Zamolite učenike unaprijed da na sat donesu malena zrcala (ili donesite jedno veće zrcalo). Zatražite da se promatraju jednu minutu, a nakon toga da napišu što su vidjeli. Neka dobrovoljci pročitaju svoje odgovore pa ih potaknite da izraze mišljenje o tome kakve osobine ljudi vide dok gledaju sebe, a kakve osobine vide kad gledaju druge ljude.

Poslušajte prvu priču Hansa Christiana Andersena – Snježna kraljica Ogledalo i rbine (krhotine) pa potaknite učenike na izražavanje emocionalnoga doživljaja teksta i objašnjavanje uočenih ideja. Potaknite ih i na predviđanje nastavka bajke. Zapišite neke od ideja na ploču.

Ostale priče Hansa Christiana Andersena – Snježna kraljica uredite u digitalnome alatu EDpuzzle namijenjenome za izradu interaktivnih videomaterijala, tako što ćete u preostalih šest zvučnih priča dodati po jedno pitanje kojim ćete potaknuti učenike na razmišljanje o sigurnim i nesigurnim situacijama u kojima su se našli likovi iz tih bajki. U sredinu svake priče ubacite po jedno pitanje u trenutku kad se lik(ovi) nađu u opasnosti ili u potencijalno rizičnoj situaciji (pr. U kakvoj se opasnoj situaciji našao lik?).

Kako biste izbjegli (u stvaralačkome pripovijedanju) nadmoćnost po kategoriji uspješnosti i motiviranosti, podijelite učenike u grupe po slučaju. To možete učiniti tako da četiri slike s prizorima iz bajki izrezane u dijelove (puzzle) podijelite učenicima da ih izvlače iz kutije. Kad učenici potragom po razredu pronađu druge učenike s odgovarajućim dijelovima koji čine cjelovitu sliku, svrstali su se u grupe. Poslušajte zajedno jednu po jednu priču. U svakoj priči zaustavite se kod postavljenoga pitanja (o ponašanju koje lik ne bi trebao trpjeti ili pitanja vezanog uz situaciju koja ga može ugroziti). Potaknite učenike na obrazloženje vlastitoga razumijevanja problematike i pitajte koliko svijet iz bajke ima veze sa stvarnošću. Pitajte ih jesu li se ikad našli u sličnoj situaciji koja ih je mogla ugroziti. Zamolite jednoga učenika da ostalim članovima svoje grupe stvaralački (ubacujući sebe u priču) prepriča nastavak bajke. Neka jedan član grupe snima prepričavanje. Potom poslušajte priču Hansa Christiana Andersena do kraja, a učenici neka primijete postoji li poveznica nastavka priče sa stvaralački prepričanom pričom.

Nastavite sa slušanjem sljedećih priča i ponavljajte aktivnost, ali vodite računa da se izmjenjuju učenici koji stvaralački pripovijedaju u grupama. Tako ih potičete na izražavanje vlastitih osjećaja i ohrabrujte u razvijanju sposobnosti fantazijskoga mišljenja.

Na kraju zamolite učenike da svaka grupa izabere jednu zvučnu snimku stvaralačkoga prepričavanja kojom će se predstaviti. Pomozite im da zvučne snimke podijele u virtualnoj učionici u alatu Teams pa ih zajedno poslušajte i pohvalite svako prepoznavanje nužnosti obraćanja pouzdanoj odrasloj osobi u situacijama kada se osjete ugroženima. Naglasite važnost mudrosti, predviđanja i izbjegavanja situacija koje ih mogu ugroziti i da je u redu tražiti pomoć kada nam je potrebna.

Postupci potpore

U uvodnome dijelu aktivnosti učenike s teškoćama uputno je usmjeravati, posebno učenike s oštećenjem vida te im se treba detaljno opisati sve što se promatra. Tijekom slušanja priče učenicima s oštećenjima sluha potrebno je dati predložak s opisom onoga što se sluša te je važno posebno istaknuti važne ili nepoznate pojmove uz primjereno mjesto sjedenja na kojem će nesmetano moći pratiti učitelja i komunikaciju učenika. Uputno je napraviti prilagođene sažetke sadržaja priče za učenika s teškoćom, odnosno pripremiti predložak na kojem može pratiti tekst i odrediti strukturu koja je razumljiva njegovom izražavanju. Tijekom rada u grupi potrebno je da učenici s teškoćama sudjeluju u dijelu aktivnosti koja za njih ima najmanje prepreka u odnosu na prisutnu teškoću. Učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije u zadatku ne treba govoriti, učenik sa specifičnim teškoćama učenja ne mora mnogo čitati, već može unutar ponuđenoga izvora odabirati slike koje bi mogle doći u obzir, predstaviti nešto i sl. Pri stvaranju grupa uputno je da učenici s teškoćama imaju mogućnost uspješno ostvariti planirane zadatke. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu pripremiti radijsku emisiju o provedbi aktivnosti Ogledalce, ogledalce, jesam li u opasnosti? Mogu snimiti izjave učenika u kojima iznose dojmove s provedene aktivnosti. Mogu montirati i zvučne zapise stvaralačkoga prepričavanja, izražajno čitati dijelove bajki, intervjuirati učenike nižih razreda, pitajući ih koje su bajke čitali, vole li čitati bajke, zašto ih čitaju i sl.

Aktivnost provedite uz pomoć stručnoga suradnika škole. Na redovnoj nastavi tijekom sata razrednika potaknite kolege da učenicima predstave izvannastavnu aktivnost na temu rizičnih situacija i ponašanja drugih koja ne moraju trpjeti. Uputite ih da odgovore mogu pronaći tijekom radionica izvannastavne aktivnosti naziva Tu tajnu ne smiješ čuvati.

Pripremite za svaki susret tijekom održavanja aktivnosti uz pomoć stručnoga suradnika jednu radionicu. Radionice mogu započinjati različitim temama poput Upoznajem moja prava, Prepoznajem znakove nasilja/uznemiravanja, Sramim se, Znam kome se mogu obratiti itd.

Da biste započeli razgovor o “škakljivim” temama, prikažite učenicima interaktivni sadržaj Vrste nasilja. Teme mogu obuhvatiti i neprimjereno dodirivanje, dobivanje slika i fotografija neprimjerenoga sadržaja, ali i traženje da osoba pošalje svoje fotografije. Važno je da učenici osvijeste da je važno ohrabriti se i nadvladati mogući sram zbog doživljenoga uznemiravanja. Napomenite im da nije sramotno ako ih netko uznemirava jer takvo ponašanje ne govori ništa o njima, nego o drugoj osobi.
Raspravite s učenicima o tome zašto je važno pokazati da nam takvo ponašanje smeta i potražiti pomoć starijih osoba kojima vjerujemo ako se sami ne možemo nositi s problemom.

Uz edukativni karakter aktivnosti jedna je od okosnica i čitanje pisama (stručni suradnik unaprijed ih priprema na temelju općeg dosadašnjeg iskustva) koji sadrže primjere različitih tipova nasilja, odnosno uznemiravanje bilo kojega tipa (verbalno, emocionalno, fizičko, seksualno). Nakon zajedničkoga čitanja potaknite grupnu raspravu i analizu pisma pod nadzorom stručnoga suradnika. Neophodno je da učenici osvijeste što je sve nasilje i uznemiravanje, a nakon toga pripreme i infografiku koju će prikazati kratkim predstavljanjem na jednome od sati razrednika da bi izvijestili ostale učenike o vrstama nasilja i uznemiravanja, ali i o načinima kako se mogu zaštititi i tražiti pomoć za izlaz iz različitih situacija. Tako će predstaviti i izvannastavnu aktivnost kao jedan od načina zaštite učenika.

Infografike mogu izraditi u alatu Piktochart, a možete ih objaviti na mrežnoj stranici škole u seriji naziva Tu tajnu ne smiješ čuvati.

Postavite učenike u krug i recite im da zatvore oči i zamisle da su na užurbanome školskom hodniku tijekom odmora i neka zamisle da pokušavaju doći iz jednoga kraja hodnika u drugi. Nakon što su učenici 2 – 3 minute zamišljali opisanu situaciju, recite im da otvore oči i kažu što su sve doživjeli u hodniku, tj. je li im smetala buka, gužva, je li se netko spotaknuo i pao, je li netko nekoga gurnuo i sl. Upitajte ih što im se od tih zamišljenih situacija doista i dogodilo na školskome hodniku, osjećaju li se kao najmlađi na tome hodniku uplašeni ili ugroženi.

Zatim im recite da ponovno zatvore oči i ponovno zamisle taj isti hodnik i tu gužvu, ali ovoga puta neka se prošeću hodnikom kao osmaši tijekom prvoga tjedna školske godine dok pored njih prolaze novi petaši. Recite im da otvore oči i opišu kakvu su situaciju zamislili, što je drukčije u odnosu na prvu zamišljenu scenu, mogu li oni nekako utjecati na trenutnu situaciju na školskim hodnicima, kome se obratiti za pomoć.

Podijelite ih u tri grupe i svakoj dodijelite temu. Prva grupa razmislit će kako može pomoći sadašnjim petašima, ali i onima koji će tek doći u svladavanju svakodnevnih situacija na školskim hodnicima, i to tako da se mogu nekome obratiti za pomoć, savjet, utjehu. Tu aktivnost učenici provode u suradnji sa stručnom službom škole. Određuju dan u tjednu za neobavezno druženje petaša, razgovaraju o problemima s kojima se susreću, izrađuju plan grupe za podršku i sl.

Druga grupa promišlja kako kreativno prikazati osjećaje najmlađih učenika u školi u obliku slikovnice u alatu BookCreator, i to tako da potaknu najmlađe učenike u školi (petaše) da u suradnji s učiteljicom likovne kulture crtežom izraze svoje osjećaje na školskome hodniku. U suradnji s učiteljem/učiteljicom hrvatskoga jezika učenike se potiče da napišu kratak sastavak ili pjesmu na temu Ja na školskom hodniku. Svakome likovnom radu pridružuju jedan literarni rad i izrađuju slikovnicu. Učenici dijele izrađenu slikovnicu razrednicima viših razreda i stručnoj službi škole kako bi je dalje upotrijebili u radu s učenicima viših razreda s ciljem senzibiliziranja.

Treća grupa izrađuje poruke (plakate) starijim učenicima poput Sada si visok, ali još jučer si bio kao ja… i sl. Neka izrađuju poruke u digitalnome alatu Canva kao plakate koje će postaviti na vidljivim mjestima u školskim hodnicima.

Učenici predstavljaju osmišljene aktivnosti na Vijeću učenika i traže podršku u njihovu realiziranju.

Započnite prvu aktivnost igrom pantomime Kako se osjećam?
Zadatak je da učenik pogodi osjećaje drugoga učenika. Učenici rade u parovima. Parovi se kreću (brzo hodaju, trče, vode loptu) proizvoljno po prostoru jedan iza drugoga. Kada kažete “stop”, prvi učenik se okrene prema svojem paru s izrazom lica koji opisuje njegove osjećaje (pr. ako je učenik nasmijan, njegov par kaže da je to sreća/radost/veselje). Zatim mijenjaju uloge i nastavljaju igru. Ne smiju ponavljati osjećaje, a na kraju igre pitajte ih jesu li zapamtili osjećaje svojega para.

Nakon igre sjednite s učenicima u krug i pitajte ih kako im se igra svidjela, je li im bilo teško pokazati osjećaje, pokazuju li ih i inače, razgovaraju li sa svojim ukućanima i prijateljima o tome kako su proveli dan, kako su se osjećali, je li im teško pokazati i pričati o tome kako se osjećaju. Pitajte ih što rade kada se osjećaju tužno i žalosno, znaju li da se većina ljudi pri osjećaju tuge ima potrebu pasivizirati (npr. zatvoriti se u sobu, leći u krevet, biti na internetu, ne družiti se) što ne pomaže poboljšanju raspoloženja. Pitajte ih podijele li s nekim takve osjećaje ili u tim trenutcima jedu, trče, spavaju te što misle da im najbolje pomaže u svladavanju takvih emocija.
Prikažite im video koji govori o tome da je potrebno reći kako se osjećaš i video o osjećajima.

Nakon što ih pogledaju, razgovarajte o njima. Neka učenici međusobno kažu situacije u kojima su se osjećali tužno, žalosno, napušteno od drugih, ustrašeno, usamljeno i tko im je pomogao u prevladavanju tih osjećaja. Pitajte ih kako bavljenje fizičkom aktivnošću pomaže u borbi protiv lošega raspoloženja. Objasnite im da hodanje, trčanje, vježbanje ili istezanje svakoga dana može pomoći zdravlju cijeloga živčanog, krvožilnog i mišićnog sustava, a izlučivanje hormona sreće izravno utječe na poboljšanje raspoloženja.
Podijelite učenike u šest do osam grupa i napravite kružni trening snage. Izaberite vježbe koje učenici mogu izvoditi i kod kuće tako da si mogu isplanirati dane i vrijeme za vježbanje i tako pomoći svojem mentalnom zdravlju.
Primjer kružnoga treninga:

1. vježbe za jačanje trbušnih mišića
2. vježbe za jačanje ruku i ramenoga pojasa
3. vježbe za jačanje nogu
4. vježbe za jačanje leđnih mišića
5. vježbe za jačanje trbušnih mišića
6. vježbe za jačanje ruku i ramenoga pojasa
7. vježbe za jačanje nogu
8. vježbe za jačanje leđnih mišića

Ako imate mogućnosti, radite uz glazbu koja će ih dodatno motivirati za rad.

Na kraju uz vježbe istezanja razgovarajte kako se osjećaju nakon svega. Povežite dobrobit vježbi fizičke snage s osjećajem mentalne snage i nadom u rješenje problema. Istaknite važnost dijeljenja problema s drugima umjesto zatvaranja u sebe.

Postupci potpore

U uvodnome dijelu aktivnosti u igri pantomime mogu sudjelovati svi učenici u skladu s onim što učitelj procijeni da učenik s teškoćom može učiniti ovisno o vrsti teškoće (npr. učenik s motoričkim poremećajima, oštećenjima vida), da bi se vidjelo je li učenik razumio igru i njezine upute. Tijekom razgovora uputno je da učenik s teškoćama dobije pitanja i prema njima ili uz usmjeravanje raspravlja o onome dijelu koji je za njega bio najviše motivirajući i na kojem je bio najviše angažiran- Učenike koji mucaju i imaju artikulacijske poremećaje ne treba ispravljati. Tijekom gledanja videozapisa učenicima s teškoćama potrebno je omogućiti da ga pogledaju više puta kako bi bolje usvojili sadržaj te ih je potrebno usmjeravati na ključne odrednice sadržaja koji se gleda, posebno učenike s oštećenjima vida, sluha i teškoćama pažnje i koncentracije. Važno je da učenici uoče i prepoznaju ključne elemente u videozapisu. Za učenike s oštećenjem vida potrebno je da imaju svoje računalo, tablet ili čitač ekrana, odnosno prilagodbu ekrana s pomoću programa ZoomText. Pri odabiru i izvođenju vježbi potrebno je voditi brigu o vrsti teškoće učenika (učenici s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima) te je dobro dogovoriti i uključiti učenika u određene vrste vježbi, a sve u skladu s onim što učitelj procijeni da učenik s teškoćom može učiniti. Učenik može neku vježbu (upoznajući se s njezinim pravilima izvođenja) opisati, pratiti i analizirati njezino izvođenje među ostalim učenicima.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici snime video kojim će ilustrirati dobrobit tjelesne aktivnosti u poboljšanju raspoloženja. To mogu učiniti tako da prvo prikažu različite osjećaje, tužne, neugodne, a zatim razne primjere fizičke aktivnosti poput šetnje ili igre s prijateljima tijekom kojih se na licima sudionika prikazuju ugodne emocije. Svoje videouratke mogu predstaviti cijelom razrednom odjelu.

Prije početka radionice u platnenu vreću stavite kremu za sunčanje, mali prometni znak STOP, masku za lice, fotografiju vatrogasnih kola, maramu, mobitel. Podijelite učenike u četiri grupe, a potom svakoj grupi dozvolite da izvadi jedan predmet. Razgovarajte o tim predmetima s pomoću pitanja: Za što nam ovo treba? Kako nam pomaže? Što možemo učiniti s ovim predmetom da bismo bili sigurni? i dr. Učenici bi mogli reći da kremu za sunčanje upotrebljavaju za zaštitu kože na suncu, znak STOP da se automobili ne bi sudarali, maramu da se zaštite od sunca, a mobitel da nazovu 112 za pomoć. Navodite učenike na pojam sigurnosti.

Razgovarajte s učenicima o bajkama koje su slušali/čitali tijekom odrastanja, a u njima se obrađuje upravo sigurnost. Prikažite im fotografiju vuka kao asocijaciju na bajke u kojima se pojavljuje kao jedan od likova. Navedite naslove bajki poput Crvenkapica, Vuk i tri praščića, Vuk i sedam kozlića i Ježeva kućica. Pripremite kratak sažetak svake bajke. Grupe nasumično odabiru jednu bajku. Nakon što se u kraćem razgovoru prisjete bajke, razgovarajte o liku vuka u svakoj bajci te koju opasnost predstavlja. Razgovarajte o opasnostima koje mogu nastati pri upoznavanju nepoznatih osoba i jesu li učenici imali sličnih iskustava. Komentirajte neke prihvatljive učeničke odgovore, a na papir većega formata zabilježite njihova promišljanja. Zatim svakoj grupi dodijelite mobitel kao novi predmet uz karticu na kojoj ste napisali novi element koji će utjecati na promjenu sadržaja bajke (pr. prejako popodnevno sunce, vatrena stihija, pokvareni semafor, virus vukitis). Podsjetite ih da je glavni cilj poučiti druge kako suzbiti opasnost u njihovoj novoj bajci.

Učenici stvaraju strip o novoj bajci u grupama u alatu Pixton.

Svoje stripove grupe predstavljaju ostalim grupama. U otvorenome razgovoru dopustite učenicima komentiranje radova i razgovor o tome jesu li ostvarili cilj i upotrijebili zadani predmet u suzbijanju opasnosti. Omogućite učenicima izražavanje svojih osjećaja o radu u grupama te o komunikaciji, atmosferi i svojem doprinosu tijekom rada.

Na većem papiru zapišite moguće opasnosti kojih su se učenici prisjetili i kako su ih rješavali. Potaknite ih da navedu i druge opasnosti poput nesmotrenosti u igri, nasilja, potrea, poplave, pada s visine, pljačke i dr.

Podijelite stripove grupa na razrednoj mrežnoj stranici i predstavite roditeljima na roditeljskome sastanku.

Postupci potpore

Tijekom rasprave uputno je da učenik s teškoćama dobije pitanja i prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravlja o onome dijelu koji je za njega bio najviše motivirajući. Učenike koji mucaju i imaju artikulacijske poremećaje ne treba ispravljati i treba spriječiti oponašanje i ruganje. Tijekom grupnoga rada na sadržaju bajke uputno je da dobije predložak s prilagođenim sažetkom i pitanjima prema kojemu bi mogao aktivno raspravljati u grupi. Predložak može biti prilagođen veličinom slova, podebljanim tiskom, povećanim razmakom, jasnim i kratkim pitanjima, dvostrukim proredom među riječima i rečenicama, poravnanjem teksta s lijeve strane kao i uputama, a neki pojmovi mogu biti istaknuti. Svaki novi pojam može biti popraćen slikovnim materijalom i/ili jasnom definicijom da bi se vidjelo razumije li učenik pojmove o kojima se govori. Uputno je da učenik s teškoćom strip radi u paru kako bi mu se osigurala podrška i kontrola rada radi uspješnijega snalaženja u tome dijelu aktivnosti. Za učenike s oštećenjima vida poželjno je imati svoje računalo, tablet ili prilagodbu ekrana s pomoću programa ZoomText. Više možete pronaći na stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da na sljedećem satu dramatiziraju svoje nove bajke. Predložite im da svoje dramske igre predstave učenicima nižih razreda kao primjer vršnjačkoga poučavanja.