Na početku aktivnosti možete učenicima pročitati prvu strofu Cesarićeve pjesme Povratak. Neka prokomentiraju na što ih asociraju stihovi. Imaju li stihovi veze sa spoznajom? Na što mislimo kad kažemo da nitko ništa ne zna? Potaknite učenike na tumačenje izraza krhko je znanje.

Zatim neka razmisle o tome kako spoznajemo. Pomoći će im ako se prisjete uvoda u epistemologiju. Zamolite ih neka pokušaju navesti načine na koje dolazimo do određenog znanja. Kako znaju da nešto znaju? Neka svoje tvrdnje potkrijepe primjerima. Mogu li se prisjetiti spoznaja o stvarima o kojima su govorili u sklopu nekih drugih predmeta, npr. Fizike ili Kemije? Navedite ih neka razmisle o tome kako spoznaju i razumiju svijet u sklopu neke od navedenih znanosti, a kako u sklopu filozofije. Neka obrazlože svoje odgovore. Mogu navesti vlastite primjere o tome kakvo znanje usvajamo u školi, a kakvo kod kuće ili u društvu. Jesu li nam sva znanja jednako korisna? Neka pokušaju navesti putem kojeg znanja usvajamo norme, pravila, prava i sl. Svoje odgovore trebaju potkrijepiti primjerima.

Razgovarajte s učenicima o Kantovoj filozofiji. Prema njegovu tumačenju, ljudska je spoznaja sinteza onoga što daje osjetilna spoznaja i onoga što daje um. Kant kao zadatak postavlja pitanja: Kako je moguća čista matematika? i Kako je moguća metafizika kao znanost? Tu je izražen poznati Kantov obrat k subjektu koji on sam uspoređuje s kopernikanskim obratom.

Pročitajte učenicima tekst o spoznajnom problemu u predgovoru 2. izdanja Kritike čistog uma (dostupno u: Kalin, Boris. 2003. Povijest filozofije, priručnik za nastavnike. Školska knjiga. Zagreb.) te razjasnite razlikovanje odnosa subjekta i objekta.

Podijelite učenike u dvije grupe. Obje grupe istražuju koristeći se mrežnim stranicama za provjeru razumijevanja filozofskih pojmova. Učenici upotrebljavaju digitalni alat Mentimeter za prezentaciju svojih radova. Neka zajedno rasprave o razlikama i sličnostima obaju pojmova.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi postavljajući mu potpitanja vezana za temu.
Potrebno je provjeriti mogu li se učenici s teškoćama samostalno koristiti internetom. U suprotnom, osigurajte im alternativan način pretraživanja informacija.
Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li uporabu zadanog alata Mentimeter. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene njegovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Učenika s teškoćama uključite u grupu koja će mu rado pružiti podršku prema potrebi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Uputite učenike na gledanje videozapisa u trajanju od 9 minuta Kant's Copernican Revolution in Epistemology (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Neka o sadržaju videozapisa izrade plakat u digitalnom alatu Piktochart.

Čovjek gradi znanost time što uočava opće odnose među predmetima i nastoji ih sustavno prikazati. Potaknite učenike na navođenje primjera o tome kako stvarnost objašnjava fizika ili kemija. Koji je odnos ili koja je razlika između spoznaje u filozofiji i one u navedenim znanostima? Neka se učenici prisjete učenja u sklopu drugih predmeta nastojeći ih usporediti i dati svoje mišljenje.

Pitajte učenike znaju li što je to kopernikanski obrat. Zatim im možete pustiti videozapis o kopernikanskom obratu (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odaberite engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski).

Prokomentirajte zajedno s učenicima sadržaj videa. Što je to navelo Kopernika da promijeni način spoznaje? Kako je njegov obrat utjecao na dotadašnju znanost i spoznaju svijeta? Navedite ih neka razmisle o tome kakav bi život bio bez tog njegova obrata i bez spoznaje svih tih stvari.

Zamolite ih, također, neka se prisjete značenja Kantova kopernikanskog obrata. Na što se on odnosi? Kakav je Kantov odgovor o spoznaji svijeta s obzirom na utemeljenje znanosti? Neka se pokušaju prisjetiti u sklopu nastave kojih su predmeta govorili o kopernikanskom obratu te neka svoje odgovore argumentiraju.

Učenicima dajte zadatak neka u paru izrade sažet i jednostavan portfelj putem digitalnog alata Mahara. U portfelj trebaju uključiti osnovne postavke Kantove filozofije i vrednovati kopernikanske obrate u razvoju znanosti. Svoje radove neka izlože u razredu i zajedno prokomentiraju.

U završnoj raspravi potaknite učenike na navođenje primjera o tome kako oni spoznaju stvarnost oko sebe. Usmjerite raspravu na svakodnevne situacije. Kako spoznaju što je dobro, a što loše? Neka navedu primjer iz razreda. Smatraju li da uza sve veću spoznaju stvarnosti i sebe možemo graditi bolji svijet i bolje međuljudske odnose? Neka navedu vlastite primjere.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Uputite učenika s teškoćama u ključne odrednice sadržaja prije gledanja videozapisa i usmjerite njegovu pažnju na bitno.
Potrebno je provjeriti mogu li se učenici s teškoćama u razvoju samostalno koristiti internetom. U suprotnom, osigurajte im alternativan način pretraživanja informacija.
Provjerite mogu li se ti učenici služiti digitalnim alatom Mahara. Ako se učenici zbog motoričkih ili drugih teškoća ne mogu koristiti digitalnim alatom, neka rade u paru. Potrebno je osigurati da učenik s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluje u aktivnosti, odnosno da ne bude pasivan promatrač.
Potaknite ga na sudjelovanje u raspravi i na iznošenje mišljenja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Uputite učenike na mrežnu stranicu https://plato.stanford.edu/entries/kant/ (oni koji ne govore engleski, mogu rabiti alat Google Translate). Učenici će u tekstu pronaći odgovore na sljedeća pitanja: U čemu je razlika između stvari i pojava? Što možemo spoznati: pojave ili stvari po sebi? Postoji li, prema Kantu, išta izvan naše svijesti? Kako to znamo? Možemo li to dokazati? Neka pokušaju navesti vlastiti primjer iz svakodnevnog života.

Učenicima pomozite u osmišljavanju umne mape na temelju pročitanog teksta.

Zamolite učenike da putem digitalnog alata Mentimeter ispišu što više pojmova vezanih za Kantovu filozofiju.

Razgovarajte o pojašnjenjima i razumijevanju pojmova spoznaje, subjekta, objekta i kopernikanskog obrata. Navedite ih neka iskažu što je, prema Kantu, načelo spoznaje. Kako se odnose subjekt i objekt? Neka usporede njegovo učenje s drugim misaonim sustavima. Neka pokušaju vlastitim riječima objasniti kopernikanski obrat. Što to znači za spoznaju? Kakva je uloga razuma u spoznajnom procesu? Neka se prisjete učenja na nastavi Fizike, Povijesti i sl.

Zatim neka razmisle i odgovore na pitanje o tome od čega se sve sastoji njihovo znanje. Usmjerite razgovor na svakodnevne situacije. Zahvaljujući kojem su izvoru došli do znanja koje imaju? Postoji li nešto u što su posve sigurni? Mogu li to dokazati? Na koji način mi procesuiramo usvojeno znanje i izgrađujemo stavove? Neka učenici navedu primjer i pokušaju navesti ona znanja koja su usvojili družeći se sa svojim vršnjacima. Utječe li usvajanje novih znanja na naše stavove, ponašanje, prava i drugo? Neka navedu vlastite primjere.

Zatim podijelite učenike u grupe. Jedna grupa izrađuje strip u alatu Make Beliefs Comix koji obuhvaća ključne pojmove Kantove epistemologije. Druga grupa izrađuje poster u digitalnom alatu Piktochart. Gotove radove grupe prezentiraju u razredu. Zajedno ih komentiraju i vrednuju.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu, a odabrana prilagodba treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Učenika s teškoćama potaknite na aktivno sudjelovanje u raspravi. Osigurajte mu dovoljno vremena za odgovor i izražavanje mišljenja.
Provjerite može li se učenik s teškoćama služiti digitalnim alatima Mentimeter, Make Beliefs Comix i Piktochart. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutih alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatima. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Učenika s teškoćama uključite u grupu koja je spremna na suradnju i koja će mu, prema potrebi, pružiti podršku tijekom izrade stripa ili postera.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zamolite učenike da napišu sastavak na temu Zlatno stoljeće njemačke filozofije. Neka se osvrnu na život i djelo Kanta, ali i Schopenhauera, Fichtea ili Schellinga. Ponudite im knjigu koja im može pomoći u pisanju: Magee, B. 2010. Povijest filozofije: Potpuni vodič kroz povijest zapadne filozofije, najveće svjetske mislioce i njihove ideje. Mozaik knjiga. Zagreb.