Na početku aktivnosti učenicima pustite isječak iz filma Horvatov izbor ili iz serije Putovanje u Vučjak (oboje utemeljeno na Krležinoj drami Vučjak) uz pomoć mreže YouTube.

Povedite razgovor o sadržaju (ratna zbilja), povijesnim okolnostima (Drugi svjetski rat) te činjenicama po kojima se zbivanja mogu povezati s konkretnim ratom. Raspravite o stavu prema ratu koji se može iščitati iz isječka (ovisno o odabranom isječku). U nastavku aktivnosti učenike podijelite u dvije grupe od kojih će svaka obrađivati ulomak/ulomke po vašem izboru.

Prvoj je grupi zadatak analizirati ulomak/ulomke iz Krležine zbirke Hrvatski bog Mars (primjerice, naturalistički opis uvjeta u bolnici, odnosno opis kade i kupanja bolesnika u noveli Baraka 5 b itd.).

Druga grupa analizirat će ulomak iz drame Vučjak (koji nije povezan s ekranizacijom iskorištenom na početku aktivnosti).

Učenike potaknite na to da djela pročitaju u cijelosti.

Učenici svake grupe sabiru dojmove o tekstu svoje grupe (kratko opisuju koji je dojam ulomak ostavio na njih), a potom analiziraju književne postupke. Pročitane ulomke, odnosno njihov sadržaj, uklapaju u povijesni kontekst (Prvi ili Drugi svjetski rat) na temelju činjenica iz ulomaka.

U završnom dijelu aktivnosti učenici svake grupe oblikuju PowerPoint prezentaciju koja, uz dosad navedeno (dojam čitatelja, književni postupci, povijesni kontekst), treba sadržavati i ulomak iz povijesti hrvatske književnosti po izboru učenika (Prosperov Novak, Kombol…) koji se odnosi na djelo koje prezentiraju. Završni dijelovi obje prezentacije trebaju sadržavati povijesne činjenice (koje će učenici pronaći na mreži ili u udžbenicima iz Povijesti) o sudjelovanju hrvatskih državljana u Prvom, odnosno Drugom svjetskom ratu, kao i o Krležinu sudjelovanju u ratu. Na samom kraju prezentacije učenici navode djelo po svom izboru − pjesmu (koja može biti pjesma nekog popularnoga glazbenog izvođača), književno djelo ili film u kojem je izražen antiratni stav, a koje preporučuju za slušanje/čitanje/gledanje ostalim učenicima. Naglasak trebaju staviti na antiratni stav te ga povezati s antiratnim stavom u Krležinim djelima, pri čemu trebaju istaknuti na koji je način taj stav izražen (implicitno ili eksplicitno). Pjesmu, odnosno filmski isječak, učenici dodaju u svoju PowerPoint prezentaciju.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Uputite učenika u ključne odrednice sadržaja prije gledanja videozapisa, zaustavite i komentirajte videozapis, usmjeravajte pažnju učenika na bitno, unaprijed zadajte predloške s pitanjima za praćenje videozapisa. Učenicima s oštećenjem vida osigurajte pomoćnika koji će mu opisati viđeno.

Ulomak za analizu prema potrebi grafički prilagodite: font Arial, Verdana, Comic Sans povećajte na 12pt ili veći, stavite prored između rečenica, lijevo poravnanje, svaka rečenica treba biti napisana u novi red. Učenicima s teškoćama možete ispisati tekst. Učenici ulomak mogu pročitati i unaprijed, kako bi imali dovoljno vremena. Učenicima s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme ili fleksibilnost u rasporedu, kako bi im omogućili da rade brzinom koja im odgovara. Osigurajte individualnu podršku i prilagođene strategije, kako biste učenicima omogućili uspješno izvršavanje zadataka. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom PowerPoint. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike potaknite na to da, nakon čitanja cijelog djela (iz kojeg je preuzet ulomak), napišu vlastiti osvrt na djelo i predstave ga ostalima.

Na početku aktivnosti povedite razgovor o prikazu rata u tradicionalnoj književnosti (što se, po Milivoju Solaru, odnosi na književnost do 19. stoljeća; npr. u Homerovoj Ilijadi u kojoj se Ahilejevo sudjelovanje u ratu opisuje kao prilika da stekne vječnu slavu). Takvu prikazu rata suprotstavite ulomak iz Krležine zbirke Hrvatski bog Mars u kojem je vidljiv antiratni stav (primjerice, novačenje vojnika u noveli Bitka kod Bistrice Lesne ili mimohod bolesnika iz Barake Pet be) pa s učenicima raspravite o tome na koji je način oblikovan takav antiratni stav (eksplicitno ili implicitno).

U nastavku aktivnosti učenici na mreži istražuju koja djela modernih hrvatskih autora tematiziraju ratnu stvarnost.

Potom podijelite učenike u tri grupe koje će usporediti ulomak (ili ulomke) s početka aktivnosti (Krleža, Hrvatski bog Mars) s ulomcima iz Horvatova romana Mačak pod šljemom (ratna stradanja), Marinkovićeva Kiklopa (dehumanizacija čovjeka suočena s ratom) i Šoljanova Kratkog izleta (posljedice rata).

Ulomke odaberite po sadržajnom kriteriju – treba biti vidljiv pripovjedačev stav prema ratu (implicitno, npr. gadljiv opis uvjeta u vojnoj bolnici ili eksplicitno).

Učenici svake grupe sabiru dojmove o tekstu svoje grupe (kratko opisuju koji je dojam ulomak ostavio na njih), a potom analiziraju književne postupke.

Učenici najprije određuju i uspoređuju teme tekstova, potom motive, a na kraju stav pripovjedača i/ili likova prema ratu. Nakon što odrede kakav je stav pripovjedača ili lika prema ratu, analiziraju je li taj stav iznesen eksplicitno ili implicitno te kojim se književnim postupcima naglašava.

Učenici u grupama istražuju kojem književnopovijesnom razdoblju tekstovi pripadaju te na koji se način ostvaruje antiratna tematika. Svoje zaključke oblikuju u PowerPoint prezentaciji (koja može sadržavati i isječke ekranizacija spomenutih tekstova).

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Suzite područje istraživanja na mreži i učenike uputite na točno određene izvore/stranice. Učenicima s teškoćama omogućite dodatno vrijeme za razmišljanje ili smanjite količinu materijala koje moraju proučiti/pročitati. Ohrabrite učenike na izražavanje mišljenja i ideja na način koji odgovara njihovim mogućnostima. Potičite suradnju između učenika. Partnerstvo i grupni rad omogućuju da se učenici osjećaju uključenima i podržanima. Uvijek prilagodite vrednovanje individualnim učenikovim mogućnostima. Usmjerite njihov rad na napredak i individualne ciljeve. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom PowerPoint. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu istražiti djela suvremenih hrvatskih autora koja tematiziraju Domovinski rat, pročitati neko od tih djela pa ih predstaviti ostalima.

Aktivnost započnite tako da učenicima podijelite dvije recenzije − onu romana Sloboština Barbie Maše Kolanović te recenziju romana Hotel Zagorje Ivane Bodrožić. Povedite razgovor o različitim stradanjima, pozivajući se na različita iskustva, poput stradanja uslijed pandemije, potresa, poplave, rata itd. Potaknite ih na razmišljanje o tome koliko se i na koji način može pomoći stradalima u svojoj blizini, primjerice onima koji su se doselili u njihovu blizinu uslijed, npr. potresa, rata itd. Nakon razgovora o učeničkim iskustvima povedite razgovor o tome koju bi od knjiga radije pročitali i zašto.

Ovisno o učeničkim odgovorima, učenike podijelite u dvije grupe koje će obrađivati ta dva romana, odnosno ulomke iz romana. Nastavak aktivnosti ovisit će o tome hoćete li učenike uputiti na samostalno čitanje romana tijekom kojeg učenici samostalno odabiru njima najzanimljiviji ulomak ili ćete vi odabrati ulomke koje smatrate reprezentativnima (učenici će analizirati ulomke bez cjelovita čitanja romana).

Ako učenici samostalno čitaju romane, uputite ih na to da tijekom čitanja vode bilješke o dijelovima teksta / ulomcima koji na njih ostave najveći dojam.

Zadatak učenika iz obje grupe jest ulomak (koji su sami pronašli ili ste im ga vi odabrali) analizirati, interpretirati i potom sastaviti vlastiti osvrt na ulomak (ili cijeli roman u slučaju da su ga čitali). Svaki osvrt treba sadržavati kratak uvodni dio o autoru te temu romana u cjelini, a potom analizu teme, sadržaja, motiva i književnih postupaka iz ulomka, kao i vlastiti stav o pročitanom u završnom dijelu osvrta.

Svaka grupa potom oblikuje svoju knjigu osvrta (prva grupa knjigu osvrta na roman Hotel Zagorje, druga na roman Sloboština Barbie) u digitalnom alatu za izradu knjiga Libar. Svoje knjige na kraju dijele s ostalima putem elektroničke pošte ili Google Diska.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom iz škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tekst recenzija grafički prilagodite (povećajte font na12pt i veći, povećajte prored između rečenica, koristite se fontom Arial, Verdana, Comic Sans, stavite lijevo poravnanje. Koristite se pozadinom i bojom teksta koja ga čini lako čitljivim i stvara jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na jednostavne rečenice, svaku rečenicu pišite u novi red). Isto učinite i s ulomkom romana koji će učenici čitati u drugom dijelu aktivnosti. Dajte primjere osvrta ili dijelova osvrta, kako biste učenicima pružili jasne smjernice o tome što se od njih očekuje prilkom pisanja osvrta na roman.

Učenicima podijelite strukturirane obrasce ili predloške koji će im olakšati organizaciju i pisanje osvrta (prostor za naslove, uvod, tijelo osvrta i zaključak). Individualizirajte upute za svakog učenika. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Libar i Google Disk. Izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu tih digitalnih alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirani učenici mogu istražiti dramatizacije zadanih tekstova, odnosno pogledati kazališne predstave nastale na temelju tih dvaju romana pa zatim napisati osvrt na predstavu.