Kako biste motivirali učenike, pitajte ih ima li na njihovu tijelu više ljudskih ili bakterijskih stanica. S učenicima zatim možete pogledati videozapis Mikrobiom čovjeka (The Invisible Universe Of The Human Microbiome), u trajanju od 5:28 min. Pripremite za učenike organizatore pažnje s najvažnijim pojmovima iz videozapisa.
Tekst uz videozapis:
Naše tijelo ima deset puta više stanica mikroorganizama nego ljudskih stanica. Većina tih mikroorganizama dobra je za naše zdravlje i nazivamo ih mikrobiomom čovjeka. Bakterije koje čine naš mikrobiom dobivamo od majke rođenjem i preko majčina mlijeka. Svaka osoba ima svoj karakterističan mikrobiom koji nalikuje mikrobiomu naših roditelja i braće i sestara. Mikrobiom ima ulogu u zaštiti našeg organizma od patogenih mikroorganizama. Različite vrste dobrih bakterija prilagođene su životu na različitim dijelovima našega tijela, a najviše ih se nalazi u probavnom sustavu. Loša prehrana i uporaba antibiotika može smanjiti brojnost i raznovrsnost mirkobioma i tako loše utjecati na zdravlje i pojavu brojnih bolesti.
Povedite raspravu o ljudskom mikrobiomu, o njegovoj ulozi u zdravlju čovjeka te o štetnom utjecaju pretjerane uporabe antibiotika na „dobre“ bakterije. Učenike uputite da prema ključnim riječima istraže na mrežnim tražilicama tražilica kakav učinak ima upotreba antibiotika u uzgoju stoke na ljudsko zdravlje i zašto su u bolnicama sve češće infekcije bakterijama otpornima na antibiotike. Zatim ih zamolite da u skupinama osmisle i izrade edukativne letke alatom Canva kojima bi širili svijest o umjerenoj uporabi antibiotika. Alatom Tricider zajedno s učenicima komentirajte letke i odaberite najbolji, koji možete umnožiti i podijeliti primjerice na roditeljskom sastanku.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa i sudjelovanja u raspravi. Učenicima je potrebno prije gledanja filma razjasniti pojam mikrobiom te unaprijed najaviti sadržaj videozapisa, a učenicima s oštećenjima vida omogućiti primjereno mjesto za sjedenje. Učenike s teškoćama poželjno je unaprijed upoznati s mrežnim stranicama na kojima će pronaći željene podatke. U tu svrhu možete im pripremiti predloške kojima se od njih ciljano traže određene informacije (pitanja, nadopunjavanja i sl.). Za izradu letaka učenicima s teškoćama osigurajte pomoć vršnjaka iz skupine.
Prije izvođenja aktivnosti zamolite učenike da donesu različite vrste jogurta, kefira, kiselog mlijeka i sličnih fermentiranih mliječnih proizvoda. Učenike možete motivirati duhovitim crtežima na temu bakterija mliječno-kiselog vrenja, koje možete preuzeti s mrežnih stranica poput Kulturne bakterije (Cultured bacteria)
Tekst uz crtež: Dvije „kulturne“ bakterije razgovaraju o operi.
i/ili Probiotici (Probiotics)
Tekst uz crtež: Čovjek u dućanu obraća se probioticima – Tko želi kolonizirati moja crijeva?
Možete zatražiti od učenika da, uz pomoć predznanja o probioticima objasne što je duhovito u tim crtežima. Podijelite s učenicima tablicu s četiri stupca izrađenu na Google disku u koju će, u prvi stupac, na početku izvođenja aktivnosti zapisati sve što već znaju o probioticima. U drugi stupac neka upišu ono što bi htjeli novo saznati o toj temi. Zatim ih podijelite u skupine kako bi izradili mikroskopske preparate probiotika. Svaka skupina neka fotografira bakterije i imenuje oblike bakterija koje su pronašli u svojim mliječnim proizvodima i podijele ih s vama i ostalim učenicima na društvenoj mreži Yammer. Usporedite oblike bakterija među skupinama. Na pakiranjima mliječnih proizvoda koje su mikroskopirali učenici neka pročitaju o kojim se vrstama bakterija radi te neka prema njihovim latinskim nazivima pretraže mrežne stranice i saznaju dodatne informacije o njima. Povedite raspravu o važnosti bakterija koje žive u probavilu čovjeka i na koji način prebiotici i probiotici koje su mikroskopirali pozitivno utječu na ljudsko zdravlje. Posebno naglasite važnost uzimanja probiotika nakon terapije antibioticima. Tijekom izvođenja aktivnosti učenici postepeno popunjavaju i treći stupac, u koji upisuju ono što su novo naučili tijekom izvođenja aktivnosti. Nakon što popune sva tri stupca, učenici neka usporede stupce i rasprave jesu li imali neke miskoncepcije prije izvođenja aktivnosti. U zadnji stupac učenici neka za sve novo što su naučili upišu zašto misle da su to važne spoznaje i mogu li ih upotrijebiti u nekim situacijama iz svakodnevnoga života. Raspravite o učeničkim zapisima.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti mikroskopiranja i rasprave. Tijekom gledanja crteža poželjan je prijevod na hrvatskom ili komentar jer se radi o humoru koji neki učenici možda neće razumjeti. Učenicima s oštećenjem vida ostali učenici mogu opisati što vide pod mikroskopom kako bi aktivno mogli sudjelovati s prijedlozima za popunjavanje tablica.
S učenicima na društvenoj mreži Yammer podijelite fotografije patogenih bakterija koje ste prethodno preuzeli s mrežnih stranica, a možete ih predstaviti kao 1 % najtraženijih bakterija kriminalaca. Učenici će opcijom pretraživanja po slikama uz pomoć preglednika Google otkriti o kojim se bakterijama radi tako što će pronaći mrežne stranice s kojih ste preuzeli fotografije. Zamolite učenike da za svaku bakteriju izrade „tjeralicu“ u alatu Canva na kojoj će, uz fotografiju, navesti i osnovne podatke o bakteriji (oblik bakterije, bolest koju uzrokuje, simptome bolesti, način prijenosa…). Učenici mogu međusobno i s učiteljem podijeliti izrađene tjeralice na društvenoj mreži Yammer. Prokomentirajte s učenicima njihove uratke i raspravite s njima o tome na koje se načine mogu obraniti od tih bakterija, tj. koji su načini prevencije navedenih bolesti. Povedite raspravu i o brojnosti vrsta patogenih bakterija naspram bakterija koje su korisne za čovjeka i prirodu.
Učenici s teškoćama neka rade u paru s vršnjakom koji će im pomoći pri izradi „tjeralice“. U aktivnost rasprave možete uključiti sve učenike kako je opisano u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Pri tome vodite računa o tome da svaki učenik s teškoćom dobije svoj konkretni zadatak (npr. određeni podaci o određenoj bakteriji i sl.).
Pogledajte s učenicima videozapis Crtica iz života bakteriofoba (Opening public bathroom doors), u trajanju od 0:06 min. Povedite raspravu o tome možemo li se u potpunosti zaštititi od doticaja s bakterijama te je li to uopće potrebno. Zamolite ih da opišu kako bi izgledao jedan dan u životu osobe koja pati od mizofobije. Učenici neka navedu primjere iz svakodnevnoga života kada je potrebno zaštititi se od bakterija i načine na koje je to moguće. Zatim povedite raspravu o razlikama između dezinfekcije, sterilizacije i pasterizacije. Učenici neka izrade Vennove dijagrame uz pomoć alata Meta-chart kako bi usporedili ta tri postupka i naveli primjere njihove upotrebe. Prokomentirajte učeničke radove, a zatim ih podijelite u skupine. Svaka skupina neka odabere, prema dogovoru unutar skupine, nekoliko istih predmeta iz njihova okruženja i nekoliko dezinfekcijskih sredstava (možete im ponuditi primjerice alkohol, otopinu joda, različita komercijalna sredstva za čišćenje…). Zatim mogu uzeti bris odabranih predmeta prije i nakon dezinfekcije različitim sredstvima te nacijepiti bakterije na hranjive podloge u Petrijevim zdjelicama koje su podijelili flomasterom na dva dijela – jedna polovina za bris prije, a druga za bris nakon dezinfekcije. Aktivnost možete dovršiti nakon inkubacije bakterija tako da učenici naprave morfološku analizu bakterijskih kolonija, rezultate predstave ostalim grupama uz pomoć plakata izrađenog u alatu Canva i rasprave o svojim rezultatima s učiteljem i ostalim učenicima.
Napomena: Pri izvođenju aktivnosti vodite brigu o mjerama sigurnosti te razgovarajte s učenicima o pravilima ponašanja i mjerama sigurnosti u mikrobiološkim laboratorijima.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa i praktičnoga rada. Prije gledanja poželjno je upozoriti učenike da se glumac neobično ponaša i uputiti ih da pri gledanju razmisle zbog čega. Praktični rad izvodi se u skupini pa vršnjaci mogu pomagati i usmjeravati učenike s oštećenjima vida i motoričkim teškoćama.
Učenike podijelite u skupine i zamolite ih da zamisle da se nalaze na početku 20. stoljeća i da se natječu s ostalim skupinama za posao u laboratoriju Fredericka Griffitha kao njegovi suradnici. Predstavite im Griffithov pokus transformacije bakterija (bez rezultata pokusa) i zatražite ih da pretpostave i obrazlože što se dogodilo kada su laboratorijski miševi zaraženi: a) živim patogenim bakterijama, b) živim nepatogenim bakterijama, c) mrtvim nepatogenim bakterijama i d) kombinacijom živih nepatogenih bakterija i mrtvih patogenih bakterija. Svoje pretpostavke i obrazloženja svaka skupina neka upiše u tablicu koju ste izradili i podijelili s učenicima na Google disku.
Zatim pogledajte s učenicima videozapis Griffithov pokus (Griffith’s Experiment), u trajanju 1:46 minute (od 0:15 do 1:35 min) ili možete sami izraditi animaciju koja pokazuje rezultate Griffithova pokusa uz pomoć alata Moovly.
Napomena: Videozapis je na engleskom jeziku, ali zorno govori o rezultatima Griffithova pokusa pa točan tekst videozapisa nije ključan. Videozapis možete pustiti bez zvuka, pri čemu ćete predstaviti rezultate Griffithova pokusa uz videozapis kao vizualno pomagalo.
Nakon odgledanog videozapisa ili animacije koju ste sami izradili, svaka skupina neka usporedi svoje pretpostavke o rezultatima pokusa i stvarne rezultate pokusa. Raspravite sa svim skupinama o mogućim odstupanjima rezultata pokusa od njihovih pretpostavki. S učenicima razgovarajte o tome što izmjena gena omogućuje bakterijama i na koje sve načine one mogu razmjenjivati svoje gene. Istaknite problem otpornosti na antibiotike i zatražite od učenika da predlože mjere kojima bi se usporio taj proces. Svaka skupina neka odabere jedan od načina izmjene gena u bakterija i napravi animaciju uz pomoć alata Moovly, koja neka detaljno prikazuje odabrani način izmjene gena. Svoje uratke skupine neka prezentiraju ostalim učenicima te o njima raspravite.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa. Pri gledanju videozapisa možete isključiti zvuk i učenicima svojim riječima predstaviti rezultate Griffithova pokusa. Pri izradi animacije učenicima s teškoćama osigurajte pomoć vršnjaka iz skupine.
Zainteresirani učenici mogu izraditi kompost u školskome dvorištu. Neka vode digitalni dnevnik u alatu OneNote o radovima oko komposta. Mogu mjeriti i bilježiti temperaturu i vlagu komposta, koliko je često bilo potrebno miješati kompost, koja je vrsta otpada dodavana kompostu i slično. S učenicima možete raspraviti o metabolizmu bakterija koje se nalaze u kompostu i zašto se u kompostu oslobađa toplina. Na roditeljskom sastanku mogu roditeljima alatom Prezi prezentirati prednosti komposta i kako izraditi kompost.
Učenicima koji pokazuju dodatni interes možete zadati da uz pomoć mrežnih stranica prouče ulogu bakterija u genetičkom inženjerstvu (primjerice u proizvodnji inzulina). Učenici neka promisle za koje bi se još uloge mogle iskoristiti genetski izmijenjene bakterije i neka uz pomoć animacije izrađene alatom Moovly predstave ostalim učenicima korake u genetskoj modifikaciji bakterija.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji put utvrđena 13.5.2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.