenicima s teškoćama u radu u grupi, prema potrebama i sposobnostima učenika. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. U likovnom izričaju poštujte individualne mogućnosti učenika, odnosno za učenike s motoričkim teškoćama prilagodite likovne tehnike. Također, vodite računa o mogućoj taktilnoj osjetljivosti učenika s poremećajem iz spektra autizma, pri modeliranju. Neka učenici sami odaberu tehniku ili materijal. Prije kreiranja nove biljke ili životinje, zajedno s učenicima, u pripremljenu tablicu upišite karakteristike koje ta životinja/biljka ima. Pokažite primjer učenicima, proslijedite niz sličica različitih biljaka ili životinja. Učenik može izrezivati dijelove slika i spajati u “novu” biljku ili životinju, koju će kasnije nacrtati ili modelirati. Slikovni prikazi i primjeri bit će važni učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajima iz spektra autizma. Pripremite kratke i jasne upute za sve dijelove aktivnosti te provjerite razumiju li ih učenici.
Učenici mogu svoje crteže ili trodimenzionalni model animirati tehnikom stop-animacije u aplikaciji Stop Motion Studio i tako predstaviti još neku osobinu izmišljene biljke odnosno životinje (primjerice kretanje životinje).
Učenike podijelite u grupe i odaberite jednog učenika koji će biti vođa. Grupe će se odrediti s obzirom na interes i sadržaj prezentacija koje ćete unaprijed pripremiti za ovu aktivnost u alatu PowerPoint. Teme prezentacija mogu, primjerice, biti sport, glazba, kulinarstvo, školska zbivanja… Ovisno o samoj temi prezentacije, a u skladu s preferencijama, grupe odabiru svoja imena. Vođa prati i potiče rad članova grupe tijekom praćenja i analize prezentacije.
Grupe se tijekom aktivnosti izmjenjuju u pojašnjavanju dobivenih prezentacija. Svaka grupa objašnjava svoju prezentaciju. Vodite računa da članovi grupa pri objašnjavanju na odgovarajući način interpretiraju pripremljene grafičke prikaze. Stupčasti dijagram o broju postignutih golova na rukometnoj utakmici samo je primjer koji može biti u pripremljenoj prezentaciji, a članovi jedne grupe objašnjavaju ga ostalim učenicima u razredu. Potaknite učenike da spomenu sve ključne pojmove vezane uz grafički prikaz (frekvencija, relativna frekvencija, varijabla, skup objekata, obilježje skupa, broj elemenata skupa s danim obilježjem). Kada jedan član grupe završi svoje izlaganje određenog grafičkog prikaza, vođa poziva drugog člana grupe i nastavljaju prezentaciju, odnosno pojašnjenje sljedećeg grafičkog prikaza. Isti princip rada ponavljaju sve grupe u razredu. Sličan način rada možete provesti na temelju podataka stvarnih istraživanja u nekome razdoblju (o sportu, padalinama, zdravoj prehrani, fizičkom i mentalnom zdravlju, potrošnji energije, oboljelima od Covida 19, ekologiji...)
Nakon što vođa grupe prikaže sve slajdove pripremljene prezentacije, učenici ponavljaju sadržaje tako da uparuju naziv grafičkog prikaza s njegovom slikom, primjerice tablični prikaz - tabela s podacima, kružni dijagram - slike kružnog dijagrama. U tu svrhu možete se poslužiti digitalnim alatom LearningApps.
Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika u timu, po potrebi i radu u paru, primjerice za praćenje prezentacije, učenik vršnjak opisuje učeniku s oštećenjem vida prikazane sadržaje. Učenike s teškoćama rasporedite u timove prema interesima i sposobnostima. Za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma pripremite slikovne prikaze pojmova koji se pojavljuju u videozapisu s pojmovima ispisanima na karticama. Kartice se nalaze pred učenikom te će uz njih lakše slijediti prezentaciju. Pripremite tablice u koje će učenici upisivati viđene pojmove (učenici s teškoćama pažnje) ili zaokružiti slikovne prikaze viđenih pojmova (učenici s intelektualnim teškoćama ili poremećajem iz spektra autizma). Na taj će način učenici ponoviti prikazane sadržaje nakon prikaza cijelog videozapisa.
Učenici prikupljaju podatke u razredu o određenoj temi. Prikupljene podatke prikazuju tablično, a kasnije i grafički. S prikupljenim informacijama izrađuju različite grafičke prikaze primjerice u Meta-Chartu.
Unaprijed pripremite i prilagodite dobi učenika izlaganje o prezentacijskim vještinama s naglaskom na neverbalnoj komunikaciji. U pripremi se možete poslužiti sljedećim materijalima: Copy of Prezentacijske vještine i Neverbalna komunikacija: snaga poruke bez riječi | Tatjana Badrov | TEDxNKPPBjelovar Izlaganje pripremite tako da dok govorite svjesno varirate poruke paraverbalne i neverbalne komunikacije. Primjerice, u jednom dijelu izlaganja govorite vrlo tiho, bez pauza i zastajkivanja na kraju rečenica ne mijenjajući jačinu glasa dok govorite tako da se govor doima monotonim. U drugom dijelu izlaganja varirajte neverbalne poruke, primjerice izbjegavajte kontakt očima s učenicima, naglašeno gledajte kroz prozor, prekrižite ruke na prsima, hodajte ubrzano po učionici gore-dolje u stilu profesora Baltazara. U trećem dijelu izlaganja možete kombinirati paraverbalne i neverbalne distrakcije pa, primjerice, možete sjesti, zgrbiti se, spustiti bradu na prsa i nerazgovjetno mrmljati pripremljeni sadržaj. Naposlijetku, u četvrtom dijelu izlaganja govorite tako da su verbalna, paraverbalna i neverbalna poruka usklađene.
Učenici u parovima prate vaš govor te imaju zadatak prepoznati i zapisati glavnu poruku u svakom od četiri dijela izlaganja. Prodiskutirajte s učenicima koje su poruke uočili u kojem dijelu izlaganja te što im je pomoglo ili otežalo praćenje sadržaja izlaganja.
Potaknite zatim raspravu o korištenju verbalnih, paraverbalnih i neverbalnih znakova pri prezentiranju učeničkih uradaka.
Upoznajte učenike s dijelovima istraživačkog rada. Uputite ih neka uz vašu pomoć naprave istraživački rad kojim će ponoviti, primjerice, svojstva vode i prezentirati ga ostalim učenicima imajući na umu karakteristike verbalne, paraverbalne i neverbalne komunikacije. Učenike podijelite u grupe po šestero. U obliku koraka pripremite upute i provjerite razumiju li ih učenici. Također pripremite pisane materijale na temu: Topljivost tvari u vodi; Utjecaj gustoće na tijela u otopini; Površinska napetost vode; Kapilarnost; Onečišćenje vode i dr.
Podijelite zadatke: jedan učenik usmeno prezentira, drugi osmišljava dva pitanja za učenike ostalih grupa, treći priprema zapis na ploči u obliku jedne rečenice koja je zaključak pokusa, četvrti izvodi pokus, peti i šesti pretražuju i selektiraju informacije o temi grupe. Nakon što prezentator svake grupe iznese zaključke pokusa, učenici će na ploči imati kognitivnu mapu koja će ujedno biti zapis u bilježnici. Osim na ploči, učenici mogu napraviti kognitivnu mapu u alatu Coggle. Otvorite mapu, označite središnji pojam, svojstva vode, podijelite ju s učenicima te neka svaka grupa nadopiše svoju granu unutar zajedničke kognitivne mape. Gotova kognitivna mapa može poslužiti svim učenicima za ponavljanje sadržaja cjeline.
Na kraju provedite kratku refleksiju i razgovor sa svim prezentatorima o tome koliko su zadovoljni svojom izvedbom i što bi sljedeći put drugačije napravili.
Pripremite podsjetnik o verbalnoj, paraverbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u obliku natuknica. Povezivanje s primjerima iz vlastitog iskustva bit će važno za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma.
Verbalne, paraverbalne i neverbalne znakove možete prikazati u tablici koja će nakon aktivnosti učenicima poslužiti kao podsjetnik, osobito onima s teškoćama pažnje. Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u grupnom radu. Po potrebi omogućite rad u paru unutar grupe (primjerice učeniku s oštećenjem vida).
Uloge unutar grupe podijelite po interesima i sposobnostima učenika. Primjerice, učenik koji ima teškoće u pisanju neće biti zadužen za zapis, već će izvoditi pokus.
Učenici koji žele znati više neka u 1. poglavlju Uvod u proučavanje neverbalne komunikacije pročitaju priču o “Mudrom Hansu”.
Koristeći strategiju formativnog vrednovanja 3-2-1 (vrednovanja za učenje) zadatak je učenika da nakon čitanja odlomka zapišu tri stvari koje su naučili, dva važna detalja koja su uočili i jedno pitanje koje još imaju.
Alternativno možete predložiti učenicima da napišu kratak sažetak onog što su pročitali o neverbalnoj komunikaciji onako kako bi to ispričali nekom mlađem učeniku i tekst objave na mrežnim stranicama škole.
Prikažite učenicima za uvod u temu ovaj video: What is Artifical Intelligence (or Machine Learning)?. Nakon što ga pogledaju, pitajte ih što je umjetna inteligencija, koje su pozitivne strane, a što nam negativno može donijeti? Pokrenite raspravu o tome što nas sve očekuje u budućnosti.
Učenike podijelite u grupe po 2-3 člana. Njihov je zadatak zamisliti budućnost i predvidjeti moguće izume koje nam budućnost donosi (za školstvo, za zdravstvo, za promet...). Odabrat će jedan od njih ili više sličnih te istražiti sljedeće:
Ova pitanja neka im posluže kao smjernice. Potrebno je odgovoriti na njih i produbiti istraživanje. Poveznica koje može poslužiti u tu svrhu:
Sve što pronađu u vezi s odabranim izumom stavljaju unutar grupe u zajedničku mapu na OneDrive-u. Kada prikupe dovoljno informacija, slika, videa, članaka i slično, počinju izradu mrežnih stranica u alatu Sway. U alatu Sway pripremaju prezentaciju i dogovaraju se tko će unutar grupe biti zadužen za prezentiranje kojeg dijela sadržaja razredu. Nakon što su mrežne stranice spremne, svaka grupa izlazi pred razred i predstavlja svoj uradak. Pripremite anketu u alatu Forms pomoću koje vrednuju jedni druge nakon svake prezentacije. Postavite im 2-3 kratka pitanja, primjerice: Je li je izum inovativan? Je li je dobro objašnjeno? Je li ti se svidjela prezentacija?
Kada sve grupe završe izlaganja, prikažite rezultate i dajte povratnu informaciju svakoj grupi.
Tijekom prikaza videozapisa osigurajte titlove za učenike s oštećenjem sluha. Učenicima s oštećenjem vida omogućite mjesto sjedenja blizu izvora zvuka. Ponovite s učenicima pojam umjetne inteligencije, primjerice natuknice o karakteristikama i kartice sa slikovnim prikazima, što će biti podrška učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma. Pripremite primjereno oblikovanu tablicu s dovoljno prostora za pisanje učenicima s teškoćama grafomotorike. U tablicu učenici upisuju pozitivne i negativne karakteristike i posljedice umjetne inteligencije, što će biti kasnije smjernica u razgovoru. U raspravi učenike usmjeravajte pitanjima, a po potrebi pripremite pitanja u pisanom obliku za učenike s teškoćama pažnje. Provjerite razumijevanje pitanja i upute, osobito učenika s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma. Omogućite ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu u grupi, a po potrebi omogućite rad u paru unutar grupe (primjerice učenik s oštećenjem vida i vršnjak opisuje slikovne prikaze, videozapise). Pitanja koja pripremate za učenike kao smjernice u pretraživanju izuma, pripremite u pisanom obliku, osobito za učenike s teškoćama pažnje. Za učenike s intelektualnim teškoćama, prilagodite složenost pitanja (kratka, osnovna razina ishoda). Pri oblikovanju pisanih pitanja, obratite pozornost na perceptivno prilagođavanje teksta za učenike s teškoćama učenja (font, veličina slova, razmak između riječi, redaka, isticanje bitnog u pitanju i dr.). Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici koji žele znati više mogu istražiti kakve su stavove ljudi u prošlosti imali prema nekim izumima i iskoracima u tehnologiji kada su se pojavili, a koji su danas dio našeg svakodnevnog života. Informacije koje su prikupili mogu organizirati, sažeti i oblikovati u prezentaciju te predstaviti razredu.
Adubato, S. (2004) Govorite iz srca, Alinea, Zagreb
Lucas, S. E. (2015) Umijeće javnog govora, Mate d.o.o., prvi odlomak (13. 8. 2020.)
Odgojno savjetovalište, Centar za rehabilitaciju ERF-a. Organizacija pisanja seminara ili eseja (13. 8. 2020.)
Ristić, V. (2009) Primjer uspješnog nastavnog sata - govorništvo u nastavi povijesti, Povijest u nastavi, Vol. VII No. 13 (1) (13. 8. 2020.)
Španjol Marković, M. (2008) Moć uvjeravanja. Profil, Zagreb
MATEMATIKA:
Balat, M., Kralj, L., Stepić, M. Matematika 7 - 4.2 Prikazivanje podataka (13. 8. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.