Započnite aktivnost videozapisom o kriznim žarištima u svijetu u ovoj godini. Podslove (titlove) uključite odabirom opcije titlovi nakon čega u postavkama možete odabirom opcije titlovi odabrati automatski prijevod i opciju hrvatski. Nakon videozapisa porazgovarajte s učenicima o kriznim žarištima, znaju li što se smatra kriznim žarištem, jesu li imali prilike o nekom od njih čitati u medijima, koliko o njima znaju te koliko smatraju da sukobi u spomenutim područjima imaju utjecaja na njihov svakodnevni život. Razgovarajte i o ulozi globalizacije i međunarodnih organizacija i integracija u smirivanju sukoba ili stvaranju napetosti među pojedinim državama.

Podijelite učenike u grupe te ih uputite da istraže glavna krizna žarišta u svijetu – lokacije sukoba, aktivna bojišta i posljedice do danas (broj žrtava, promjene u prostoru, utjecaj na gospodarstvo...). Pri istraživanju ih uputite na medijske članke npr. Aktivni sukobi u svijetu, Sukobi u svijetu i slično. Pomozite učenicima pri prijevodu riječi koje možda ne razumiju. Neka istraže interaktivnu kartu s podatcima Sukobi u svijetu. Pomozite učenicima prevesti izraze koje ne razumiju na karti i u popratnom tekstu. Neka izdvoje i detaljnije istraže desetak kriznih žarišta u svijetu.

Nakon što su istražili krizna žarišta u svijetu neka ih prikažu na karti koju će izraditi u alatu NatGeo MapMaker. Neka prikažu odabrana područja sukoba točkama uz koje će upisati o kojem je sukobu riječ i u kratkim crtama izdvojiti najvažnije značajke sukoba usmjeravajući se na posljedice sukoba (broj žrtava, promjene u prostoru itd.). Predstavnici grupa svoju će kartu predstaviti razredu, obrazložiti zašto su baš njih odabrali te navesti osnovna obilježja sukoba.

Na početku aktivnosti pokrenite videokonferenciju u aplikaciji MS Teams. Kada se svi učenici pridruže, podijelite im unaprijed pripremljenu prezentaciju izrađenu u alatu MS PowerPoint u sustavu Office 365. U prezentaciji pripremite fotografije aktualnih ratnih sukoba ili kriznih žarišta u svijetu. Fotografijama dodajte naslov kako bi učenici mogli prepoznati koji je dio svijeta na njima prikazan. Provjerite jesu li učenici upoznati s prikazanim sukobima, raspravite s njima u kolikoj mjeri mediji izvještavaju o navedenom te provjerite njihove stavove o problematici. Nakon rasprave učenike podijelite u grupe. Za svaku grupu posebno pripremite upute koje im možete podijeliti u obliku dokumenta. Odredite broj grupa ovisno o aktualnim zbivanjima u svijetu. Svaka grupa treba imati podjednak broj članova. Primjerice, ako se radi o 5 grupa, učenike svake grupe izdvojite u zasebne sobe unutar aplikacije (breakout rooms). U pripremljenim uputama za svaku grupu navedite poveznicu na mrežne stranice UNHCR-a (polazeći od pretpostavke da će navedena organizacija pridavati pozornost kriznom području u svijetu). Svaka će grupa izraditi prezentaciju ili poster u alatu Canva te kreiranim sadržajem prikazati kontekst sukoba ili krize, navesti brojčane podatke o ugroženom stanovništvu, opisati na koji način UNHCR skrbi o njima i sl. Također, posebno apostrofirajte učenicima da problemu pristupaju objektivno i nepristrano. Kada istekne vrijeme za rad, ponovno uspostavite zajednički sastanak. Predstavnik svake grupe podijelit će sadržaj i ukratko izložiti rad. Nakon izlaganja svake grupe uputite učenike da sadržaj podijele javno na školskim mrežnih stranicama ili u obliku zajedničkih sadržaja na školskoj društvenoj mreži (npr. Yammer) kako bi i ostale učenike škole informirali o posljedicama sukoba u svijetu.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Tijekom aktivnosti gledanja videozapisa osigurajte da učenik s oštećenjem sluha bude dovoljno blizu izvora zvuka odnosno dovoljno blizu videoprikaza koji ima podslove kako bi jasnije zapazio sve potrebne informacije. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku učenika iz razreda koji će mu opisivati vizualne informacije iz prikazanog videozapisa o kriznim žarištima u svijetu.
Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika koji mu prema potrebi mogu pružiti podršku. Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik pri izvođenju zadataka u grupi.
Provjerite s učenikom razumije li kako se koristi zadanim alatom NatGeo MapMaker. Ako je potrebno, pokažite mu korake, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Potaknite učenika s teškoćama da se uključi u raspravu o posljedicama sukoba u svijetu tako da mu postavljate jednostavna potpitanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti migracijsku politiku i politiku azila EU-a i UN-a na stranicama Europskog vijeća i Vijeća EU-a, Centra za mirovne studije, UNHCR-a i sličnih stranica. Neka istraže odakle dolaze tražitelji azila u državama EU-a, koje uvjete moraju ispuniti, kakvu zaštitu mogu primiti, kako EU upravlja migracijskim tokovima te kako se građane integrira. Svoje zaključke razredu mogu predstaviti na plakatu koji će izraditi u alatu Canva.

Nadovezujući se na prvu aktivnost započnite ovu aktivnost razgovorom s učenicima uz interaktivnu kartu kriznih žarišta u svijetu. Komentirajte s njima koja su im bila otprije poznata, a za koja nisu znali i zašto je to tako. Pitajte ih koliko su upoznati s uzrocima sukoba i trajanjem sukoba na pojedinim područjima te koliko znaju o posljedicama sukoba (broju žrtava, posljedicama u prostoru, utjecaju na gospodarstvo, iseljavanju iz zahvaćenog područja itd.). Pitajte ih jesu li čitali o nekim kriznim žarištima u medijima te poznaju li možda nekoga tko je doselio u Hrvatsku iz ratom zahvaćenog područja. Razgovarajte s učenicima i o utjecaju određenih sukoba na podijeljenost svijeta zbog zauzimanja strana država povezanih sa suprotstavljenim državama.

Nakon toga podijelite učenike u grupe. Učenici će po grupama detaljnije analizirati izabrana krizna žarišta u svijetu pretražujući na mreži medijske i stručne članke. Svaka grupa neka odabere jedno područje, npr. Gorski Karabah, Afghanistan, Sjeverna Koreja, Sirija, DR Kongo i Jemen. U istraživanju se mogu koristiti člancima kao što su Gorski Karabah, Gorski Karabah – ima li rata koji nije zbog novca, Afganistan, Sjeverna Koreja i sankcije EU-a, Sirija – 10 godina kasnije, Što se to uopće događa u Siriji, DR Kongo, Jemen, natuknice o državama s enciklopedije.hr i ostale članke koje pronađu na mrežnim stranicama o sukobima u navedenim državama. Pomozite učenicima pri prijevodu tekstova s engleskog jezika. Neka detaljno istraže uzroke i razvoj sukoba te kako međunarodne organizacije i integracije pokušavaju riješiti sukob (sankcijama, međunarodnim mirovnim misijama i operacijama...). O uzrocima i razvoju ratnih zbivanja te aktivnostima međunarodnih organizacija i integracije na odabranom području neka izrade kratak videosadržaj u alatu Kizoa koji će predstaviti ostatku razreda. Zajedno komentirajte svaki videosadržaj te usporedite krizna područja u svijetu – koje su sličnosti, a koje različitosti.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Pri upotrebi interaktivnih karata osigurajte da učenik s teškoćama bude dovoljno blizu prikaza kako bi jasnije zapazio sve potrebne informacije.
Učenika s teškoćama uključite u grupu učenika koji mu prema potrebi mogu pružiti podršku. Ako mrežne stranice kojima će se koristiti za istraživanje ne omogućavaju inkluzivni prikaz (promjena fonta, kontrasta, svjetline i slično), potaknite vršnjačku podršku unutar grupe.
Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz spektra autizma, omogućite mu da odabere grupu kojoj se želi priključiti, odnosno koje krizno žarište želi detaljnije istraživati.
Provjerite s učenikom razumije li kako upotrebljavati zadani alat Kizoa. Ako je potrebno, pokažite mu po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti izraelsko-palestinski sukob na stranicama kao što su enciklopedija.hr te medijski portali npr. Komu je do rata?, Izrael i Palestina – 70 godina sukoba i slično. Neka istraže uzroke sukoba, trajanje, posljedice (broj žrtava, utjecaj na prostor, posljedice na gospodarstvo…) te sve prikažu infografikom koju će izraditi u alatu Piktochart te je predstaviti ostatku razreda.

Započnite aktivnost razgovorom s učenicima o sukobu između Ukrajine i Rusije. Upitajte ih prate li razvoj događaja u medijima, izvještavaju li mediji dovoljno o sukobu, koji su događaji prethodili sukobu, u kojem se području Ukrajine vode bitke i znaju li kakvo je trenutačno stanje. Također ih upitajte znaju li koja je uloga svjetskih organizacija u rješavanju sukoba, koje su posljedice ratnih zbivanja na svjetsku ekonomiju te koji će dijelovi svijeta najviše osjetiti posljedice kao što je nestašica hrane i energenata. Upitajte ih utječe li rat u Ukrajini na njih i u kojoj mjeri te poznaju li nekoga iz svoje okoline tko je morao napustiti Ukrajinu zbog ratnog stanja.

Nakon toga podijelite učenike u grupe te dodijelite svakoj grupi temu istraživanja. Teme i prijedlozi članaka su:

1) uzroci izbijanja rata u Ukrajini npr. Uzroci rata u Ukrajini, Rusija i Ukrajina – povijest jednog dugog sukoba

2) geografija ratom zahvaćenih područja Doneck i Lugansk npr. Geografija donečke i luhanske oblasti

3) tijek ratnih zbivanja i izvještavanje u medijima / ratovanje informacijama, npr. Dezinformacije o ratu u Ukrajini, Rat u Ukrajini

4) energetska kriza i trgovina energentima tijekom ratnih zbivanja, npr. Cijene energije i sigurnost opskrbe, Trgovina naftom

5) izvoz hrane i poskupljenja zbog ratnih zbivanja, npr. Izvoz hrane iz Ukrajine, Sigurnost opskrbe hranom i cjenovna pristupačnost hrane

6) odgovor EU-a, G7, NATO-a i ostalih organizacija na invaziju, npr. Mjere EU-a, Odgovor EU-a, G7 i države izvoznice nafte.

Učenici će svoje teme istražiti pretraživanjem hrvatskih i inozemnih portala te će svoju temu ukratko predstaviti infografikom izrađenom u alatu Piktochart. Svaka grupa predstavit će svoju infografiku ostatku razreda. Zajedno prokomentirajte svaku infografiku te raspravite o tome koliko je važno razumjeti uzroke i posljedice ratova na prostor i ljude koji žive u njemu.

Učenici s teškoćama u razvoju su heterogena skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa školskim stručnim suradnikom (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom) i samim učenikom s teškoćama.

Učeniku s teškoćama možete unaprijed dati temu istraživanja kako bi se mogao pripremiti za argumentiranu raspravu i aktivan rad u grupi.
Uključite učenika s teškoćama u grupu učenika koji će mu rado prema potrebi pružiti podršku pri grupnom radu. Jasno odredite njegov zadatak unutar grupe vodeći računa o njegovim jakim stranama.
Provjerite s učenikom razumije li kako se upotrebljava zadani alat Piktochart. Ako je potrebno, pokažite mu po koracima odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada upotrebom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine barem 14 pt, prored između riječi i redova, jasne slike dobrog kontrasta).
Ako je učeniku s oštećenjima jezično-govorno-glasovne komunikacije izazovan javni nastup zbog prirode njegovih teškoća, nemojte ustrajati u javnom izlaganju infografike ako to učenik sam ne želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više neka istraže integraciju izbjeglica iz Ukrajine u RH na stranicama kao što su IRH, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zajednica županija, u publikaciji Integracija izbjeglica u hrvatsko društvo i drugim stranicama i člancima koje će sami pronaći. Neka istraže uključivanje izbjeglica u obrazovni sustav i sustav rada, podršku koju im je Hrvatska osigurala (pravnu pomoć, pravo na rad, socijalne usluge i slično) te sve neka predstave prezentacijom koju će izraditi u alatu PowerPoint.