Aktivnost započnite anketnim upitnikom kojim ćete provjeriti komuniciraju li vaši učenici više digitalnim tehnologijama ili osobno, govore li otvoreno o svojim problemima i s kim o tome razgovaraju o njima, vjeruju li autoritetima (roditeljima, nastavnicima, stručnjacima raznih profila), imaju li prave prijatelje.
U anketnom upitniku, koji ste oblikovali u digitalnom alatu Google Forms, možete provjeriti i smatraju li svoje vršnjake empatičnima ili možda rezigniranima, bezosjećajnima i hladnima; kakav je njihov odnos s bliskim osobama, s drugima i drugačijima (s pripadnicima manjina, osobama s posebnim potrebama, strancima, imigrantima…), vjeruju li institucijama i kojima. Pošaljite im na njihove mobilne uređaje poveznicu s anketnim upitnikom. Nakon što su popunili anketni upitnik prikažite im rezultate, koje možete projicirati s pomoću digitalnog alata PowerPoint te od učenika zatražite da ih komentiraju. Aktivnost lako možete povezati s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj.
Sada usmjerite razgovor na roman Alberta Camusja Stranac koji su učenici trebali u cijelosti pročitati. Učenici u digitalnom alatu Conceptboard mogu napisati svoje pretpostavke i/ili očekivanja na temelju naslova djela, mogu napisati u kojoj su mjeri njihova očekivanja ispunjena, odnosno kakvu su radnju romana zamišljali. Predložite im da u digitalnom alatu Canva, s pomoću resursa koje im nudi taj alat (slika, ikona ili znakova), osmisle naslovnicu romana. Ideja naslovnice treba odražavati ideju romana. Uz naslovnicu na razredni Padlet mogu poslati i sažeto prepričan sadržaj romana, tweet od najviše 280 slovnih znakova oblikovan u digitalnom alatu Twister. Usmjerite zatim pozornost učenika na glavni lik romana, lik Mersaulta. Zatražite od učenika da na digitalni alat Mentimeter pošalju svoje asocijacije, refleksije, komentare vezane uz lik Mersaulta. Razgovarajte s učenicima o tome na koji su ga način doživjeli, pronalaze li opravdanje za njegove postupke, u kojoj je mjeri Mersault žrtva licemjernog društva, a koliko je sam kriv za svoju smrt. Možete razgovarati i o lažnom građanskom moralu, slobodi da uvijek govorimo istinu i cijeni koju za to plaćamo. Podijelite učenike u grupe od po četiri učenika u grupi. Svakoj grupi zadajte jedan zadatak. Prva će grupa metodom dvostrukog dnevnika iz cjelovitoga djela prikazati Mersaultov odnos prema majci, druga prema Marie, treća prema Raymondu, četvrta prema ispovjedniku. Nakon što svoje odgovore učitaju u razrednu OneNote bilježnicu učenici trebaju zaključiti zašto je Mersault zapravo stranac. Potaknite ih i na to da uoče ulogu stila (redukcija, sadašnjost kao jedina dimenzija postojanja, simboli, jezik tišine) u karakterizaciji lika. Grupni rad završite oblikovanjem plakata u digitalnom plakatu Canva pod radnim nazivom Obrana Mersaultova čiji su naslov, tekst i slika u funkciji prikazivanja Metrsaulta kao žrtve društvene hipokrizije.
Na kraju aktivnosti zamolite učenike neka u digitalnom alatu Pixabay pronađu fotografiju kojom bi prikazali problem otuđenja u suvremenom svijetu. Fotografije šalju na razredni Padlet, tumače ih, međusobno komentiraju te raspravljaju o tome kako svijet učiniti smislenim mjestom.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da to učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Provjerite znaju li se učenici koristiti svim navedenim digitalnim alatima: Conceptboard, Padlet, Twister, Mentimeter. Izradite pisane ili slikovne upute za rad na navedenim digitalnim alatima. Prilagodite čitanje lektire individualnim potrebama svakog učenika. Ako je potrebno, omogućite učenicima služenje zvučnim knjigama. Prema potrebi neka učenici čitaju lektiru koja je prilagođena kao građa za lako čitanje.
Dopustite učenicima da izaberu druge tipove zadataka umjesto prepričavanja romana. Zadatke postavljajte korak po korak, provjeravajte jesu li učenici razumjeli pitanje i upute. Osigurajte im dovoljno vremena za izvršavanje zadatka.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Potaknite učenike neka istraže temeljne ideje i glavne predstavnike filozofije egzistencijalizma. Rezultate svog istraživanja učenici mogu objediniti u umnu mapu s pomoću digitalnog alata Popplet. Preporučite im neka pročitaju roman Mučnina Jeana-Paula Sartrea i zabilježje temeljna obilježja filozofije egzistencijalizma, objasne zašto je glavni lik romana Antonie Roquentine tjeskoban, istraže stilska izražajna sredstva, prepoznaju pripovjedne tehnike kojima se autor služi. Potaknuti romanom učenici mogu sastaviti Manifest čovjeka koji odbija biti ravnodušan i objaviti ga na društvenoj mreži Yammer.
Na početku aktivnosti zamolite učenike da na razredni Padlet pošalju naslove književnih djela i/ili medijskih tekstova, izreka, viceva, fotografija, videoisječaka ili primjere iz osobnog iskustva u kojima uočavaju elemente apsurda. Zatim razgovarajte o apsurdu. Upitajte učenike kako prevladati apsurd u svijetu ratova, ubojstava, gladi, nepravde, u čemu pronaći smisao. Usmjerite razgovor na temu utjecaja društvenih mreža u oblikovanju stavova i načina komunikacije. Raspravite o tome koliko je komunikacija preko društvenih mreža smislena, svrhovita, sadržajna. Pitajte učenike što se dogodilo s jezikom na društvenim mrežama, zašto govorimo o tragediji jezika. Predložite im neka iznesu osobna iskustva odnosno u svakodnevnom životu prepoznaju obilježja besmislene komunikacije. Svoje primjere mogu poslati na digitalni alat Collaborize Classroom.
Zatim ih upoznajte s filozofijom apsurda Alberta Camusja tako što ćete im u digitalnom alatu PowerPoint prikazati ulomke iz filozofskog eseja Mit o Sizifu. Navedite ih usmjerenim razgovorom na zaključak kako je Sizif zapravo sretan čovjek jer je prihvatio tragične okolnosti svoga postojanja. Čitavu priču možete aktualizirati i problemom položaja različitih ljudi u suvremenom društvu.
Sada učenicima prikažite digitalnu lentu vremena oblikovanu u digitalnom alatu Tiki-Toki u kojoj su zabilježeni najznačajniji povijesni (ratovi, revolucije, krize) i kulturni (pojava avangarde) događaji prve polovine 20. stoljeća. Potaknite ih na to da razmisle zašto je roman Alberta Camusja Stranac nastao baš 1942. godine. Zatim podijelite učenike u grupe (od tri do četiri učenika po grupi). Zadatak im je usporediti ulomke romana Stranac Alberta Camusja i drame U očekivanju Godota Samuela Becketta. Učenici trebaju zaključiti na koji se način sadržajem, izrazom i idejom prikazuje apsurd, kako je u djelima prikazan odnos prema zbilji, dokazati da su i jezik i forma u funkciji izražavanja apsurda. Posebnu pozornost trebaju posvetiti usporedbi likova. Zatražite ih da usporede njihove osobine, navike, njihov društveni identitet, način na koji komuniciraju, njihove emocije. Učenici će usporediti i odnos prema tradiciji, tradicionalnoj drami, odnosno tradicionalnom romanu. Svoje odgovore mogu poslati na digitalni alat Collaborize Classroom. Mogu izraditi i kviz u digitalnom alatu Kahoot. Kvizom će međusobno provjeriti prepoznavanje, razlikovanje i tumačenje simbola, ironije, paradoksa, crnog humora u oba književna djela.
Predložite im i oblikovanje gifa u digitalnom alatu GIfMaker. Gifovi trebaju sadržavati citate iz djela koji, prema njihovu mišljenju, odražavaju ideju apsurda.
Svoje gifove grupe izlažu na razrednom Padletu te ih međusobno komentiraju. Uz vaš poticaj, na kraju aktivnosti, učenici raspravljaju o pronalasku smisla čovjekove egzistencije u pobuni protiv apsurda i ljudskoj solidarnosti u skladu s Camusovim idejama iz eseja Pobunjeni čovjek. Problem ljudske solidarnosti svakako trebaju povezati s neposrednom stvarnošću.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prije zadavanja zadatka ponovite što je to apsurd. Ponudite učeniku da između dva teksta odabere onaj u kojem uočava elemente apsurda. Raspravu o tragediji jezika možete potaknuti primjerima. Primjere iz djela Mit o Sizifu učenici mogu prije pročitati, kako bi imali dovoljno vremena i kako bi mogli čitati tekst prilagođen svojim potrebama. Font Arial, Verdana, Comic Sans treba biti 14pt i veći, svaka rečenica treba biti napisana u novom redu, između rečenica treba biti prored, poravnanje treba biti s lijeve strane, a pozadina i boja teksta trebaju ga činiti lako čitljivim i stvarati jasan kontrast. Događaje na lenti vremena prikažite i slikovno. Zadatke za rad u grupi i usporedbu djela jasno definirajte, zadajte ih postupno, a učeniku s teškoćama odredite ulogu i način sudjelovanja u grupnom radu. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Collaborize Classroom, Kahoot, GIfMaker. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici na mrežnim stranicama mogu istražiti recepciju romana Stranac Alberta Camusa te drame U očekivanju Godota Samuela Becketta. Svakako neka usporede recepciju neposredno nakon izlaska tih djela i današnju. Predložite im da istraže i predstave i neka druga umjetnička djela u kojima se pojavljuje ideja apsurda. Rezultate svog istraživanja mogu prikazati u digitalnom alatu Prezi.
Organizirajte s razredom konferenciju za medije. Predlažemo videokonferenciju koja se može odvijati u digitalnom alatu Microsoft Teams. Povod za konferenciju smrtna je kazna Mersaultu, glavnom liku romana Stranac.
Za temu se učenici unaprijed pripremaju služeći se raznim materijalima međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Na početku aktivnosti podsjetite učenike u digitalnom alatu PowerPoint na to što je to konferencija za medije, zašto se i kako organizira. Podijelite učenike u grupe (šest učenika po grupi) i slučajnim odabirom dodijelite im zadatke. Prije početka rada svakako naglasite da su se učenici dužni pridržavati sadržaja i ideje romana Stranac Alberta Camusja koji su interpretirali i analizirali prema vašim smjernicama metodom obrnute učionice.
Prva će grupa biti zadužena za organizaciju konferencije. Članovi grupe trebaju u Wordu pripremiti materijale za novinare kojima će predstaviti Mersaulta. Tko je on, zašto mu se sudi, kako se ponašao na suđenju, samo su neka od pitanja kojima se trebaju voditi u pripremi materijala. Zatim u digitalnom alatu Canva učenici pripremaju poziv na konferenciju s točnim vremenom, mjestom i temom konferencije. Poziv mogu podijeliti na oglasnoj ploči Lino dostupnoj svim zainteresiranim sudionicima konferencije ili na nekoj od društvenih mreža, primjerice na razrednom Instagramu ili Yammeru.
S članovima druge grupe, čija je uloga govoriti na konferenciji, dogovaraju scenarij protokola (tko će govoriti o kojim temama i koliko dugo), ali i teme o kojima će se govoriti tijekom konferencije (ubojstvo Arapina, suđenje Mersaultu, Mersaultovo ponašanje na majčinu sprovodu, u pritvoru i tijekom suđenja, otuđenje, ravnodušnost, opravdanost smrtne kazne).
Članove treće grupe čine novinari, predstavnici različitih medija, koji postavljaju pitanja. Pitanja trebaju biti usmjerena na propitivanje sudske odluke o smrtnoj kazni, odnosno težini kazne koja se ne temelji na samom zločinu, već na Meursaultovu karakteru.
Oni na različite načine mogu izvještavati s konferencije za medije. Tako jedan član grupe može pisati izvještaj s konferencije za tiskane medije, drugi za mrežne portale, treći mobilnim uređajem snimiti prilog za radio te ga montirati u digitalnom alatu Audicitay, a četvrti videoprilog montiran u digitalnom alatu Animoto. Učenici trebaju pripaziti na način na koji izvještavaju o ubojici i ubojstvu, trebaju izbjegavati senzacionalističke naslove i clickbait, poštovati identitet žrtava te pripaziti na to da sadržaji koje će objaviti budu u skladu s odredbama Kodeksa časti hrvatskih novinara koji mogu pronaći na mrežnim stranicama Hrvatskoga novinarskog društva.
Nakon što su učenici treće grupe završili s radom, svoje materijale učitavaju u razrednu OneNote bilježnicu. Na kraju aktivnosti zajedno analiziraju konferenciju, govornike i medijske objave, odnosno način na koji su Mersault, njegov zločin i osuda u javnosti predstavljeni.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama dajte priliku da se unaprijed pripremi za temu, kako bi imao dovoljno vremena. Ovisno o njegovim interesima i funkcioniranju odredite na kojem će dijelu konferencije raditi učenik s poteškoćama. Definirajte ciljeve i očekivanja i razmislite o načinima na koji učenik s teškoćama može doprinijeti grupi.
Potičite inkluzivno i podržavajuće ozračje u grupi. Podignite svijest o važnosti uvažavanja različitosti među članovima grupe. Potaknite suradnju i međusobnu podršku, te potičite sve učenike na to da sudjeluju i izraze svoje ideje. Prilagodbe za učenike s teškoćama mogu biti fizičke (npr. prilagođene stolice, pomagala), prilagođeni materijali ili komunikacijske strategije (npr. vizualne pomagala, upute u pisanom obliku). Omogućite svim učenicima da preuzmu različite uloge u grupnom radu. To može promicati osjećaj odgovornosti, samopouzdanje i razvijanje vještina komunikacije. Osigurajte da učenik s teškoćama ima priliku preuzeti odgovornost za zadatke koji su primjereni njihovim sposobnostima i interesima.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Audicitay, Animoto. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici na mrežnim stranicama istražuju problem smrtne kazne u suvremenom svijetu. Rezultate svog istraživanja šalju na digitalni alat Collaborize Classroom, a zatim raspravljaju o etičkoj opravdanosti/neopravdanosti smrtne kazne.
Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) organizirajte s razredom konferenciju za medije. Povod za konferenciju je smrtna kazna Mersaultu, glavnom liku romana Stranac.
Za navedenu temu učenici se unaprijed pripremaju služeći se raznim materijalima međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Na početku aktivnosti u digitalnom alatu PowerPoint podsjetite učenike na to što je to konferencija za medije, zašto se i kako organizira. Podijelite učenike u grupe (šest učenika po grupi) u sobama za sastanke i slučajnim odabirom dodijelite im zadatke. Prije početka rada svakako naglasite da su se učenici dužni pridržavati sadržaja i ideje romana Stranac Alberta Camusa koji su interpretirali i analizirali prema vašim smjernicama metodom obrnute učionice.
Prva će grupa biti zadužena za organizaciju konferencije. Članovi grupe trebaju u Wordu pripremiti materijale za novinare u kojima će predstaviti Mersaulta. Tko je on, zašto mu se sudi, kako se ponašao na suđenju, samo su neka od pitanja kojima se trebaju voditi u pripremi materijala. Zatim u digitalnom alatu Canva učenici pripremaju poziv na konferenciju s točnim vremenom, mjestom i temom konferencije. Poziv mogu podijeliti na oglasnoj ploči Lino dostupnoj svim zainteresiranim sudionicima konferencije ili na nekoj od društvenih mreža, primjerice na razrednom Instagramu ili Yammeru.
S članovima druge grupe, čija je uloga govoriti na konferenciji, dogovaraju se o scenariju protokola (tko će govoriti o kojim temama i koliko dugo), ali i o temama o kojima će se govoriti tijekom konferencije (ubojstvo Arapina, suđenje Mersaultu, Mersaultvo ponašanje na majčinu sprovodu, u pritvoru i tijekom suđenja, otuđenje, ravnodušnost, opravdanost smrtne kazne).
Članove treće grupe čine novinari, predstavnici različitih medija, koji postavljaju pitanja. Pitanja trebaju biti usmjerena na propitivanje sudske odluke o smrtnoj kazni.
Oni na različite načine mogu izvještavati s konferencije za medije. Tako jedan član grupe može pisati izvještaj s konferencije za tiskane medije, drugi za mrežne portale, treći snimiti prilog za radio te ga montirati u digitalnom alatu Audicitay, a četvrti napraviti videoprilog montiran u digitalnom alatu Animoto. Učenici trebaju pripaziti na koji način izvještavaju o ubojici i ubojstvu, trebaju izbjegavati senzacionalističke naslove i clickbait, poštovati identitet žrtava te pripaziti na to da sadržaji koje će objaviti budu u skladu s odredbama Kodeksa časti hrvatskih novinara koji mogu pronaći na mrežnim stranicama Hrvatskoga novinarskog društva.
Nakon što su učenici treće grupe završili s radom svoje materijale učitavaju u razrednu OneNote bilježnicu. Na kraju aktivnosti zajedno analiziraju konferenciju, govornike i medijske objave, odnosno način na koji je Mersault predstavljen u javnosti.
Biti, V. (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Hassan, I. (1992). Komadanje Orfeja. Zagreb. Globus nakladni zavod.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Pandžić, V. (2007). Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva. Split: Redak.
Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, M (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb. Golden marketing.
Solar, M. (2005). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.