Raspravite s razredom kako bi izračunali učinkovitost zgrade kao toplinskog stroja. Na Padlet zidu prikupite njihova mišljenja o tome koji bi oblici energije ušli u kategoriju energije koja se ulaže, a koji u kategoriju energije koja se troši, tj. gubi u okolinu (možete u tu svrhu izraditi Padlet zid koristeći obrazac Shelf s dva stupca). Pomoću Google obrazaca napravite anketu u kojoj ih tražite da procijene koliko je teško izmjeriti pojedini oblik energije (Likertova skala za faktore koje smatrate ključnima). Na kraju u anketi trebaju procijeniti koliki udio obiteljskog budžeta odlazi na račune za grijanje i hlađenje (10 %, 20 % itd). Zajednički prokomentirajte učeničke odgovore.

Objasnite učenicima da postoji formalni način procjene energetske učinkovitosti zgrade – izrada energetskog certifikata. Pokažite im stranice MGPIU, na kojima trebaju pronaći primjer energetskog certifikata neke škole u Hrvatskoj. Dvije su najvažnije stavke energetski razred zgrade za specifičnu godišnju potrebnu energiju za grijanje i specifična godišnja primarna energija. Koristeći sljedeću ilustraciju, objasnite kako se zgrade razvrstavaju u razrede te napravite analizu mjerne jedinice kako bi učenici dobili dojam što predstavlja kWh/(m²a).

Objasnite učenicima da će njihov zadatak biti procjena energetskog razreda škole za specifičnu godišnju primarnu energiju (drugi razred zahtjeva komplicirane postupke mjerenja i opremu). Učenici će morati saznati kolika je godišnja ulazna energija škole (primarna energija) i kolika je površina svih prostorija u školi. Podijelite učenike u dva tima po njihovim preferencijama koji zadatak žele preuzeti. U oba tima treba dogovoriti tko preuzima koju odgovornost na sebe (komunikacija s institucijama, priprema podataka, izračun, provjera točnosti i sl.).

Tim koji treba doznati godišnju primarnu energiju treba napraviti plan komunikacije i pregovarati s upravom škole i osnivačem škole (općina, grad ili županija) jer oni obično imaju račune s kojih se može doznati iznose (grijanje, električna energija). Kad dobiju potrebne informacije, trebaju obraditi podatke i izračunati godišnju primarnu energiju. Tim koji mjeri površinu zgrade samostalno treba odabrati pouzdan način mjerenja i pronaći izvore gdje se nalazi točna informacija. Procjenu površine zgrade mogu napraviti pomoću Google Eartha u kojem treba ocrtati obris zgrade (i njezinih dijelova ako je oblik škole kompliciraniji). Opis kako izmjeriti udaljenost i površinu na Google Earthu pročitajte na sljedećoj poveznici.

Za kraj učenici trebaju procijeniti u koji energetski razred spada škola. Ako vaša škola ima pravi energetski certifikat trebaju to usporediti sa službenom vrijednosti. Zamolite učenike da samostalno naprave pismo kojim uvjeravaju osnivača škole koliko bi se novaca dugoročno uštedjelo kad bi se napravila energetska obnova zgrade kojom bi se zgradu prebacilo u viši razred navodeći pritom i ekološke dobrobiti takve investicije (mitigacija klimatskih promjena) i društvene dobrobiti takve investicije (adaptacija na klimatske promjene i mitigacija klimatskih promjena).

Postupci potpore

Učenicima s većim teškoćama (učenici s poremećajem iz spektra autizma, učenici s poremećajem pažnje, specifičnim teškoćama učenja ili učenici s oštećenjem sluha) možete ponuditi oblike energije koja se troši, a njihov će zadatak biti da ih samo razvrstaju u predviđene kategorije.

Prije započinjanja zadatka provjerite jesu li učenici razumjeli upute i znaju li kako koristiti predviđene alate, a učenicima koji ih ne mogu koristiti samostalno (slijepi učenici, učenici s većim motoričkim teškoćama) omogućite rad u paru ili rješavanje u alatima koje mogu koristiti uz pomoć asistivne tehnologije.

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana očitavati grafičke prikaze na stranici MGPIU. Ukoliko ne mogu, osigurajte im te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati. Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, osobito teškoćama čitanja i pisanja te učenicima s poremećajem pažnje, učenicima s oštećenjem sluha i poremećajem iz spektra autizma dajte detaljne smjernice gdje u tablici mogu pronaći tražene podatke, a za slabovidne učenike možete ispisati i uvećati dio tablice u kojem se nalaze tražene informacije, a prema potrebi ih i dodatno istaknuti bojom.

Prilikom podjele u timove osigurajte učenicima s teškoćama ravnopravno sudjelovanje i preuzimanje dijela zadatka koji će, ovisno o mogućnostima i vrsti teškoća, moći što samostalnije ispuniti.

Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, učenike oštećenog sluha i učenike s poremećajem iz spektra autizma pripremite pisane upute s koracima zadatka procjene energetskog razreda škole i predviđenim prostorom za upisivanje podataka koje je potrebno prikupiti, a prema potrebi i smjernice gdje pronaći točne izvore informacija.

Provjerite razumijevanje postupka korištenja alata Google Earth opisanog na sljedećoj poveznici.

Učenicima s oštećenjem sluha, učenicima s poremećajima pažnje, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije dajte strukturu koja će ih voditi prilikom pisanja pisma i osigurati da u njemu obuhvate sve bitne elemente te im dajte više vremena za pisanje i dovršetak zadatka.

Za učenike koji žele znati više

Pokažite učenicima dokument koji opisuje način računanja specifične godišnje potrebne energije za grijanje. Raspravite s učenicima što je to toplinska provodljivost, kako se mjeri u laboratoriju i na primjeru zgrade. Učenici trebaju samostalno istražiti koja bi mjerna oprema bila nužna da bi uopće izmjerili faktore koji ulaze u ovu procjenu.

Okupite učenike ispred ulaza u školu te ih zamolite da tijekom šetnje bliskom okolicom škole, školskim dvorištem te na kraju samom zgradom zabilježe detalje koji su povezani sa sigurnošću učenika, djelatnika, ali i ostalih građana (roditelja učenika, susjeda, suradnika…). Bilješke mogu voditi na zajedničkom zidu u Padletu (predlažemo obrazac Timeline radi preglednosti većeg broja učeničkih objava). Tijekom šetnje ih potaknite da razmisle tko su ljudi koji svakodnevno ulaze u školu te o tome koliko su sama zgrada škole i njezino dvorište prilagođeni tim osobama. Usporedite i zajednički raspravite učeničke zabilješke.

Nakon toga podijelite učenike u tri tima i svakom timu dodijelite poseban zadatak.

Tim “Sigurni u školi” neka istraži koliko je stara školska zgrada, kako se održava, postoje li izlazi u slučaju opasnosti, provode li se vježbe evakuacije i znaju li svi učenici i djelatnici kako u kratkom vremenu sigurno napustiti školsku zgradu.

Tim “Škola za sve” neka istraži školsko dvorište (park, sportske terene…), jesu li uređeni, tko ih i kako održava. Neka obrate pozornost na parkiralište (je li osigurano parkiralište za djelatnike, mogu li roditelji sigurno parkirati pri dovođenju/odvođenju djeteta u školu). Također neka istraže mogu li u školu ući i njome se bez poteškoća kretati osobe s invaliditetom te koliko takvih osoba ima u školi (među učenicima i među djelatnicima).

Tim “Sigurni na putu do škole” neka istraži u kojem se dijelu grada/mjesta nalazi škola, kako je prometno povezana s ostatkom grada/mjesta te neka istraže odakle dolaze učenici i djelatnici u školi i kojim prijevoznim sredstvima. Također neka obrate pozornost na infrastrukturu najbliže okolice i starost ostalih zgrada u blizini škole.

U svakom timu učenici trebaju odabrati određenu ulogu: “Voditelji”, “Znatiželjni”, “Istraživači” i “Teoretičari”.

“Voditelji” trebaju organizirati tim, voditi računa o rokovima za ispunjavanje određenih zadataka, surađivati s voditeljima ostala dva tima i osmisliti način prezentacije rada tima.

“Znatiželjni” trebaju osmisliti i izraditi online upitnike te obraditi prikupljene rezultate. Možete im predložiti da online upitnik izrade u MS Forms u kojem se automatski prikupljeni podatci prikazuju odgovarajućim dijagramima. Osim toga trebaju potražiti odgovorne osobe i održati intervjue kojima će ispitati na koji se način brine o svakodnevnoj sigurnosti učenika i djelatnika škole te jesu li provedene edukacije/vježbe u slučajevima nekih nepredviđenih, ali potencijalno opasnih situacija poput požara ili elementarnih nepogoda. Intervjue mogu snimiti i prikazati u sklopu završne prezentacije projekta.

“Istraživači” trebaju pronaći i zabilježiti dobre strane školske zgrade, školskog dvorišta i najbliže okolice, ali i uočene nedostatke (vezano uz siguran pristup i kretanje školom i uz zdravstveno siguran boravak u školi). Također trebaju napraviti prijedlog jednog poboljšanja u kojem mogu sudjelovati učenici, djelatnici škole i roditelji.

“Teoretičari” trebaju istražiti ulogu škole u gradu/mjestu u kojem se nalazi te trebaju ispitati vodi li se briga o potrošnji energije i drugih resursa u školi, o odlaganju otpada i recikliranju, o unutrašnjem uređenju škole te o suradnji škole i lokalne zajednice (npr. staračkim domovima u blizini škole, kulturnim ustanovama u blizini škole i slično). Također, trebaju napraviti jedan prijedlog kojim će povoljno utjecati na održivost škole.

Porazgovarajte s timovima o njihovom radu i o tome tko je u državi i lokalnoj zajednici zadužen za sigurnost kao jedan od jamaca održivosti. Predlažemo da timovi izrade prikaz svog istraživanja u alatu Adobe Spark koji nudi različite predloške (plakat, prezentacija, izvještaj i sl.). Rezultate projekta timovi neka zajednički predstave na Danu škole ili sličnom događanju.

Zamolite učenike da navedu vlastite ciljeve koji su povezani s održivim razvojem. Nakon toga porazgovarajte o UN-ovim Globalnim ciljevima održivog razvoja za što se možete pripremiti pomoću publikacije koja će učenicima biti korisna i u sljedećem dijelu aktivnosti.

Postavite učenicima pitanje je li njihova škola održiva. Ako nisu sigurni, neka navedu načine na koje bi to mogli saznati. Potaknite raspravu učenika u smjeru istraživanja aktivnosti, projekata i akcija koje su prijašnji učenici njihove škole proveli. Najavite novinarsko istraživanje s ciljem predstavljanja sedamnaest bivših učenika i nastavnika koji su radili (ili rade) na različitim ciljevima održivog razvoja. Primjerice, to mogu biti oni učenici i nastavnici koji su objavili istraživačku studiju o smanjenju siromaštva, osnovali tvrtku za obnovljive izvore energije ili radili za nevladinu organizaciju o čistoj vodi. S učenicima utvrdite načine i postupke istraživačkog rada. Predložite im mogućnosti kao što su: prikupljanje informacija od učitelja o radu prijašnjih učenika u projektima škole, pronalaženje informacija u arhivi školskih vijesti i u spomenici škole, razgovor s roditeljima koji su pohađali istu školu, suradnja s novinarima lokalnih novina i dr. Dogovorite s učenicima da tijekom istraživanja koriste medije za snimanje zvuka i slike te da prikupljene informacije oblikuju kao kraće reportaže u obliku videa, radijskih priloga ili kao pisani intervju, pisanu reportažu ili izložbu fotografija za što mogu koristiti i digitalni alat Adobe Spark u kojem mogu urediti videozapise, dodati tekst, glazbu, izraditi galeriju fotografija i sl. Potaknite učenike da prije izvođenja intervjua pripreme pitanja za sugovornika te da tijekom razgovora i istraživanja poštuju Zakon o zaštiti podataka. Nakon uređivanja materijala učenici trebaju zatražiti suglasnost sugovornika za objavu intervjua ili reportaže. Napomenite im da u razgovorima uvrste pitanje koliko je obrazovanje odabranim osobama pomoglo/odmoglo u bavljenju održivošću te da potiču sugovornike da budu kritični i samokritični.

Tijekom izvođenja aktivnosti utvrdite i zapišite u tablicu koje će novinarske vrste učenici koristiti te vodite evidenciju njihova rada i osnažite ih da svoje novinarske uratke (zvučni intervju, videointervju, pisani intervju, slike, reportaže i dr.) nakon obrade objave u obliku izložbe u alatu Padlet.

Prije nego li odlučite javno objaviti sadržaje na Padletu, prokomentirajte s učenicima rad i vrijednost projekta te objedinite na papiru njihova razmišljanja. Porazgovarajte s učenicima o utjecaju bivših učenika na razvoj održivog razvoja kao i o ideji projekta; pitajte ih može li ih projekt nadahnuti da slijede slične puteve u karijeri. Neka odgovore i na pitanje je li nakon analize podataka vidljiv utjecaj obrazovanja na održivi razvoj i koliko su osvijestili smisao vlastitog školovanja u kreiranju obrazovnih politika i razvoja zajednice. Uređenu izložbu na Padletu podijelite na mrežnoj stranici škole ili na mrežnim stranicama lokalne zajednice kako biste proširili spoznaju o održivosti škole.

Na početku aktivnosti pokažite učenicima sliku širokih vila (eng. broadfork) te ih zamolite da razmisle: Je li moguće uzgajati hranu za cijelu jednu školu uz pomoć samo jednog alata kao što je ovaj? Što znači proizvodnja hrane? Kako bi prema njihovom razmišljanju trebao izgledati neki vrt budućnosti (jesu li to urbani vrtovi, mali OPG-ovi, vertikalni vrtovi i sl.)? Ima li konvencionalna poljoprivreda budućnost? Je li moguće živjeti od manje parcele zemlje i pri tome biti održiv? Može li jedna škola utjecati na smanjenje klimatskih promjena ili ekološkog otiska na globalnoj razini uz pomoć samo jednog malog vrta?

Zatim učenicima recite neka zamisle situaciju u kojoj njihova škola ima pristup većoj neiskorištenoj obradivoj površini. Kako bi tu površinu priveli nekoj korisnoj svrsi, odlučili su se osnovati školsku zadrugu kojoj će glavna zadaća biti proizvodnja hrane za potrebe školske kuhinje prema načelima regenerativne poljoprivrede. (Regenerativna poljoprivreda je sustav poljoprivrednih načela i praksi koje povećavaju biološku raznolikost, obogaćuju tlo, unaprjeđuju vodne resurse i usluge ekosustava. Ona ima za cilj povećati odljev atmosferskog ugljika u tlo i biomasu, povisiti prinose te podići razinu prilagodljivosti agroekosustava na klimatske promjene, kao i otpornost i vitalnost ljudskih zajednica. Dizajniranje agroekosustava prema regenerativnim načelima pretpostavlja razumijevanje jedinstvenog konteksta krajolika, ljudi, kulture i povijesti, kao i inovacija u rješenjima te specifičnih smjernica za korištenje svakog pojedinačnog projekta.) Zadruga će koristiti proizvodnju i potrošnju hrane za promicanje održive politike među učenicima, učiteljima, roditeljima i u lokalnoj zajednici.

Podijelite učenike u grupe od 4 do 5 učenika. Zadajte im da prouče opise UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja. Nakon toga neka svaka grupa u alatu kao što je Canva izradi plakat u kojem će u sredini biti postavljen pojam “regenerativna školska kuhinja”, a u koncentrični krug neka postave pet ciljeva na koje će regenerativna kuhinja najjače utjecati. Neka ih učenici povežu strelicama sa središnjim pojmom, ali po potrebi i međusobno, a na strelice dodaju tekst koji opisuje utjecaje. Zatim neka isto naprave u idućem koncentričnom krugu, s preostalim ciljevima.

U završnom dijelu aktivnosti neka grupe međusobno predstave svoje radove, a vi povedite zajedničko uspoređivanje i razgovor u kojem će svaki rad biti poticaj za zajednički zaključak o tome kako školska politika može utjecati na ekološku, društvenu, ekonomsku i kulturalnu dimenziju održivosti.

Postupci potpore

Sliku širokih vila koju ćete koristiti u uvodnoj aktivnosti opišite slijepim učenicima, a uvećajte za slabovidne učenike pazeći pri tome da lik bude u dobrom kontrastu s pozadinom. Ako je moguće, donesite prave vile u učionicu ili izradite model od tvrđeg kartona kako bi ih učenici mogli opipati i steći bolju predodžbu o njihovom izgledu i funkciji. Provjerite razumiju li ovi učenici sve pojmove koje ćete spominjati u raspravi. Primjerice, zbog nedostatka vizualnih iskustava moglo bi im biti teško predočiti što su i kako izgledaju vertikalni vrtovi.

Detaljno opišite situaciju koju očekujete da učenici zamisle i dodatno pojasnite zadaće i načela regenerativne poljoprivrede, osobito učenicima s poremećajem iz spektra autizma, oštećenjem sluha, poremećajem pažnje i specifičnim teškoćama učenja. Provjerite jesu li razumjeli zadatak, a možete im pripremiti i kratku pisanu uputu te osigurati dovoljno vremena da je pročitaju i razmisle kako bi mogli zamisliti traženu situaciju.

Globalne ciljeve održivog razvoja učenicima osigurajte u obliku koji mogu samostalno proučavati. Za učenike oštećenog vida neka budu u elektronskom obliku koji će moći koristiti uz pomoć asistivne tehnologije, a učenicima s oštećenjem sluha, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) ili s poremećajem pažnje i koncentracije možete pripremiti skraćenu verziju s manje teksta za čitanje, većeg fonta, podebljanog tiska i povećanog proreda.

Prilikom zajedničkog grupnog rada, učenike s teškoćama pozicionirajte na način da mogu dobro vidjeti, čuti i uključiti se. Ukoliko asistivna tehnologija učenika s oštećenjem vida i učenika s motoričkim teškoćama ne omogućuje samostalno korištenje alata Canva, omogućite podršku vršnjaka koji će provoditi upute učenika s teškoćama i opisivati što se radi u alatu.

U aktivnosti izlaganja grupnih radova pred ostalim grupama potaknite i ohrabrite učenike s teškoćama da aktivno sudjeluju i uime skupine prezentiraju barem jedan dio u kojem su najviše sudjelovali.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu detaljnije istražiti načela regenerativne poljoprivrede ili posjetiti jedan regenerativni vrt, educirati se o tome te o svom iskustvu napraviti prezentaciju u alatu kao što je Visme i upoznati ostale članove školske zadruge.

Zamolite dobrovoljce (2 - 3 učenika) da prebroje vodokotliće za ispiranje WC-a u školi. Isto tako recite im da istraže koliko litara vode troše pojedini vodokotlići prilikom jednog ispiranja. Drugo dvoje dobrovoljaca neka zamole u računovodstvu škole da im napišu koliko iznosi školski mjesečni račun za vodu.

Na početku idućeg sata porazgovarajte s učenicima o temi Održivi razvoj. Upitajte ih: Što je to održivi razvoj? Na čemu se temelji održivi razvoj? Koji su Globalni ciljevi održivog razvoja (Globalne ciljeve možete pronaći na ovoj poveznici)? Je li naša škola održiva? Zatim povedite raspravu s učenicima o svakodnevnoj upotrebi vode. Raspravu vodite pitanjima: Koliko čaša vode dnevno moramo popiti? Zašto je voda važna za naš organizam? Gdje se sve upotrebljava voda u svakodnevnom životu? Zamolite učenike da objasne hidrološki ciklus na Zemlji uz pomoć slike iz udžbenika ili s mreže. Nakon što ste ponovili hidrološki ciklus, zaigrajte igru asocijacija na temu “kišnica”, ali s naglaskom za što bi se sve mogla upotrijebiti kišnica. Zapišite na ploču odgovore. Na ploči bi svakako trebao biti odgovor da se kišnica može upotrijebiti za ispiranje WC-a u školi. Igru možete odigrati i koristeći digitalni alat Mentimeter (obrazac Word Cloud) u koji će učenici upisati svoje asocijacije pri čemu će one najčešće biti istaknutije u prikazu.

Dobrovoljci (s početka aktivnosti) neka iznesu rezultate svojeg istraživanja. Zajedno s učenicima izračunajte: Koliko svi vodokotlići zajedno troše litara vode prilikom jednog ispiranja? Koliko se otprilike litara vode dnevno potroši na ispiranje? Koliko novca otprilike škola potroši dnevno, a koliko mjesečno na to? Izračune zapišite u zajednički dokument izrađen, primjerice, u Word Online.

Podijelite učenike u grupe. U svakoj grupi neka bude 4 - 5 učenika. Zadatak svake grupe je isti: Trebaju istražiti koja je mjesečna i godišnja količina padalina u vašem kraju. Što bi u školskoj zgradi/dvorištu trebalo napraviti da bi se iskoristila kišnica za ispiranje WC-a? Kolika bi u tom slučaju bila ušteda potrošnje vode i novca? (neka usporede s prethodnim izračunima u zajedničkom dokumentu). Svaka grupa treba napraviti i plakat ili infografiku s informacijama koje su saznali istraživanjem za što mogu koristiti digitalni alat Canva. U završnom dijelu aktivnosti grupe će prezentirati rezultate te ih vršnjački vrednovati na temelju kvalitete prijedloga i prezentacije, a vi kroz razgovor podcrtajte glavne zaključke.

Postupci potpore

Potaknite učenike s teškoćama, čak i one s većim motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida, da se aktivno uključe u zadatak istraživanja i prebrojavanja vodokotlića u školi ukoliko su im prostorno dostupni. Osigurajte vršnjačku podršku ako je potrebno.

Tekst o Globalnim ciljevima prilagodite na način opisan u prethodnoj aktivnosti i dajte ga učenicima s teškoćama unaprijed kako bi imali dovoljno vremena da ga pročitaju s razumijevanjem. Pripremite i sažeti opis hidrološkog ciklusa koji učenici mogu koristiti tijekom proučavanja slike u udžbeniku, a moći će ga uz pomoć čitača ekrana koristiti i učenici oštećenog vida koji ne vide slikovni prikaz hidrološkog ciklusa.

Učenike s teškoćama potaknite da se uključe u raspravu o Održivom razvoju i igru asocijacija. Pri tome ih potpitanjima i sugestijama usmjeravajte na željeni zaključak. Postavljajte jasna i kratka pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Ovo se osobito odnosi na učenike s poremećajem iz spektra autizma, oštećenjem sluha ili poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije. Osigurajte sudjelovanje i uključivanje u raspravu učenika oštećenog sluha. Potaknite sudionike rasprave da govore jasno i razumljivo jer gluhi učenik čita s usana. U slučaju da učenik nije razumio, ponovite, skratite i preoblikujte što je rečeno.

Provjerite podržava li asistivna tehnologija učenika s oštećenjem vida i učenika s motoričkim teškoćama sve predviđene digitalne alate te prema potrebi osigurajte vršnjačku podršku i rad u paru.

U aktivnostima računanja potrošnje vode, novca i količine padalina upute, zadatke i dobivene rezultate istraživanja dajte učenicima s teškoćama i u pisanom obliku. Upute neka budu grafički organizirane, razdijeljene na korake i s prostorom za upisivanje traženih podataka kako biste osigurali da učenici ne preskoče neki dio zadatka.

Aktivnosti grupnog rada, izrade plakata i izlaganja prilagodite na prethodno opisan način.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka istraže što treba napraviti da bi se kišnica mogla upotrebljavati i kao voda za piće (mehanički filter i UV-filter) te o tome naprave izvješće koje će prezentirati razredu.