Kroz zanimljivo izlaganje učenik će se upoznati s nastankom i razvojem svemira, formiranjem materije iz energije, formiranjem prvih zvijezda, nastankom kemijskih elemenata u jezgrama zvijezda tijekom nuklearne fuzije. Također će se upoznati s glavnim tipovima zvijezda, njihovim osnovnim značajkama i sistematizacijom zvijezda: HR dijagramom, MK sustavom. Učenik će steći osnovna znanja iz određivanja položaja i nazivlja zviježđa, zvijezda i drugih nebeskih objekata vidljivih golim okom. Poučavatelj će ih motivirati na aktivnosti kojima se potiče primjena znanja iz astrognozije. U ovoj videolekciji poučavatelj će uputiti učenike na promišljanje o imenima. Objasnit će kako se dijele imena, jesu li sastavljena od jedne ili više riječi, o vlastitim imenima, upoznat će ih s jezikoslovnom disciplinom onomastikom, antroponimima (imena, nadimci, prezimena) i toponimima (mjesta, vode, gore). Poučavatelj će proširiti podjelu onomastike po spoznajama suvremene onomastike. Ukazat će na postanak i razvoj imena planeta, izgled bogova i osobine planeta.

U ovoj interaktivnoj videolekciji učenik će se upoznati s teleskopskim metodama istraživanja svemira, svemirskim misijama, spektroskopskom metodom istraživanja svemira, učincima ionizirajućeg zračenja na žive organizme, ranim povijesnim aspektima svemirske utrke, postupcima zaštite astronauta koji štite od Sunčevih oluja te s apsorpcijom i emisijom energije iz atoma uslijed međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem. Također će spoznati nove informacije vezane za usporedbu emisijskog i apsorpcijskog spektra atoma, analizu vrsta radioaktivnih raspada i produkata takvih raspada te emisija zračenja i njihovim utjecajem na čovjeka i okoliš.

U ovoj interaktivnoj videolekciji učenici prepoznaju probleme s kojima će se suočiti stanovnici Zemlje u bliskoj budućnosti, usvajaju osnovne pojmove i postupke kojima je moguće pokušati učiniti nastanjivim neki od susjednih planeta, analiziraju optimalan i prihvatljiviji postupak teraformiranja. Poučavatelj će upoznati učenika s frazeologijom. Definirat će frazeme, objasniti izraz i sadržajnu razinu frazema. Objasnit će pojmove frazemski sinonimi, frazemski antonimi, frazemske jednoznačnice, frazemske višeznačnice, frazemske varijante, frazemske sraslice. Poučavatelj će objasniti podjelu frazema i navesti učenike na korištenje Hrvatskog frazeološkog rječnika.

U ovoj videolekciji poučavatelj će upoznati učenika s razvojem znanosti i tehnologije prvih svemirskih letova. Učenika će motivirati na praćenje trendova tehnološkog razvoja koji bi trebali omogućiti i osigurati energetski prihvatljive pogone za međuplanetarna putovanja. Učenici će se upoznati s osnovnim principima lansiranja i leta rakete te podsjetiti se na primjenu derivacija pri određivanju brzine i akceleracije. Poučavatelj će prikazati i analizirati podjelu materijala s naglaskom na legurama i kompozitnim materijalima koji se koriste u svemirskim letjelicama. Potaknut će učenike na promišljanje o svojstvima koje takvi materijali moraju imati kako bi njihova uporaba bila opravdana u svemirskim letjelicama. S pomoću multimedijskog materijala istaknut će značajne primjere materijala korištenih za izgradnju svemirskih letjelica. Potaknut će učenike na kritičko promišljanje o trajnosti materijala i utjecaju tih materijala na količinu svemirskog otpada te na rizike takvog otpada na život na Zemlji.

U ovoj interaktivnoj videolekciji učenici prepoznaju probleme evaluacije informacijskih izvora te samih informacija. Istovremeno će naučiti koji su događaji odredili vrijeme i okolnosti leta prvog astronauta Jurija Gagarina u orbitu. Naučit će na što je potrebno paziti kada se prikupljaju informacije o nekom događaju iz prošlosti te kako evaluirati informacije i njihove izvore.

U ovoj videolekciji poučavatelj će učenike kratko upoznati s nebeskim sustavima i njihovim povijesnim razvojem. Pratit će Galilejevo istraživanje neba teleskopom te istraživanje gibanja nakon presude. Poučavatelj će pročitati ulomak / pogledati videozapis Galilejeve biografije, prisjetiti učenike na već usvojena znanja o biografiji, protumačit će strukturna obilježja teksta, definirat će namjenu teksta i povezati tekst s prethodnim znanjima učenika. Učenik će kritički procijeniti različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta te će objasniti sadržaj komercijalnih medijskih poruka.

U ovoj videolekciji poučavatelj će opisati preobrazbu na primjeru životnog ciklusa vinske mušice. S obzirom na to da je vinska mušica modelni organizam za genetička istraživanja, u nastavku poučavatelj će opisati nasljeđivanje vezano uz spol. U ovoj videolekciji poučavatelj će analizirati ulomak Kafkinog djela Preobrazba na sadržajnoj i stilskoj razini tematizirajući pojam preobrazbe kao fizičke, ali i psihičke pojave.

U ovoj videolekciji poučavatelj će motivacijom otvoriti pitanje stvarnosti i privida stvarnosti. Tumačenje i značenje sna zaokupljaju čovjeka od najstarijih vremena, u dalekoj prošlosti postojale su knjige sanjarice koje su tumačile snove. Na predlošku, ulomku P. C de la Barce „Život je san”, podsjetit ćemo se paradoksa da „san su i sami snovi”. Promišljat će se o „Snu otvorenih očiju”, o slici vlastite budućnosti. Analizirat će se predodžbe budućnosti pomoću fotografija. Ukazat će se na pozitivne i negativne uloge medija na djecu i društvo, utjecaj oglašivača, na sliku omiljenih idola u medijima i kako se zbog toga osjećaju. Poučavatelj će stvoriti virtualan pogled na vjerojatnosni problem pod nazivom Monty Hall Problem koji se dogodio davne 1990. godine. Naposljetku ćete riješiti pitanja iz procjene znanja.

U ovoj videolekciji poučavatelj će predstaviti političko stanje u Europi i svijetu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, vrijeme koje se još ponekad naziva „doba imperija”. Potom se koncentrira na prvenstveno političke, a dijelom i gospodarske, društvene i duhovne promjene koje je tom svijetu donio Prvi svjetski rat, sukob koji je kulminacija tzv. „dugog 19. stoljeća” (razdoblja koje traje od početka liberalnih kretanja u Europi -Francuske revolucije 1789. i završava krajem prvog globalnog sukoba 1918. godine). Prikazat će se kako je taj sukob izmijenio političku sliku svijeta, doveo do kraja mnogih velikih carstava u Europi i bio katalizator metamorfoze europskog, pa time i svjetskog poretka. U ovoj videolekciji poučavatelj će predstaviti biografiju A. B. Šimića, predstavit će pjesničku zbirku „Preobraženja” s obzirom na tematske krugove, na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst, tumačit će se reprezentativnost Šimićevske ekspresionističke poezije, analizirati pjesme „Pjesnici” i „Moja preobraženja”. Osnovna nit vodilja je preobrazba gdje se konkretna stvarnost pretvara u metaforičke vizije, gdje je preobraženje smisao pjesničkog izraza.

Ljude su oduvijek inspirirale pojave u prirodi i poticale ih za razvoj sličnih idejnih rješenja u različitim granama ljudske djelatnosti. U ovoj videolekciji poučavatelj će analizirati neke od tih pojava koje su dovele do proizvodnje materijala s poboljšanim specifičnim svojstvima i njihovu primjenu u svakodnevnom životu. U ovoj videolekciji poučavatelj će objasniti proces leksičkog posuđivanja, protumačit će vrste leksičkog posuđivanja, vrste posuđenica i njihov položaj u jeziku, ukazat će na razne rječnike: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik...

U ovoj videolekciji poučavatelj će preobrazbu prepoznati kao preslikavanje ili funkciju u matematici, odrediti područje definicije i područje vrijednosti funkcije, navesti svojstva funkcija, odrediti svojstva funkcija zadanih pravilom pridruživanja ili grafom, odrediti kompoziciju dviju funkcija. U ovoj videolekciji poučavatelj će preobrazbu objasniti kroz parafraziranje, citiranje, fusnote, osvrnut će se na zakon o autorskim pravima. Ukazat će na važnost poštivanja autorskih prava. Dodatno će se govoriti i o zaštiti prava na internetu, zakonskim regulativama i pojmu Common rights.

U ovoj videolekciji poučavatelj će prepoznati kako su simetrije iz svakodnevnog života povezane s matematikom; grafički će prikazati inverzne funkcije; ispitivati parnost i neparnost funkcija; odrediti svojstva relacija. U nastavku će poučavatelj objasniti razliku između kiralnih i akiralnih molekula na primjerima iz svakodnevnog života. Učenici će usvojiti pravila za određivanje apsolutne konfiguracije kiralnih molekula. Na temelju poznavanja apsolutne konfiguracije analizirati će biološko djelovanje pojedinih spojeva.

U ovoj videolekciji poučavatelj će opisati osnovne karakteristike totalitarizma u teorijskom i praktičnom značenju. Učenici će se upoznati s osnovnim postavkama totalitarnih sustava u Europi 20-ih i 30-ih godina 20. st., i društvenim i političkim okolnostima koje su dovele do njihovog nastanka. Posebno će biti naglašeno obilježja sustava koji teži tome da ne kontrolira ne samo tijelo, nego i um stanovnika nad kojima vlada. U ovoj videolekciji poučavatelj će predstaviti i analizirati ulomak djela „Životinjska farma”, uzimajući u obzir cjeloviti kontekst djela. Objasnit će djelo iz povijesne, društvene i kulturne perspektive. Učenici će uočiti kako ljudska priroda uvijek teži moći i kako se sloboda i pravednost mogu neizbježno izgubiti u korist vladavine tiranije i iskorištavanja. Tema će se prikladno aktualizirati

U ovoj videolekciji učenici će se prisjetiti nastanka elektromagnetskih valova, njihovih svojstava i primjena. Detaljnije će se prisjetiti spektra elektromagnetskih valova koji na Zemlju dolaze iz svemira te kakav oni utjecaj imaju na život na Zemlji. Upoznat će se s posljedicama izlaganja elektromagnetskom zračenju Sunca te s kozmičkim česticama koje imaju mogućnosti prolaziti kroz materiju. Učenici će naučiti i kako odrediti magnitudu, fazu i frekvenciju sume dvaju sinusoidalnih valova.

U ovoj će se videolekciji kroz izlaganje poučavatelja i primjere učenik podrobnije upoznati s prirodom svjetlosti, njenim nastankom i brzinom te pojavom zvanom fotoelektrični učinak. Koncepti obrađeni tijekom nastavnih sati bit će sagledani iz novih perspektiva te će biti nadograđeni novim primjerima, objašnjenjima i kroz interaktivne će se sadržaje koncepti proširiti. Interdisciplinarnost će omogućiti da učenik stvori neka nova metakognitivna znanja i razvije vještine i sposobnosti. Istovremeno će se učenike podsjetiti na epiku te specifičnu epsku formu – basne. Promišljat ćemo o brzini kao vještini u današnjem užurbanom svijetu. Čitaju li mlađe generacije? Što čitaju? Je li doba slike progutalo riječ i koji je položaj i značaj riječi u današnjem svijetu? Bi li vještina „brzog čitanja” učenicima pomogla u savladavanju izazova modernog obrazovanja? Na navedena pitanja pokušat ćemo odgovoriti ovim IVL-om.

U ovoj videolekciji poučavatelj će pojasniti odabrane osnovne pojmove, činjenice, pojave i eksperimente iz područja valno-čestičnih svojstava tvari. Razmatrat će se uvjeti ogiba svjetlosti i elektrona te tumačiti uzorci dobiveni ogibom elektrona. Izvest će se i objasniti De Broglieva jednadžba te izraz za energiju elektrona. Nakon paradoksa dualnosti, poučavatelj će objasniti Zenonove paradokse te dati matematičku podlogu za njihovo rješavanje preko sume geometrijskog reda.

U ovoj videolekciji poučavatelj će učenike provesti kroz prikaz ideja i viđenja građe tvari i atoma. Pregled modela bit će popraćen dodatnim objašnjenjima i novim kontekstima koji su doveli do nastanka svakog od poznatih atomskih modela.

U ovoj videolekciji poučavatelj će učenike provesti kroz sadržaje koji se povezuju s nuklearnom energijom kroz gledišta triju disciplina - nastavnih predmeta - fizike, povijesti i hrvatskog jezika. S aspekta fizike nuklearna energija oblik je energije koji se oslobađa iz jezgre atoma tijekom procesa nuklearne fisije ili fuzije. Same nuklearne reakcije povezane su sa svojstvima atomskih jezgri i tijeku procesa kojima se energija oslobađa ili apsorbira. Pri nuklearnoj fisiji, teška atomska jezgra dijeli se na dvije lakše jezgre, pri čemu se oslobađa velika količina energije u obliku topline i zračenja. Ta se energija može koristiti za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama. Međutim, proces također proizvodi radioaktivni otpad, s kojim se mora pažljivo upravljati kako bi se izbjegla šteta za ljude i okoliš. U nuklearnoj fuziji dvije lakše atomske jezgre spajaju se u težu jezgru, oslobađajući ogromnu količinu energije u obliku topline i svjetlosti. Taj je proces temeljni izvor energije zvijezda, uključujući Sunce, te se istražuje kao potencijalni izvor energije na Zemlji. Fizička svojstva nuklearne energije također uključuju vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa, što je vrijeme potrebno da se polovica radioaktivnog materijala raspadne. Ovo je svojstvo važno u određivanju sigurnosti i rukovanja nuklearnim otpadom. Povijesni okvir ljudskog istraživanja, ispitivanja i primjene nuklearne energije usko je ograničen na dvadeseto stoljeće. Nuklearna energija promijenila je lice svijeta. Od otkrića nuklearne fisije 1938. godine od strane njemačkih znanstvenika Otta Hahna i Fritza Strassmanna, kratak je bio rok do razvoja prvog nuklearnog reaktora koji su u Chicagu 1942. izgradili Enrico Fermi i njegov tim. Tijekom Drugog svjetskog rata vlada Sjedinjenih Država uložila je velika sredstva u nuklearna istraživanja u sklopu projekta Manhattan, čiji je cilj bio razvoj atomske bombe. Prvo uspješno testiranje atomske bombe dogodilo se u srpnju 1945., a bombe su iskorištene za okončanje rata s Japanom u kolovozu te godine. Nakon rata nuklearna se energija počela istraživati ​​kao potencijalni izvor energije. Prva komercijalna nuklearna elektrana otvorena je u Obninsku u Rusiji 1954. godine, a prva komercijalna elektrana u Sjedinjenim Državama otvorena je u Shippingportu u Pennsylvaniji 1957. godine. Tijekom 1960-ih i 1970-ih, nuklearna energija postala je sve popularnija kao pouzdan izvor energije koji ne uzrokuje veću emisiju štetnih plinova. Međutim, nakon nesreća na otoku Tri milje u Pennsylvaniji 1979. i katastrofe u Černobilu 1986. u Ukrajini pojavio se strah od nesigurnosti rada nuklearnih elektrana. Tijekom Hladnoga rata međusobno zajamčeno uništenje dviju velesila (SAD-a i SSSR-a) i njihovih saveza u slučaju nuklearnog rata jamčilo je postojanje jasne politike odvraćanja od izravne konfrontacije. Izuzev Kubanske krize kada je nuklearna prijetnja bila na vrhuncu, svijet nakon kraja Drugoga svjetskog rata nije doživio ozbiljniju eskalaciju izravnog sukoba među nuklearnim silama. Tijekom cijelog razdoblja dvadesetog stoljeća znanstvenici su različitim manifestima (hrvatski jezik) pokušavali utjecati na hladnoratovske vođe suprotstavljenih blokova kako bi se smanjila opasnost od nuklearnog rata. Russell-Einsteinov manifest bio je dokument koji je 9. srpnja 1955. potpisalo deset istaknutih intelektualaca, uključujući filozofa Bertranda Russella i fizičara Alberta Einsteina. Manifest je pozivao na ukidanje nuklearnog oružja i predanost miru.

U ovoj će se videolekciji kroz primjere i osnovne teoretske postavke učenik upoznati s odabranim poglavljima iz specijalne teorije relativnosti. Koncepti obrađeni u redovitom tijelu nastavnih satova bit će sagledani iz novih perspektiva te će biti nadograđeni novim primjerima, objašnjenjima i kroz interaktivne će se sadržaje koncepti proširiti. Interdisciplinarnost će omogućiti da učenik stvori neka nova metakognitivna znanja i razvije vještine i sposobnosti. U ovoj videolekciji učenici će se upoznati s recenzijom kao tipom teksta. Čitat će s razumijevanjem i procjenjivat će svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena. Ponovit će upotrebu funkcionalnih stilova. Kritički će procjenjivati tekst recenzije.

Poučavatelj će objasniti govorna obilježja jezika, objasniti pojam glasa, objasniti rad govornih organa, objasniti djelovanje glasnica, zvučnost i bezvučnost. Poučavatelj će objasniti svojstva zvuka kao vala, te način kako se primjenom svojstava elektromagnetskog vala zvuk prenosi na udaljenosti.

U ovoj videolekciji učenici će promatrajući nastajanje i podjelu glasova prepoznati slaganje slova u riječi u matematici kroz vjerojatnosne probleme. Podjelom na samoglasnike i suglasnike učenici će izračunavati vjerojatnost pojavljivanja samoglasnika i suglasnika u riječi. U ovoj videolekciji poučavatelj će objasniti pojam glasa i nastanak glasa, podjelu zatvornika prema mjestu tvorbe, podjelu glasova prema zvučnosti.

Poučavatelj će objasniti razliku između fonetike i fonologije, objašnjava pojam fon, objašnjava slogotvorne i neslogotvorne glasove, objašnjava pojmove fonem, fonološku opreku, alofon. Poučavatelj će naglasiti važnost riječi u matematičkim problemima kroz paradoks neočekivanog vješanja. Naglasit će se koliko je važno dobro slušati i razumjeti jer nas u suprotnome neke riječi mogu odvesti drugačijim pa i pogrešnim zaključcima.

U ovoj videolekciji poučavatelj će uvesti pojam infinitezimalne promjene kroz koju će doći do objašnjenja derivacije i integrala. Infinitezimalne promjene provući će se kroz uvođenje i diferencijalnog i integralnog računa. U ovoj videolekciji poučavatelj će objasniti fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene.

U ovoj videolekciji poučavatelj će prepoznati Fibonaccijev niz i zlatni rez u glazbi i umjetnosti čime će učenici doći i do prepoznavanja aritmetičkog i geometrijskog niza u rješavanju problema iz svakodnevnog života. Poučavatelj će objasniti razlike između glasovnoga i naglasnog sustava materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika, opisati glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak i dužina) razini, opisati prozodijski sustav i primjenjuje u govorenju i u pisanju riječi kojima naglasak i naglasna dužina određuje značenje.

U ovoj videolekciji poučavatelj će definirati veličinu decibel te primijeniti logaritamsku funkciju u izračunavanje razine zvuka. Razmatrat će se različiti intenziteti zvuka u prirodi kao i razina zvuka te će se logaritamska funkcija prikazati grafički. Odredit će se monotonost funkcije i povezati s derivacijom. U ovoj videolekciji poučavatelj će predstaviti polemiku kao tip teksta, sukob mišljenja. Tema polemike bit će zvuk.

U ovoj interaktivnoj videolekciji poučavatelj će opisati tijek kemijske i biološke evolucije. Objasnit će se nastajanje prvih organskih polimera. Objasnit će se odnos monomera i polimera na primjeru aminokiseline i proteina. Objasnit će se struktura aminokiseline i proteina. Objasnit će se neka fizikalna/kemijska svojstva aminokiselina i proteina. Povezat će se struktura proteina s njihovom ulogom u organizmu. Objasnit će se nastajanje prvih stanica. Opisat će se nastanak prvih eukariota i višestaničnih organizama. Opisat će se prijelaz života na kopno i razvoj živog svijeta kroz geološka doba.

U ovoj interaktivnoj videolekciji poučavatelj će učenike upoznati s vrstama, građom i ulogama nukleinskih kiselina. Opisat će deoksiribonukleinske kiseline kao nositelje nasljedne informacije. Objasnit će se razlike u građi i ulogama deoksiribonukleinske i ribonukleinske kiseline. Poučavatelj će objasniti procese replikacije DNA, transkripcije i translacije. Objasnit će se značaj ovih procesa za postojanje života. Poučavatelj će objasniti utjecaj okolišnih čimbenika na DNA i upoznati ih s epigenetikom.

U ovoj interaktivnoj videolekciji poučavatelj će opisati evoluciju čovjeka. Opisat će se promjene koje su prolazile pojedine vrste roda Homo i koje su omogućile razvoj modernog čovjeka. Opisat će se različiti načini fosilizacije. U ovoj videolekciji poučavatelj će objasniti početke hrvatske pismenosti i opisati povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa.

Poučavatelj će prikazati povijesni razvoj i početke diferencijalnoga računa kao i razmišljanja s kojima su se susreli Newton i Leibniz neovisno jedan o drugome. Poučavatelj će opisati povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika 16. -18. stoljeća.

Poučavatelj će opisati sustav aksioma realnih brojeva koji se potpuno i detaljno opisao tek krajem 19. st. Poučavatelj će opisati osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika 19. stoljeća.

U ovoj interaktivnoj videolekciji poučavatelj će opisati najznačajnija otkrića u molekularnoj biologiji i genetici. Istaknut će značaj ove znanstvene discipline u suvremenom svijetu. Poučavatelj će navesti neke primjene molekularne biologije danas. Opisat će se osnovne metode koje se koriste u molekularno-biološkom laboratoriju. Opisat će se principi genetičkog inženjerstva. Poučavatelj će opisati osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika 20./21. stoljeća.

U ovoj interaktivnoj videolekciji poučavatelj će detaljno opisati najbitnije primjene molekularne biologije u suvremenom svijetu. Spomenut će se i diskutirati s učenicima etičke dileme koje neke od ovih metoda otvaraju. Opisat će se prednosti ovih metoda i mogućnosti koje nude, ali će se naglasiti i potencijalni problemi do kojih bi moglo doći u budućnosti. Poučavatelj će istaknuti ulogu kemije u razvoju farmaceutske industrije u 20. stoljeću. Opisat će se biološko djelovanje odabranih lijekova, s naglaskom na antibiotike. Spomenut će se i raspraviti s učenicima problemi prekomjernog korištenja antibiotika.