Olujom ideja potaknite učenike na promišljanje o tome što je povod, a što uzrok nekom događaju. Zatim ih uputite da svoje ideje o uzroku i povodu zapišu u digitalnom alatu Lino. Prozovite nekoliko učenika da podijele svoja promišljanja te potaknite raspravu o toj temi. Dodatno im objasnite da je uzrok ono zbog čega se nešto dogodilo. Može biti jedan uzrok, ali najčešće je više razloga i oni su duboki pokretači nečega. Za razliku od uzroka, povod je jedan događaj koji je jasno vidljiv jer je to ono što je pokretač nekog događaja, npr. rata.

Motivirajte učenike na daljnji rad tako što ćete ih podijeliti u parove. Zadatak je svakog para, nakon što pogleda videozapis izraditi tablicu u kojoj će navesti uzroke Prvoga svjetskog rata i kratko ih opisati u digitalnom alatu Piktochart. Prozovite nekoliko parova da predstave svoj zadatak. Potaknite raspravu među učenicima postavljajući ima pitanja poput: Koja su najmanje dva uzroka Prvoga svjetskog rata? Koji bi bio povod Prvome svjetskom ratu? Na primjeru atentata u Sarajevu objasnite tko je bio atentator, a tko su bile žrtve te kako je taj događaj prouzročio svjetski rat. Koje su države bile nezadovoljne brojem kolonija?

Uputite ih na činjenicu da je jedan od razloga za atentat na Franju Ferdinanda bilo i veliko nezadovoljstvo austrijskom okupacijom nakon aneksije (pripojenja) Bosne i Hercegovine 1908. godine, zatim širenje Srbije na područje Bosne i Hercegovine nakon balkanskih ratova te ideja o jugoslavenstvu... Istaknite da atentator Gavrilo Princip nije smatran zločincem na području srpskog korpusa u Bosni i Hercegovini, nego herojem te su ulice i škole nosile njegovo ime. Potaknite raspravu među učenicima o tome je li ispravno da se Gavrila Principa smatralo herojem s obzirom na to da je počinio atentat.

Zatim uputite učenike da promisle na koji se način rat mogao izbjeći te ih potaknite da svoje ideje argumentirano iznose. Potaknite ih na razmišljanje kako se rat u povijesti nikada nije pokazao dobrim za rješavanje sukoba jer, nažalost, uvijek je mnogo ljudskih i materijalnih gubitaka. Upitajte ih vode li se danas u Europi neki ratovi i njihovo mišljenje o tome.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio primjerenu potporu. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Učeniku s teškoćama unaprijed najavite gledanje videozapisa i podjelu u parove. Pri podjeli učenika uzmite u obzir značajke učenika s teškoćama. Smjestite ga u par s učenikom koji će mu moći pružiti potporu u rješavanju zadatka i motivirati ga na rad. Uzmite u obzir da je učeniku s oštećenjem vida važno osigurati mjesto s kojeg će dobro vidjeti videozapis. Pripremite usmene opise vizualnog sadržaja. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje potrebno je češće usmjeravati na sadržaj rada.
Pripremite učeniku s teškoćama unaprijed smjernice o promatranju videozapisa, kako bi znao na što treba usmjeriti pozornost tijekom gledanja. Također, pripremite smjernice za izradu tablice o uzrocima Prvoga svjetskog rata.
Provjerite snalazi li se učenika s teškoćama u digitalnom alatu Piktochart. Osigurajte pisane i slikovne
upute kako bi se lakše snašao. Omogućite potporu drugog učenika u upotrebi digitalnog alata.
Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra omogućite vizualnu potporu tijekom aktivnosti. U raspravi prozovite učenike s teškoćama samo ako su spremni. Na primjerima iz svakidašnjeg života objasnite učenicima što je uzrok, a što povod kako bi učenici s teškoćama shvatili razliku. Učenike s teškoćama motivirajte jasnim smjernicama i jednostavnijim pitanjima da se uključe u raspravu. Objasnite apstraktne pojmove i unaprijed im pripremite predložak s ključnim pojmovima.

Tijekom rasprave potičite sve učenike na sudjelovanje i aktivnost, ali ne inzistirajte na uključivanju ako učenik s teškoćama nije spreman. Za učenika s teškoćama unaprijed pripremite pitanja koja ćete postaviti kako bi se mogao pripremiti. Postavite mu jasna pitanja i pružite potporu u iznošenju zamisli.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici podijelite u parove. Svaki par treba istražiti ratove koji još traju u svijetu. Nakon toga će o jednome od njih napisati kratko izvješće u digitalnom alatu Genially.

Motivirajte učenike za rad tako što ćete im pokazati jednu novinsku naslovnicu iz 20. stoljeća i jednu novinsku naslovnicu iz 21. stoljeća u digitalnom alatu PowerPoint. Zatim ih uputite da iznesu svoje mišljenje o prikazanim naslovnicama: koja im se više sviđa, njihove sličnosti i razlike, što naslovnica treba sadržavati kako bi privukla ljude da kupe novine, kupuju li se u njihovim obiteljima novine i koje...

Potaknite učenike na razmišljanje o tome je li uvijek istina ono što pročitamo u novinama (tiskanom obliku ili na mrežnim stranicama). Možemo li uvijek vjerovati svemu što pročitamo? Koliko mediji utječu na razvoj naših stajališta i vrijednosti u životu? Potaknite raspravu o toj temi te uputite učenike na to da potkrijepe svoja stajališta i zaključke. Usmjerite ih da sve informacije na koje naiđu u bilo kojoj vrsti medija više puta provjere iz različitih izvora te nakon toga samostalno donesu zaključak o određenoj temi, događaju i slično.

Potom potaknite daljnju motivaciju za rad kod učenika tako što ćete ih podijeliti u grupe (sami odaberite broj grupa i način odabira članova grupa). Podsjetite učenike na pravila rada u grupi: aktivno sudjelovanje svih članova grupe, pristojna komunikacija i ostalo. Također, zamolite grupe da imenuje jednog predstavnika koji će predstaviti obavljeni zadatak ostalim grupama. Nakon toga učenicima prikažite videozapis kako bi se prisjetili dotad usvojenoga gradiva. Nakon što ga pogledaju, svaka grupa treba izraditi naslovnicu o početku Prvoga svjetskog rata u digitalnom alatu Adobe Spark.

Zatim predstavnici grupa predstavljaju ostalim grupama svoje naslovnice te svi učenici raspravljaju o njima.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio primjerenu potporu. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Motivirajte učenike za aktivnosti i najavite one koje se provoditi na nastavnom satu kako bi učenici s poremećajem iz autističnog spektra bili obaviješteni o zadatcima koje ćete postaviti.
Pri prikazivanju novinskih naslovnica putem prezentacije u alatu PowerPoint vodite računa o tome da svi učenici dobro naslovnice, da su detalji jasno prikazani, obratite pozornost na to da je svjetlost u učionici prikladna. Uz prilagodbu prikaza, učenicima s oštećenjem vida pripremite sve važne informacije i detaljne opise naslovnica. Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled naslovnica unaprijed i pojednostavnite zadatak. Potaknite sve učenike na iznošenje mišljenja i uključivanje u raspravu, pohvalite aktivnost učenika s teškoćama, dajte pozitivne povratne informacije te postavljajte konkretna pitanja koja na koja je odgovor kratak.
Najavite rad u grupama i pregled videozapisa sa sadržajem prethodnoga gradiva. Pripremite smjernice za praćenje sadržaja koje su jezično i grafički prilagođene učenicima s teškoćama i koje će im olakšati praćenje s pomoću istaknutih ključnih pojmova. Učenike s teškoćama vida smjestite tako da dobro vide sadržaj koji projicirate, učenike s teškoćama pozornosti usmjerite na praćenje izravnim obraćanjem ili laganim dodirom po ramenu ako je potrebno pozornost usmjeravati na videozapis.
Podijelite učenike u grupe tako da učenik s teškoćama ima potporu drugih članova grupe, pripremite točne uloge svakog člana kako bi svi jednako sudjelovali i kako učenici s teškoćama ne bi bili pasivni promatrači. Češće provjeravajte rad grupe u kojoj je učenik s teškoćama, potičite suradnju i pripremite dodatne upute učeniku koje će jasno i konkretno davati smjernice za obavljanje zadatka. Također, pripremite upute za rad u digitalnom alatu Adobe Spark u kojem grupa treba izraditi naslovnicu o početku Prvoga svjetskog rata.
Tijekom predstavljanja naslovnica i rasprave obratite pozornost na to da učenici s teškoćama izlažu samo ako se jave te da predstavnik grupe bude učenik koji to želi. Učenike sa strahom od javnoga nastupa, izraženom anksioznošću te učenike s jezičnim teškoćama izbjegavajte prozivati da javno prezentiraju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici samostalno istražuju život i djelovanje prve hrvatske profesionalne novinarke Marije Jurić Zagorke. Nakon toga izrađuju prezentaciju u digitalnom alatu Sway.

Motivirajte učenike za rad ponavljajući usvojeno gradivo o velikim europskim kolonijalnim silama. Prikažite učenicima fotografiju s kartom europskih država 1914. godine. Predlažem sljedeća pitanja za poticanje rasprave među učenicima: Što je kolonija? Što znači podčiniti neki narod i njegovu zemlju? Zašto to neka druga sila čini? Potaknite raspravu među učenicima o toj temi i uputite ih da promisle o tome što se može dogoditi kada neka osoba ima neograničenu (apsolutnu) vlast u državi. Zatim motivirajte učenike da daljnji rad tako što to ćete ih pitati koje su europske države imale najviše kolonija (neka navedu barem tri kolonije tih država), koje su koristi imale matične zemlje od svojih kolonija i slično. Potaknite učenike da zaključe kako su Velika Britanija i Francuska bile države koje su imale najviše kolonija. Njemačka, Italija i Austro-Ugarska zaostajale su u broju kolonija, a time i u razvoju gospodarstva i industrije s obzirom na to da se većina sirovina crpila upravo iz kolonija. Podsjetite učenike kako su tijekom imperijalističke podjele Afrike i Australije u 19. stoljeću najviše koristi imale Velika Britanija i Francuska, a Njemačka, Italija i Austro-Ugarska imale su minimalan broj kolonija u Africi. Ta je činjenica posebice zabrinula Njemačku koja je strahovala od još većega gospodarskog jačanja Velike Britanije i Francuske.

Zatim uputite učenike da razmisle o razlozima zašto s nekim osobama žele biti prijatelji i nakon toga neka pristupe digitalnom alatu Padlet u kojem ispisuju svoj zadatak. Prozovite nekoliko učenika da pročitaju svoja promišljanja te navedite da je jedan od razloga sklapanja prijateljstva s nekom osobom zajednički interes koji dijelimo s njom (primjerice, ljubav prema životinjima, sportu i sl.). Uputite učenike na činjenicu kako su upravo zajednički interesi bili jedan od glavnih čimbenika sklapanja saveza između velikih europskih sila potkraj 19. stoljeća.

Zatim podijelite učenike u parove te svaki par treba istražiti vojno-političke saveze (Trojni savez i Antanta), koje su sklopile velike sile uoči Prvoga svjetskog rata i razloge, odnosno interese njihova međusobnog povezivanja. Pritom se koriste internetskim preglednicima i digitalnim udžbenicima. Nakon toga izrađuju prezentaciju o vojno-političkim savezima u digitalnom alatu PowerPoint. Nakon završetka izrade prezentacije, zamolite nekoliko parova da iznesu svoja istraživanja. Potaknite raspravu među učenicima postavljajući pitanja: Koji su vojno-politički savezi sklopljeni uoči Prvoga svjetskog rata? Koje su zemlje bile članice tih saveza? Koji su bili razlozi njihova udruživanja?

Potaknite učenike na razmišljanje o tome koje se države danas u svijetu smatraju velikim silama, jesu li to bile i u prijašnjim stoljećima, možemo li Hrvatsku smatrati velikom silom te raspravljajte o tome.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u neposrednu blizinu učitelja ili u prvu klupu kako bi dobio primjerenu potporu. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.

Tijekom promatranja fotografije pobrinite se da svi učenici dobro vide fotografiju koja prikazuje kartu s državama Europe 1914. godine te da su detalji jasno prikazani. Uz prilagodbu prikaza fotografije, važno je da učenici s oštećenjem vida dobiju sve bitne informacije i detaljne opise slika te da ih se usmeno vodi u zadatcima. Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled fotografije unaprijed zajedno s pitanjima koja ćete postavljati te istaknutim ključnim pojmovima.
U raspravu i promišljanje nastojte uključiti sve učenike, osim ako se učenik osjeća nesigurno i nelagodno pri izlaganju u razredu i javnim nastupima. Učeniku s teškoćama, ako se javi, postavljajte pitanja na koja će znati odgovoriti na način da doživi uspjeh pri obavljanju tog zadatka, ponudite pozitivnu povratnu informaciju i nemojte isticati pogreške ako ih je učinio.

Učenicima s teškoćama pripremite pisane i slikovne upute za upotrebu digitalnog alata Padlet koje su grafički i jezično prilagođene te upute za obavljanje zadatka. Provjerite snalazi li se učenik s teškoćama u upotrebi digitalnog alata. Učeniku koji se ne snalazi u digitalnom alatu ili nije u mogućnosti samostalno izraditi zadatak omogućite potporu drugog učenika ili druge načine rješavanja zadatka (na papiru ili na pripremljenom predlošku), te dulje vrijeme za rješavanje zadatka. Svoja promišljanja učenici s teškoćama mogu pročitati ako žele i samostalno pokažu interes za javljanje i čitanje u razredu. Ne inzistirajte na tome ako nisu spremni.

Pri podjele učenika u parove nastojte da učenik s teškoćama radi u paru s učenikom koji nema teškoća i koji će mu pomoći u upotrebi mrežnih preglednika, digitalnih udžbenika i digitalnih alata. Učenik s teškoćama uz potporu učenika u paru može se koristiti digitalnim alatom PowerPoint te mogu zajedno izraditi prezentaciju o vojno-političkim savezima. Tijekom predstavljanja rada parova i rasprave neka učenici s teškoćama sudjeluju ako se sami jave i osjećaju spremnima. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa ili izraženom anksioznošću, ne inzistirajte na javnom nastupu.

Neka učenik s teškoćama sudjeluje u raspravi ako to želi. Unaprijed mu pripremite pitanja koja ćete postavljati kako bi se mogao pripremiti za sudjelovanje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici u parovima istražuju Rusko-japanski rat te izrađuju prezentaciju u digitalnom alatu Sway.