Kao motivaciju na projekcijskom platnu / zaslonu prikažite dvije fotografije (fotografiju mora i rijeke). Učenicima postavite pitanje što predstavljaju fotografije. Nakon toga ih upitajte za što se sve čovjek koristi vodom iz rijeka i mora. Potaknite oluju ideja u razredu.
Potom na projekcijskom platnu / zaslonu pokažite učenicima fotografiju koja prikazuje kruženje vode u prirodi. Potaknite učenike da se prisjete gradiva iz Prirode i društva, kada su se prvi put susreli s ovim pojmom.
Podijelite učenike u manje grupe (3 – 4 učenika po grupi). Svaka grupa treba imati drvene bojice i jedan prazan papir (formata A4) na kojem će skicirati kruženje vode u prirodi. Napomenite da je u prvoj fazi aktivnosti najprije potrebno podijeliti zaduženja unutar grupe. Jedan od članova bit će zadužen za sadržajnu komponentu rada (predlaže koncept/skicu). Sljedeći je član zadužen za likovno oblikovanje (naravno, i ostali članovi mogu mu pomoći u bojenju). Preostali učenik (ili dvoje) naposljetku izlažu zajednički rad pred razredom. Učitelj može formativno vrednovati rad učenika u skupinama.
Nastavnik zatim traži od učenika u skupinama da riješe radni listić na poveznici. Nju im možete napisati ili prikazati na zaslonu / projekcijskom platnu (preporučljivo ju je prethodno skratiti služeći se alatom Bitly).
Radni listić možete izraditi u alatu Wizer. Prvi zadatak neka sadrži ilustracije triju agregatnih stanja vode, koje će učenici povezati s ispravnim pojmovima: plinovito, tekuće i čvrsto stanje. Idući zadatak možete postaviti kao zadatak otvorenog tipa postavljajući pitanje: Opiši što će se dogoditi s vodom u tekućem stanju ako je zagrijavamo do 100 ˚C, odnosno ako je ohladimo na 0 ˚C?
Potaknite učenike da povežu promjene agregatnog stanja vode sa svakodnevnim aktivnostima u svome domu (kuhanje juhe, pripremanje kockica leda za piće i sl.). Provjerite točnost riješenih zadataka i formativno vrednujte učenike.
Pri samoj prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Izazov u radu predstavljaju učenici sa združenim teškoćama (npr. poremećaj aktivnosti i pažnje i specifične teškoće učenja). Preporučuje se učenika s teškoćama smjestiti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti. Pri projekciji fotografija imajte na umu da učenicima s oštećenjem vida treba osigurati detaljan verbalni opis. Kod učenika s oštećenjem sluha izbjegavajte istovremeno govorenje i pokazivanje na slici jer učenik treba prebacivati pogled između govornikova lica ili stručnog komunikacijskog posrednika i slike. Osigurajte dobru vidljivost govornikova lica i usana. Pričekajte nakon postavljanja pitanja kako bi i učeniku s oštećenjem sluha dali priliku da se javi i odgovori. Preporučuje se učenike s teškoćama svrstati u skupinu u kojoj se nalazi učenik koji je spreman prezentirati rad (što je posebno važno ako je kod učenika s teškoćama prisutna anksioznost). Ako u razredu postoje učenici s poremećajem iz autističnog spektra, valja im najaviti strukturu sata na početku, kao i svaku promjenu aktivnosti. Uvijek je važno pohvaliti svako aktivno sudjelovanje i rad učenika s teškoćama. Važno je da je učenik s teškoćama unutar skupine aktivni član, a ne samo pasivni promatrač. U skupini gdje je učenik s teškoćama možete po potrebi pripremiti već gotovu skicu kruženja vode u prirodi. Unutar skupine odredite zadatak za učenika s teškoćama (npr. bojenje). Učeniku s oštećenjem vida možete pripremiti taktilni prikaz kruženja vode u prirodi te mu omogućite da verbalno predstavi ono što je osjetio.
Provjerite kako se učenici snalaze pri radu u digitalnom alatu Wizer. Pripremite slikovne, auditivne i pisane upute radi lakšeg snalaženja. Pri sastavljanju radnog listića vodite računa o tome da je jezično i grafički prilagođen. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim njezinim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. OmoType, Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostruki prored, uvećan razmak među slovima, poravnanje teksta ulijevo.
Kod povezivanja agregatnih stanja vode sa svakodnevnim životom učenicima s teškoćama u razvoju pripremite već gotove vizualne ili auditivne prikaze.
Učenika s teškoćama vrednujte u odnosu na osobni trud i napredak. Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji se koristi asistivnom tehnologijom (primjerice, čitačem teksta, slušalicama, diktafonom za učenike oštećena sluha, tipkovnicom za učenike s motoričkim poremećajima i sličnim), uputite i potaknite učenika na korištenje tehnologijom u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.
Svi znamo da bez vode nema života. Postoji li voda i na nekim drugim planetima osim na našoj Zemlji? Ponudite zainteresiranim učenicima da istraže postoji li voda na nekom nama bliskom planetu. U kojem agregatnom stanju se ona tamo nalazi? Učenici mogu pripremiti kratko izlaganje ili razredu prikazati fotografiju planeta na kojem je vidljivo postojanje vode.
Upitajte učenike sjećaju li se koliki je postotak površine vode na našoj planeti, a koliki je postotak površine kopna. Nakon što ste utvrditi točan omjer (71 : 29) u korist vode, motivirajte učenike potičući raspravu o tome zbog čega je naš planet nazvan Zemlja, a ne Voda/More/Ocean.
Prethodno, prije ovog nastavnog sata, služeći se razrednom društvenom mrežom Yammer/Teams, podijelite s učenicima upute za današnju aktivnost. Unaprijed podijelite učenike u grupe kako bi se međusobno dogovorili tko će na sat ponijeti potreban pribor.
Učenici će izvoditi jednostavan praktičan rad (pokus) tijekom kojeg će usvojiti znanja vezana uz raspodjelu vode na Zemlji. U uputama ćete istaknuti podatke koji će im biti potrebni kako bi izveli praktičan rad (udjeli slane i slatke vode na Zemlji). Nabrojit ćete i potreban pribor koji učenici trebaju ponijeti u školu: svaka skupina treba ponijeti ukupno 10 prozirnih plastičnih boca od 1 litre ili 5 plastičnih boca od 2 litre te 3 manje prozirne bočice. Učenici će, puneći boce, prikazati količinu, odnosno volumne odnose slane i slatke vode na Zemlji.
Iz školskog kemijskog laboratorija posudite nekoliko menzura.
Voda u velikim plastičnim bocama treba predstavljati slanu vodu (97,5 %), dok će voda u manjim bočicama predstavljati slatku vodu (2,5 %), odnosno vodu u snijegu i ledu, vodu u podzemlju, vodu u rijekama i jezerima. Kako se radi o učenicima koji još nisu upoznati s postotcima, dajte im vrlo jednostavne upute.
Prijedlog uputa:
Svoj prikaz raspodjele vode na Zemlji učenici će fotografirati te će fotografiju popraćenu opisom (udjeli vode u pojedinim komponentama) podijeliti s nastavnikom. S pomoću QR koda koji ste pripremili i prikazali na projekcijskom platnu / pametnoj ploči (poveznica vodi na ploču za kolaboraciju Lino) učenici će svoju fotografiju priložiti u mapu na ploči Lino. Nastavnik može formativno vrednovati ovu učeničku aktivnost.
Nakon toga učenici će riješiti radni listić koji učitelj priprema u alatu Wizer. Pripremite novi QR kod koji će učenike dovesti do igre u alatu Wizer. Učenici će QR kod očitati s pomoću čitača QR koda na svojim mobitelima/tabletima. Radni listić treba sadržavati grafički prikaz ili postotne udjele slane i slatke vode na Zemlji te mogućnost uparivanja odgovarajućih pojmova (voda u morima / oceanima, voda u jezerima i rijekama, voda u ledu, voda u podzemlju i dr.).
Kako biste kod učenika potaknuli ekološko promišljanje, odnosno održivo korištenje pitke vode, vodu kojom ste se koristili u praktičnom radu iskoristite za zalijevanje biljaka u razredima, školskom vrtu ili cvjetnjaku.
U raspravi učenike s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije nikada ne ispravljajte i spriječite oponašanje i ruganje. Ne ustrajte u tome da ti učenici govore pred razredom ako to sami ne žele u nekoj njima motivirajućoj situaciji. Postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja s jednim točnim odgovorom. Prije postavljanja pitanja budite sigurni da ste zaokupili učenikovu pozornost. Učenicima s teškoćama osigurajte sažetak svih pitanja i odgovora kako bi lakše usvojili sadržaj. Provjerite znaju li se učenici s teškoćama služiti društvenim mrežama Yammer/Teams. Pripremite kratke pisane, slikovne i auditivne upute radi lakšeg snalaženja. Pri svrstavanju učenika u skupine pripazite u koju ćete skupinu smjestiti učenika s teškoćama. Učenika s poremećajem iz autističnog spektra smjestite u skupinu koja će biti u skladu s njegovim specifičnim interesima te ustaljenim rutinama kako ne bi bio uznemiren. Obavezno mu prethodno najavite rad u skupini uz pomoć natuknica ili vizualne podrške. Za učenike s teškoćama pripremite pisane upute pokusa razloženog na ostvarive korake. Osigurajte vršnjačku podršku za učenike koji ne mogu samostalno izvesti zadatak. Unutar skupine učeniku s teškoćama možete unaprijed odrediti koji dio zadatka će izvršiti (npr. puniti boce s vodom). Na kraju aktivnosti pripremite sažetak pokusa. Sažetak neka bude jezično i grafički prilagođen radi lakšeg snalaženja. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim njezinim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. OmoType, Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostruki prored, uvećan razmak među slovima, poravnanje teksta ulijevo.
Provjerite znaju li se učenici s teškoćama služiti digitalnim alatom Wizer. Pripremite slikovne, auditivne i pisane upute radi lakšeg snalaženja. Objasnite učenicima s teškoćama što je QR kod te im pružite podršku pri očitavanju koda s pomoću čitača QR koda. Pri sastavljanju radnog listića vodite računa o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi za učenike s teškoćama u razvoju. Po potrebi učeniku možete isprintati listić te smanjiti broj pitanja.
Učenike koji žele znati više potaknite na sljedeće istraživanje. Neka na mreži istraže gdje u svijetu postoji problem dostupnosti pitke vode. Na mreži se mogu naći kartografski prikazi, odnosno tematske karte globalne dostupnosti pitke vode. Neka učenici pronađu navedenu tematsku kartu i odgovore na pitanje: Na kojim kontinentima postoji najveći problem dostupnosti pitke vode?
U ovoj će aktivnosti učenici istražiti značenje vode u životu čovjeka te načine njezina iskorištavanja s naglaskom na ekološki aspekt, odnosno racionalnu upotrebu vode.
Na početku sata potaknite oluju ideja. Upitajte učenike za što se sve upotrebljava voda. Za prikupljanje podataka koristite se alatom Mentimeter. Podijelite s učenicima kod za ulazak preko projekcijskog platna / zaslona. Svaki učenik neka upiše 3 načina iskorištavanja vode (upozorite ih da budu jezgroviti u opisu). Mentimeter će generirati oblak riječi.
Pogledajte i pročitajte u razredu što su učenici izdvojili kao primjere iskorištavanja vode. Prema potrebi ih nadopunite. Među načinima iskorištavanja vode svakako bi se trebalo naći sljedeće: za piće i kuhanje, za osobnu higijenu i čišćenje, za napajanje životinja i navodnjavanje biljaka, za izvor hrane (riba i razni morski organizmi), za izvor soli, za proizvodnju energije u hidroelektranama, za promet na rijekama i morima, za zabavu i odmor (turizam).
Učenike podijelite u parove. Svaki par treba imati na raspolaganju tablet ili računalo. Zadatak im je izraditi plakat u alatu Lino u kojem će s pomoću fotografija prikazati različite načine iskorištavanja vode u suvremenom svijetu. Svaka fotografija treba biti popraćena i kratkim opisom koji promatraču mora jasno sugerirati o kojem se načinu iskorištavanja vode radi. Iskoristite ovu aktivnost kako biste učenike uputili na pravilnu upotrebu fotografija u digitalnom okruženju.
Kao pomoć, možete tijekom rada na zaslonu / projekcijskom platnu ostaviti oblak riječi kao podsjetnik na načine iskorištavanja vode.
Nakon završetka rada neka učenici podijele s vama svoj digitalni plakat prilažući poveznicu u mapu na razrednoj društvenoj mreži (Yammer/Teams).
Kao zaključak potaknite oluju ideja. Upitajte učenike na koji način oni i njihovi ukućani mogu smanjiti količine potrošene vode, a samim time i uštedjeti novac. Prema potrebi učenike navodite na zaključak na koji bi se način trebalo odnositi prema zalihama slatke (naročito pitke) vode, imajući na umu održivi razvoj.
Provjerite znaju li se učenici s teškoćama služiti digitalnim alatima Mentimeter i Lino. Pripremite slikovne, pisane i auditivne upute radi lakšeg snalaženja. Pri samostalnom zadatku (primjeri iskorištavanja voda) predvidite više vremena za učenike s teškoćama. Ako se ne snalaze u digitalnom alatu, omogućite im pisanje na papiru. Učenici koji nisu u mogućnosti samostalno izraditi zadatak ili dio zadatka, mogu raditi u paru s drugim učenikom iz razreda tako da podijele posao ovisno o jakim stranama učenika (odabir fotografija, upisivanje podataka u tablice, usmena prezentacija napisanog i sl.). Po potrebi osigurajte rad u paru za one učenike koji imaju izražene teškoće. Vodite računa o tome da je učenik s teškoćom u paru s onim učenikom koji nema poteškoća u svladavanju gradiva, koji je strpljiv i pozitivno utječe na učenika s teškoćom. Pri svrstavanju učenika u parove pripazite s kim ćete povezati u par učenika s teškoćama. Učeniku s poremećajem iz autističnog spektra obavezno prethodno najavite rad u paru uz pomoć natuknica ili vizualne podrške. Učenik može i prije nastavne jedinice dobiti zadatak da pripremi što više informacija i primjera povezanih s nastavnom jedinicom. Učenici s teškoćama bolje će funkcionirati u paru s učenikom koji će ih usmjeravati jer su možda sporiji u rješavanju zadataka ili teško održavaju pozornost na zadatku. Pri podjeli u parove uvijek je važno voditi računa o obilježjima pojedinog para. Potrebno je češće provjeravati funkcioniranje para u kojem je učenik s teškoćama.
Na kraju aktivnosti za učenike s teškoćama oluju ideja pretvorite u kratak sažetak kako bi učenici lakše usvojili sadržaj. Sažetak neka bude jezično i grafički prilagođen radi lakšeg snalaženja. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim njezinim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. OmoType, Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostruki prored, uvećan razmak među slovima, poravnanje teksta ulijevo. Provjerite znaju li učenici s teškoćama dijeliti uratke na društvenim mrežama (Yammer/Teams). Osigurajte im upute i vršnjačku podršku.
Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji se koristi asistivnom tehnologijom (primjerice, čitačem teksta, slušalicama, diktafonom za učenike oštećena sluha, tipkovnicom za učenike s motoričkim teškoćama i sličnim), uputite i potaknite učenika na korištenje tehnologijom u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.
Prilagodba aktivnosti treba biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i učenikovim teškoćama.
Dodatne informacije možete potražiti na poveznicama
Hrvatska udruga za disleksiju – savjeti učiteljima,
Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju,
Smjernice za rad s učenicima s teškoćama MZO-a.
Potaknite zainteresirane učenike da istraže što je to desalinizacija. Uz pomoć mrežnih izvora učenici mogu izraditi kratku prezentaciju PowerPoint u kojoj će objasniti navedeni pojam, navesti nekoliko država koje je provode te istaknuti prednosti i nedostatke ovog procesa.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.