Motivirajte učenike za rad tako što ćete im prikazati videozapis o Prvome svjetskom ratu kako bi se prisjetili prijašnjega gradiva. Pripremite unaprijed smjernice za učenike dok gledaju videozapis: koji su bili uzorci i povod Prvoga svjetskog rata, vojni savezi i njihove članice koji su sudjelovali u ratu, razlozi sklapanja saveza, kako je tekao rat i dr. Nakon što pogledaju videozapis, potaknite raspravu među učenicima vodeći se navedenim smjernicama. Uputite ih na činjenicu kako je većina država smatrala da će rat kratko trajati i da se neće pretvoriti u sukob svjetskih razmjera, no dogodilo se suprotno te se i u 21. stoljeću Prvi svjetski rat naziva „velikim ratom”, upravo zbog velikih, ponajprije ljudskih, a zatim i materijalnih gubitaka. Zatim pokažite učenicima primjer plakata ratne propagande iz 1914. godine, kojim lord Kitchener motivira mladiće da se prijave u britanske oružane snage. Pitajte učenike znaju li što znači riječ propaganda; jesu li kada susreli s njom... Objasnite im da je propaganda poseban način prikazivanja poruka kojim se izravno utječe na stajališta ili ponašanje većega broja ljudi te se uglavnom upotrebljava u političkom životu da se javnost pridobije za određeni politički svjetonazor, program ili stranku itd. Zatim pitajte učenike što misle o navedenom plakatu. Neka ga opišu vlastitim riječima, koje osjećaje izaziva u njima, kakvu poruku nosi plakat, koje je osjećaje trebao probuditi u ljudima, bi li se i oni pridružili vojsci kada bi vidjeli takav plakat da su živjeli u 1914. godini... Objasnite im kako se ratna propaganda ili promidžba razvila tijekom Prvoga svjetskog rata na što je svakako utjecao porast broja pismenih stanovnika, ali i razvoj medija i tehnologije. U Velikoj je Britaniji vlada osnovala Britanski biro za ratnu propagandu prema uzoru na Njemačku. U njemu su se okupili pisci, slikari, crtači i drugi te je 1917. godine prerastao u Ministarstvo informiranja, čiji se rad najviše očitovao u novinskim izdanjima. Glavna mu je zadaća bila prikazati neprijatelja što gorim i zastrašujućim te cenzura ili kontrola sadržaja koja je dostupna velikom broju ljudi. Potaknite razmišljanje kod učenika te ih pitajte što misle o ratnoj propagandi i taktici zastrašujućeg prikaza neprijatelja te je li, prema njihovu mišljenju, cenzura opravdana u ratu. Počnite raspravu o toj temi. Pitajte učenike utječu li i danas mediji i reklame koje se svakodnevno prikazuju na ekranima na njihova stajališta i vrijednosti. Primjerice, jesu li kada kupili neki proizvod koji im je bio privlačan na reklami, a kad su ga dobili shvatili su da nimalo nije sličan onome na reklami. Zamolite učenike da podijele svoja iskustva te potaknite raspravu. Zatim im objasnite da je ratna propaganda imala jednak cilj kao i današnje reklame ili reklamni plakati, a to je privući što više ljudi. Potaknite ih na kritičko promišljanje o svemu što pročitaju ili vide u bilo kojemu mediju. Neka razvijaju mišljenje o nekom događaju, proizvodu i dr. nakon što samostalno istraže o njemu u više izvora. Objasnite učenicima kako se veliki broj mladića pridružio vojsci upravo zato što je bio privučen plakatima koje je osmislila ratna propaganda i koja je uglavnom ciljala na osjećaje ljudi da im se priključe (domoljublje, domoljublje prema zavičaju i sl.). Također, vojnici obaju saveza, koji su se sukobili u Prvome svjetskom ratu, smatrali su da će sukob prestati nakon mjesec dana. No, nažalost, pretvorio se u dotad najveći i najkrvaviji sukob u modernoj ljudskoj povijesti u kojemu je poginulo više od dvadeset milijuna ljudi. Zatim prikažite učenicima videozapis o primirju britanskih i njemačkih vojnika za Badnjak 1914. godine. Nakon toga ih pitajte što misle o njemu. Predlažem sljedeća pitanja: Koje je osjećaje videozapis pobudio u vama? Je li nužno voditi ratove? Na koji se način mogu riješiti sukobi? Jesu li se, prema vašemu mišljenju, vojnici htjeli boriti?
Zatim motivirajte učenike za daljnji rad tako što ćete ih podijeliti u grupe (sami odredite broj grupa i način svrstavanja učenika u grupe) te ih podsjetite na pravila rada u grupama (jednako sudjelovanje svih članova, poštovanje mišljenja drugih, kritičko promišljanje o zadanoj temi ili zadatku i dr.). Unaprijed pripremite tekstualni predložak na osnovi kojeg će svaka grupa dobiti zadatak da istraži i nakon toga grupira posljedice rata na političke, grupne, materijalne, demografske i društvene. Dobivene rezultate učenici prikazuju u obliku prezentacije u digitalnom alatu Genially. Predlažem sljedeći tekstualni predložak za rad grupa: Posljedice Prvoga svjetskog rata.
Nakon što učenici završe izradu prezentacija, prozovite nekoliko grupa da predstave svoj uradak. Pitajte ih da, primjerice, navedu barem dvije posljedice Prvoga svjetskog rata, koja su se carstva raspala nakon završetka Prvoga svjetskog rata, koje su nove države nastale u Europi, koja se bolest pojavila potkraj rata, koja je država bila najveći gubitnik i koje je sankcije morala snositi, koji je vojni savez pobijedio u Prvome svjetskom ratu... Na osnovi tih pitanja potaknite raspravu među učenicima.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati preduvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Učeniku s teškoćama važno je unaprijed najaviti videozapis o Prvome svjetskom ratu, prikaz primjera plakata ratne propagande iz 1914. te sve aktivnosti koje se planiraju kako bi se učenici s poremećajem iz autističnog spektra pripremili na promjene. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte mjesto (prvu klupu ili u neposrednoj blizini učitelja) s kojeg će dobro vidjeti videozapis te usmene opise vizualnog sadržaja. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje potrebno je češće usmjeravati na sadržaj videozapisa.
Učeniku s teškoćama pripremite unaprijed pitanja koja ćete postavljati u raspravi i smjernice o promatranju videozapisa s istaknutim ključnim pojmovima kako bi znali na što trebaju usmjeriti pozornost tijekom gledanja. U uvodnom razgovoru motivirajte učenike na sudjelovanje i potaknite ih na aktivnost. Važno je da se učenik osjeća dobro i sigurno te da želi izraziti svoje mišljenje. Dodatno objasnite apstraktne pojmove na stvarnim primjerima i provjerite razumijevanje učenika s teškoćama.
U raspravu uključite učenika s teškoćama ako sam pokaže zanimanje. Ako se javi za sudjelovanje, postavljajte pitanja na koja će znati odgovoriti tako da doživi uspjeh u obavljanju tog zadatka. Također, ponudite pozitivnu povratnu informaciju i nemojte isticati pogreške ako ih je učinio.
Uz projiciranje videozapisa pripremite jasne i jednostavne upute koje će učeniku s teškoćama omogućiti razumijevanje sadržaja. Pripremite mu predložak za praćenje koji će pročitati prije gledanja videozapisa.
Važno je da učenik s oštećenjem vida dobro čuje sadržaj te da mu se opišu važni dijelovi vizualnog sadržaja. Učenicima s oštećenjem sluha omogućite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Učeniku s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati mjesto sjedenja kako bi što bolje mogao pratiti videozapis.
Pri podjeli učenika u grupe i izradi prezentacije o posljedicama Prvoga svjetskog rata u digitalnom alatu Genially vodite računa o sastavu grupe. Važno je da učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje bude u skupini koja će mu usmjeriti pozornost na zadatak i biti podržavajuća. Ako je riječ o učeniku s poremećajem iz autističnog spektra, potrebno je unaprijed najaviti rad u grupi te organizirati rad uz potporu u obliku vizualnog rasporeda. Omogućite mu da sam odabere grupu u kojoj želi sudjelovati, grupu sa sličnim interesima. Ako je riječ o učeniku s intelektualnim teškoćama, potrebno je pojednostavniti upute, zadatak objasniti na konkretnom primjeru koristeći se pisanim ili slikovnim prikazima s naglašenim ključnim pojmovima te omogućiti potporu drugih učenika. Učeniku s oštećenjem vida omogućite potporu učenika koji će opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Podijelite uloge unutar grupe kako bi svaki učenik dao doprinos i aktivno sudjelovao u radu.
Tijekom predstavljanja grupnih prezentacija i rasprave obratite pozornost na to da učenici s teškoćama izlažu samo ako se sami jave i izraze želju. Unaprijed im pripremite pitanja za koja će imati dovoljno vremena pripremiti odgovore i uključiti se u raspravu ako to odluče. Pitanja trebaju biti konkretna i jasno usmjerena. Uzmite u obzir da učenicima s teškoćama treba više vremena za pripremu i odgovaranje na pitanja.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenike podijelite u parove te svaki par treba istražiti najvažnije bitke u Prvome svjetskom ratu. Nakon istraživanja izradit će vremensku crtu koristeći se digitalnim alatom Sutori.
Zatim prozovite nekoliko parova da predstave svoje vremenske crte te potaknite raspravu među učenicima.
Prikažite učenicima videozapis o borbi žena za pravo glasa. Nakon što ga pogledaju, predlažem sljedeća pitanja kao motivaciju za rad: O čemu govori navedeni videouradak? Imaju li danas žene jednaka prava kao i muškarci? Je li oduvijek bilo tako? Pitajte učenike imaju li danas žene u svim zemljama svijeta jednaka prava. Potaknite ih na razmišljanje o tome te raspravljajte o toj temi. Istaknite im kako na prava žena u svim društvenim područjima velik utjecaj ima religijski i kulturološki čimbenik. Zatim ih uputite da, radeći u parovima, istraže države svijeta u 21. stoljeću u kojima žene imaju minimalna ili pak nikakva prava. Dobivene rezultate parovi prikazuju u digitalnom alatu Padlet koji omogućuje da svi učenici na jednoj ploči vide rezultate istraživanje drugih učenika. Nakon toga prozovite nekoliko parova da pročitaju svoje rezultate istraživanja te potaknite raspravu među učenicima. Predlažem sljedeća pitanja za poticanje rasprave: Što, prema tvojemu mišljenju, utječe na loš položaj žene u društvu? Na koji bi se način žene mogle izboriti za pravo glasa u spomenutim zemljama? Je li moralno ispravno da žene nemaju jednaka prava kao muškarci? Potaknite učenike na kritičko promišljanje o predloženim pitanjima te da potkrijepe odgovore.
Zatim im objasnite da se uloga žene tijekom povijesti drastično promijenila, no do početka Prvoga svjetskog rata možemo reći da položaj žene stagnira. Žene su stoljećima prije početka rata uglavnom bile odgajane za ulogu supruge, majke i kućanice. Čak se i tadašnji obrazovni sustav temeljio na tome da ženska djeca uče vještine koje će im isključivo biti potrebne za obavljanje tih uloga. Potaknite učenike na razmišljanje te ih pitajte kakvo je danas obrazovanje i postoji li razlika između obrazovanja muške i ženske djece. Potaknite raspravu o toj temi te zamolite učenike da argumentirano iznose svoja mišljenja. Spomenite im i sufražetski pokret koji je tražio pravo glasa žena te je otpor tome bio golem. No, možemo reći da je početak Prvoga svjetskog rata utjecao na drastičnu promjenu položaja žena u društvu. U to vrijeme mladi muškarci napuštaju poslove i domove te odlaze u rat, a tvornice ostaju prazne tako da su žene bile prisiljene obavljati različite dotada tzv. muške poslove (bile su vodoinstalaterke, mlinarice...). Također, nakon završetka rata se veliki broj muškarca, nažalost, nije vratio svojim domovima, a i oni koji su su se vratili zbog bolesti (PTSP-a) nisu više mogli obavljati poslove te su žene nastavile raditi u tvornicama, ali bile su dvostruko manje plaćene nego muškarci.
Potakanite razmišljanje kod učenika te ih pitajte postoji li i danas podjela na tzv. muške i ženske poslove te potaknite raspravu o toj temi.
Motivirajte učenike na daljnji rad tako što ćete ih podijeliti u parove. Svaki par treba istražiti, koristeći se mrežnim preglednicima, poboljšanje položaja prava žena u nekim državama svijeta nakon Prvoga svjetskog rata. Nakon toga učenici izrađuju prezentaciju o toj temi u digitalnom alatu Sway. Predložite učenicima da pogledaju i virtualnu izložbu o ženama u Prvome svjetskom ratu. Zatim prozovite nekoliko parova da predstave svoj uradak te o njemu potaknite raspravu.
Učenici s teškoćama su heterogena skupina te je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove specifičnosti i pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika te njegovim jakim i slabim stranama. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati uvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Učeniku s teškoćama važno je unaprijed najaviti videozapis o borbi žena za pravo glasa. Osigurajte mjesto s kojeg će učenik s oštećenjem vida dobro vidjeti videozapis te detaljne i jasne verbalne opise vizualnog sadržaja. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje usmjeravajte na sadržaj rada tihom govornom uputom ili dodirom po ruci.
U uvodnom razgovoru motivirajte učenike na sudjelovanje i nastojte zadobiti njihovu pozornost. Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite pitanja koja ćete postavljati u raspravi uz smjernice o praćenju videozapisa kako bi znao što je važno i na što treba usmjeriti pozornost tijekom gledanja. Obratite mu se izravno i provjerite razumije li što je gledao te se koristite jasnim i jednostavnim uputama. Uzmite u obzir da će učenicima s teškoćama katkad biti potrebno više vremena za obavljanje zadataka i odgovaranje na pitanja.
Unaprijed najavite aktivnosti kako bi učenici s poremećajem iz autističnog spektra bili pripremljeni na promjene aktivnosti. Pri podjeli učenika u parove obratite pozornost na značajke učenika s teškoćama. Neka bude u paru s učenikom koji će ga motivirati na rad, biti mu potpora, koji je strpljiv i nema teškoće u svladavanju gradiva. Učenicima s teškoćama pripremite pisane i slikovne upute za upotrebu digitalnog alata Padlet, koje su grafički i jezično prilagođene te smjernice za obavljanje zadatka. Učenik s oštećenjem vida neka bude smješten što bliže učitelju i ploči kako bi mogao vidjeti rezultate istraživanja drugih učenika kada budu podijeljeni. Provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u upotrebi digitalnog alata i potičite međusobnu suradnju učenika i mentorstvo učenika bez teškoća učenicima s teškoćama. Pri predstavljanju uradaka neka učenici s teškoćama izlažu samo ako izraze želju te se uključe u raspravu ako sami odluče uz unaprijed pripremljena jasna pitanja.
Tijekom rada u paru neka učenik s kojim je učenik s teškoćama motivira i potiče učenika s teškoćama na rad, pomogne u upotrebi mrežnih preglednika i digitalnih alata. Učenik s teškoćama uz potporu učenika u paru može se koristiti digitalnim alatom Sway i zajedno mogu izraditi prezentaciju o poboljšanju položaja prava žena u nekim državama svijeta nakon Prvoga svjetskog rata. Zajedno mogu pogledati i virtualnu izložbu o ženama u Prvome svjetskom ratu te se uključiti u raspravu. Neka učenici s teškoćama predstave obavljeni zadatak ako su spremni. Omogućite im dovoljno vremena za prezentaciju i unaprijed pripremite pitanja koja ćete postaviti tijekom prezentacije.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici, radeći u parovima, istražuju razvoj prava žena u Hrvatskoj. Nakon toga izrađuju prezentaciju u digitalnom alatu Sway.
Motivirajte učenike za tako što ćete ih pitati je li moguće društvo u kojem su svi ljudi jednaki, na koji način bi se to, prema njihovu mišljenju, moglo ostvariti? Potaknite raspravu o tome te im istaknite da argumentirano iznose mišljenje. Objasnite učenicima kako je upravo ideja komunizma kao društva u kojem su svi ljudi jednaki, nema privatnog vlasništva te dijele zajedničku imovinu više puta u povijesti zaživjela u nekim državama svijeta, a u nekima postoji i danas. Potaknite učenike na razmišljanje o komunizmu kao društvenom uređenju: je li on, prema njihovu mišljenju, stvaran i izvediv, kako smo svi jednaki ako uvijek netko mora kontrolirati jesmo li svi jednaki... Je li osobna sloboda pojedinca moguća u komunizmu? Potaknite raspravu među učenicima na osnovi predloženih pitanja te ih uputite da promišljaju kritički.
Objasnite učenicima da je ideja komunizma postojala još u doba antičke Grčke i nastanka kršćanstva. Pojavila se kao mit o zlatnom dobu u kojem su ljudi živjeli u stanju potpune jednakosti. Karl Marx i Friedrich Engels polovicom 19. stoljeća utemeljili su komunizam kao pokret i ideologiju te su pod pojmom komunizam označavali besklasno društvo budućnosti. Međutim, komunizam se u to doba pojavio u obliku radikalnih pokreta koji su revolucijom nastojali preoblikovati tadašnje društvo. Potaknite učenike na razmišljanje te ih pitajte zašto su ljudi toga vremena toliko težili društvu u kojem su svi jednaki. Kakav je bio položaj pojedinca u društvu u prijašnjim stoljećima (staleško društvo)? Na osnovi tih pitanja potaknite raspravu.
Zatim podijelite učenike u parove i prikažite im videozapis o komunizmu. Uputite ih da se, uz predloženi videozapis, u istraživanju koriste i mrežnim preglednicima. Svaki par treba izraditi prezentaciju o svjetskim državama koje se danas smatraju komunističkima ili imaju takva obilježja. Učenici prezentaciju izrađuju u digitalnom alatu Piktochart. Zatim prozovite nekoliko parova da predstave svoj zadatak i potaknite raspravu pitanjima: Koje države svijeta se danas smatraju komunističkima? Biste li vi živjeli u takvoj državi (objasnite odgovor)? Imaju li ljudi koji žive u tim državama pravo slobodno se koristiti internetom i putovati svijetom?
Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa je pri pružanju potpore važno imati na umu njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe potrebno je temeljiti na specifičnostima pojedinog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati uvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha. Prilagodba scenarija može biti usklađena s preporukama stručnog tima škole.
U uvodnom razgovoru motivirajte učenike na sudjelovanje, važno je zadobiti njihovu pozornost na početku sata. Pozornost učenika s teškoćama možete zadobiti i usmjeriti izravnim obraćanjem, jasnim i jednostavnim uputama te kontaktom lice u lice. Provjerite razumijevanje i ponudite dodatno objašnjenje ako je potrebno. Potičite uključivanje u raspravu i unaprijed pripremite pitanja koja ćete postavljati te ključne pojmove. Neka predložak s pitanjima i ključnim pojmovima bude jezično i grafički prilagođen učenicima s teškoćama. Apstraktne pojmove nastojte objasniti na konkretnim primjerima. Učeniku s teškoćama, ako se javi, postavljajte pitanja na koja će znati odgovoriti na način da doživi uspjeh u obavljanju tog zadatka. Također, ponudite pozitivnu povratnu informaciju i nemojte isticati pogreške ako ih je učinio.
Najavite podjelu u parove i gledanje videozapisa o komunizmu. Uz videozapis pripremite jasne i jednostavne upute koje će omogućiti razumijevanje zadatka. Pripremite učeniku predložak za praćenje sadržaja koji će pročitati prije gledanja videozapisa. Učenicima s intelektualnim teškoćama i teškoćama aktivnosti i pažnje važno je označiti i istaknuti ključne riječi s pomoću kojih će pratiti videozapis. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte primjereno mjesto sjedenja, vlastito računalo ili tablet. Važno je da učenik s oštećenjem vida dobro čuje sadržaj. Učenicima s oštećenjem sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji ostali učenici slušaju tijekom gledanja videozapisa. Pri podjeli učenika u parove uzmite u obzir da učenik s teškoćom radi u paru s učenikom koji nema teškoća i koji će mu pomoći u upotrebi mrežnih preglednika i digitalnog alata Piktochart za izradu prezentaciju o svjetskim državama koje se danas smatraju komunističkim ili imaju takva obilježja. Učenik s teškoćama uz potporu učenika u paru te jezično i grafički prilagođene upute može se koristiti digitalnim alatom Piktochart te zajedno mogu izraditi prezentaciju. U predstavljanju rada parova neka učenici s teškoćama sudjeluju ako se sami jave i osjećaju spremnima. Ako u razrednom odjelu imate učenika sa strahom od javnoga nastupa ili izraženom anksioznošću, ne inzistirajte na javnom nastupu i uključivanju u raspravu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici samostalno istražuju povijest i razvoj komunizma u Hrvatskoj te izrađuju prezentaciju u digitalnom alatu Sway.
Video YouTube, Sažetak "Velikog rata", 14.07.2023.
Fotografija Hrvatski vojnik, Ratna propaganda (II. dio ), 14.07.2023.
Pojam Enciklopedija, Propaganda, 14.07.2023.
Pojam Enciklopedija, Cenzura, 14.07.2023.
Video YouTube, Povijesna minutica: Božićno primirje 1914. godine, 14.07.2023.
Članak ABC Geografija, Posljedice Prvoga svjetskog rata, 14.07.2023.
Knjiga David Stevenson, 1914.–1918., Povijest Prvog svjetskog rata
Video YouTube, Borba za pravo glasa žena, 14.07.2023.
Fotografija Europeana, Žene u Prvome svjetskom ratu, 14.07.2023.
Video YouTube, Komunizam i socijalizam: koja je razlika?, 14.07.2023.
Pojam Enciklopedija, Komunizam, 14.07.2023.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.