Učenicima prezentirajte plan i snimke palače Strozzi u Firenci i objasnite im podjelu unutar objekta. Raspravljajte o nastaloj promjeni funkcije palače Strozzi - od mjesta stanovanja do galerijskog prostora. Uputite učenike na službenu internetsku stranicu palače Strozzi s prikazom aktualnih i prošlih izložbi te raspravljajte o izlagačkom profilu usmjerenom na suvremenu umjetnost.

Zatim prezentirajte palaču Farnese i usmjerite učenike na navođenje sličnosti između dviju prikazanih palača koje pripadaju istom razdoblju. Objasnite im kako je i palača Farnese promijenila funkciju te da se danas u njoj nalazi Veleposlanstvo Republike Francuske. Uputite učenike na virtualnu šetnju katovima palače Farnese i motivirajte ih na grupni rad. Neka u grupama izrade plan obilaska zauzimajući poziciju jedne od ponuđenih uloga:

• turističkog vodiča
• pisca
• režisera
• arhitekta
• povjesničara.

Svoje prezentacije učenici trebaju sažeti u aplikaciji ThingLink kombiniranjem snimke zaslona virtualne šetnje ili tlocrta s tekstom. Omogućite učenicima da jedan školski sat provedu uspoređujući međusobno svoje radove kako biste na kraju raspravljali o tome koliko se isti arhitektonski objekt razlikuje u odnosu na perspektivu struke iz koje je promatran.

Motivirajte učenike na zadatak koji bi trebao prethoditi nastavi u razredu. Zadajte im da snime kratak videzapis mobitelom kojim će obuhvatiti školski hodnik i učionicu u kojoj se održava nastava likovne umjetnosti. Videozapis ne bi trebao biti dulji od jedne minute. Sve videozapise s potpisom autora treba postaviti na prethodno pripremljenu ploču u alatu Padlet. Nakon postavljanja videa na ploču u Padletu nasumično izaberite tri videozapisa i raspravite s učenicima o arhitekturi i načinu na koji je zabilježena. Pitajte ih što im predstavlja najveći problem tijekom snimanja arhitekture. Kad pogledaju sve zapise na Padletu, neka odaberu najuspješnije izveden zapis prema kriteriju ostvarivanja jasnoće u prikazu arhitekture.

Zatim projicirajte film Alexandra Sokurova Ruska arka (2002.) u trajanju od 14. do 17. minute. Zatim neka učenici skiciraju tlocrt građevine - muzeja Ermitagea u kojem se zbiva radnja. Učenici trebaju snimiti svoje crteže kako bi ih potpisane uz kratko objašnjenje stavili na Padlet ploču kojom su se koristili u prethodnoj fazi. Raspravite zajedno o gotovim crtežima stavljajući naglasak na arhitekturu građevine (tj. na visinu gornjih granica prostorija, oblikovanje zidova, poziciju prozora i dekorativnih elemenata i dr.). Pitajte učenike o razlikama između profesionalnog i neprofesionalnog videozapisa te što bi se moglo naučiti o snimanju arhitekture na temelju prikazanog filmskog isječka. Objasnite im da je prikazani isječak nastao neprekidnim radom kamere, tj. da predstavlja jedan kadar.

Učenicima zadajte zadatak koji trebaju izvršiti u roku od tjedan dana. Potrebno je pogledati sljedeće filmove:

• Alexander Sokurov, Ruska arka (2002.)
• Jem Cohen, Sati u muzeju (2012.)
• Valeria Parisi, trailer za dokumentarni film Prado: Muzej Čudesa (2019.).
  

Zatim će uporabom digitalnog alata EDpuzzle izrezati kadrove koji jako dobro prezentiraju arhitekturu. Svaki učenik treba izabrati jedan film, izrezati relevantne scene i ubaciti tekst u kojem će objasniti relevantnost odabranoga. Pogledajte te materijale u razredu s učenicima te raspravu zaključite instrukcijama za snimanje enterijera koje će učenici sami složiti. Zatim ih potaknite na snimanje jednominutnih videa enterijera škole koje će, također, staviti u Padlet. Pogledajte videouratke i potaknite učenike na raspravu pitanjem: Što smo naučili o snimanju enterijera?

Aktivnost organizirajte kao projekt koji se realizira u nekoliko faza tijekom 30-ak dana. Glavnina aktivnosti provodit će se terenski, a njezin početak i kraj odradite u razredu.

Pogledajte s učenicima stranicu muzeja Metropolitan Museum of Art i projekta Connections. Projekt Connections osmišljen je u cilju povezivanja artefakata iz različitih zbirki u mnoštvu narativnih shema. Prezentirajte nekoliko naracija kako biste prikazali narativ kao pristup koji bi učenici mogli iskoristiti za vlastiti praktični rad.

Uspostavite suradnju s muzejskim pedagozima u lokalnim muzejima u svrhu realizacije projekta, a učenike podijelite u grupe kako bi odvojeno istražili lokalne muzeje. Suradnja s muzejskim pedagozima trebala bi im omogućiti vodstvo i rad u muzeju i muzejskoj knjižnici. Osim toga, mogu s učenicima raditi individualno tijekom projekta. Istraživački dio zadatka uključuje tlocrtni raspored i uvid u zbirke.

Na kraju istraživanja učenici će u grupama oblikovati scenarij, a zatim i igru Potraga za blagom u digitalnom alatu Goose Chase. Navedena igra treba rabiti komunikacije koje su uspostavljene u muzeju i omogućiti igračima sagledavanje postava. To će se postići kombiniranjem traženih odgovora u obliku teksta i slike. Svaka će grupa oblikovati trailer za svoju igru s pomoću digitalnog alata Kizoa. Raspravite zatim s učenicima o specifičnosti organizacije u muzeju i načinima prezentacije artefakata, a posebno ih usmjerite na razgovor o tome koliko je postav prilagodljiv igri Potraga za blagom ili o prijedlozima za redizajniranje postava u muzeju.

Motivirajte učenike na istraživanje ulične umjetnosti (street-arta) u gradu/mjestu u kojem žive te na oblikovanje muzeja na otvorenom uporabom digitalnog alata Tackk. U alat bi trebalo dodati fotografije ulične umjetnosti, lokacije i kratke informacije o autorima uz mogućnost umetanja poveznica na stranice autora. Stranica u alatu Tackk trebala bi omogućiti vođeno razgledavanje djela ulične umjetnosti pa se s učenicima može raspravljati o prednostima i manama tako koncipiranog muzeja koji se promatra na razini grada, a ne pojedinačne zgrade.