S učenicima povedite razgovor o značenju izreke Slika govori više od tisuću riječi. Pitajte ih možemo li samo na temelju fotografije dobiti sve informacije o nekom događaju ili neke informacije ipak doznajemo i iz teksta koji prati sliku.
Učenike podijelite u grupe. Putem digitalne aplikacije MS Teams s učenicima podijelite fotografiju nekoga aktualnoga događaja. Učenici trebaju opisati zadanu fotografiju u nekoliko rečenica odgovarajući pritom na pitanja za priložne oznake mjesta, vremena, načina i uzroka. Ako na fotografiji nisu vidljivi svi odgovori na pitanja za priložne oznake, učenici trebaju sami osmisliti odgovore na pitanja. U napisanim rečenicama trebaju podcrtati odgovore na postavljena pitanja, odnosno priložne oznake. Učenici čitaju svoje tekstove naglas i navode priložne oznake koje su podcrtali u rečenicama. Ostali učenici zapisuju priložne oznake u tablicu koju ste izradili u digitalnom alatu Word i podijelili s učenicima putem digitalne aplikacije MS Teams i razvrstavaju ih na one koje su izrečene jednom riječju i one koje se sastoje od skupa riječi.
Slijedi igra stvaranja priče. Učenici sjede u krugu, a zadatak im je zajednički stvoriti priču. Prvi učenik započinje priču rečenicom. U rečenici treba upotrijebiti barem jednu priložnu oznaku. Redom svaki učenik priči dodaje jednu rečenicu u koju umeće priložnu oznaku po izboru. Rečenice trebaju biti lančano povezane kako bi nastala smislena priča.
Učenici u grupama crtaju strip prema priči koju su osmislili u prethodnom dijelu aktivnosti. U tekstu stripa sve priložne oznake trebaju istaknuti drugom bojom. Radove učenika izložite na vidljivo mjesto u učionici tako da učenici mogu pročitati stripove i komentirati označene priložne oznake u tekstu stripa.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učenicima s teškoćama bit će izazovno razumjeti izraz Slika govori više od tisuću riječi. Razumijevanje im olakšajte postavljanjem dodatnih konkretnih pitanja: Što vidiš na slici?, Što znači to što vidiš? i sl.
Izradite podsjetnik o tome što su to priložne oznake i koje priložne oznake razlikujemo. Pomozite razumijevanje primjerima. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u suradničkom učenju te odredite pravila tijekom suradničkog učenja.
U igri stvaranja priče neka učenik s teškoćama bude prvi − onaj koji započinje stvaranje priče jer postoji mogućnost da bi poslije imao teškoće u praćenju i povezivanju i na taj način doživio neuspjeh. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu napraviti fotografiju koja prikazuje događaj iz škole. Fotografiju neka umetnu u digitalni alat Word. Ispod fotografije neka napišu šaljiv tekst koji opisuje događaj s fotografije, a u kojem će koristiti priložne oznake mjesta, vremena, načina i uzroka.
Zamolite učenike da vam prepričaju neki događaj koji se nedavno dogodio u njihovu gradu/mjestu. Nakon što jedan učenik prepriča događaj, pitajte ostale učenike na koja je sve pitanja dao odgovor kad je pričao o događaju. Učenici će navesti pitanja za priložne oznake mjesta, vremena, načina i uzroka, a zatim neka ta pitanja povežu s priložnim oznakama.
Učenici rade u grupama. Na mreži čitaju vijest koju ste s njima podijelili putem poveznice u digitalnom alatu MS Teams. U tekstu traže riječi i skupove riječi koje odgovaraju na pitanja: Kada?, Gdje?, Kako?, Zašto / Zbog čega? i upisuju ih u digitalni alat Padlet. Slijedi zajedničko komentiranje odgovora i usuglašavanje rezultata.
U nastavku aktivnosti svaka grupa dobiva zadatak napisati kratku vijest o neobičnom ili nemogućem događaju koja će sadržavati priložnu oznaku vremena, priložnu oznaku mjesta, priložnu oznaku načina i priložnu oznaku uzroka. Pritom ponovite pravopisno pravilo vezano uz pisanje priložnih oznaka kada se nalaze jedna iza druge. Učenici vijest mogu napisati u digitalnom alatu Fodey. Svaka grupa čita svoju vijest, a ostali učenici u bilježnicu zapisuju priložne oznake.
Na kraju aktivnosti odaberite najkreativnije napisanu neobičnu ili nemoguću vijest. Za odabir najkreativnije vijesti možete koristiti digitalni alat Tricider. Učenici neka u jednoj rečenici napišu zašto svoj glas daju odabranoj vijesti, zbog čega im se svidjela i što bi istaknuli kao posebno zanimljivo u vijesti.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Tekst vijesti prilagodite grafički i sadržajno potrebama učenika s teškoćama. Na kraju svake rečenice u zagradu možete stavi pitanje na koje odgovara priložna oznaka u toj rečenici.
Provjerite zna li se učenik koristiti navedenim digitalnim alatom. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Za pisanje vijesti izradite predložak u koji možete uvrstiti pitanja na koja rečenice koje učenik piše moraju odgovoriti.
Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u suradničkom učenju te odredite pravila tijekom suradničkog učenja. Odredite i kriterije i postupke vrednovanja i samovrednovanja tijekom rada u grupi. Važno je da u grupi budu učenici različitih osobina kako bi mogli učiti jedni od drugih i pružati podršku jedni drugima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu napraviti razrednu grupu na društvenoj mreži Yammer i objavljivati zanimljive događaje iz škole. U objavama neka rabe različite priložne oznake pa mogu učenicima iz grupe postaviti izazov da u komentaru napišu priložne oznake koje su pronašli u objavi.
S učenicima povedite razgovor o tome koja je razlika u značenju između pitanja Kamo ideš? i Kuda ideš?. U digitalnom alatu Genially napravite kviz u kojem će učenici trebati povezati fotografiju, rečenicu, pitanje za priložnu oznaku mjesta (Gdje?, Kamo?, Kuda?) i značenje priložne oznake mjesta (mjesto, put/smjer, cilj). Učenici će na taj način uočiti da priložne oznake mjesta mogu imati različito značenje s obzirom na to na koje pitanje odgovaraju.
U sljedećem dijelu aktivnosti učenici imaju zadatak dva tjedna fotoaparatom bilježiti događaje iz svoje okoline. U digitalnom alatu Canva izradit će fotodnevnik, a ispod svake fotografije trebaju napisati što se na fotografiji događa koristeći pritom priložne oznake. Učenici predstavljaju svoje radove, a dok jedan učenik predstavlja rad, ostali učenici vrednuju točnost napisanih priložnih oznaka u rečenicama.
Na kraju aktivnosti s učenicima odigrajte igru kako biste provjerili razumiju li i znaju li pravilno rabiti priložne oznake mjesta s obzirom na njihovo značenje. Za učenike pripremite papire tako da na jednom papiru napišete pitanje za priložnu oznaku mjesta, a na drugom odgovor. Svaki učenik izvući će jedan papir. Učenici zatim hodaju po učionici i traže svoj par (pitanje − odgovor). Igra je završena kad svi učenici pronađu svoje parove. Igru možete odigrati i izvan učionice, na otvorenome.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Razlike među pitanjima kamo? i kuda? učenicima približite slikovnim primjerom. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Broj pitanja u kvizu prilagodite funkcioniranju i mogućnostima učenika. Učenici s oštećenjem vida mogu raditi zvučne zapise o događanjima iz svoje okoline, a u igri parova u završnoj aktivnosti dodijelite im vršnjačkoga pomoćnika. Prilikom izrade fotodnevnika odredite točan broj fotografija koje učenici trebaju opisati vodeći računa o individualnim karakteristikama učenika s teškoćama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu kamerom snimiti nekoliko videozapisa u kojima će izvoditi radnje u različitim okolnostima. U videozapisu će reći što rade, ali s naglaskom na priložnoj oznaci. Snimke koje naprave mogu s pomoću digitalnog alata Canva montirati u kratak film o priložnim oznakama. Film mogu s ostalim učenicima podijeliti u aplikaciji MS Teams ili ga možete objaviti na školskoj mrežnoj stranici.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.