Pripremite poveznice na video, audio i likovne sadržaje koji na različite načine tematiziraju strah – primjerice, isječak iz filma strave, jezivu glazbu ili zvukove, prizore ratnih stradanja i strahota, samoću i otuđenje, različite fobije, situacije ugroze. Inicirajte raspravu o strahu, hijerarhiji strahova te situacijama koje kod ljudi izazivaju najveći strah, kao i o mogućim reakcijama na strah i strahove. Načelne primjere možete konkretizirati − potaknite učenike na to da sami iskažu neke vlastite strahove, mijenjaju li se oni s odrastanjem te mogu li usporediti svoje trenutne strahove s onima koje su imali kao djeca.
Istraživanje proširite izborom aktualnih objava na portalima i društvenim mrežama − učenike podijelite u parove i neka svatko izdvoji tri objave koje u njemu izazivaju najveći strah i tjeskobu. Pitajte ih smatraju li da je o strahovima dobro javno razgovarati ili ih je bolje potiskivati i držati u sebi te koje su moguće posljedice takvog ponašanja na živote ljudi. Neka navedu neke likove iz lektirnih ili drugih djela koje su čitali te za koje smatraju da su se bojali i da im je strah upravljao sudbinom, a s druge strane neke junake za koje smatraju da su hrabri i da su se uhvatili u koštac sa svojim strahovima (primjerice Odisej, srednjovjekovni vitez, neki od aktualnih superjunaka...). Problematizirajte i obrnutno − hrabrost i određenje hrabrosti − po čemu su klasični junaci neustrašivi − znači li to da ne poznaju strah ili su pronašli način kako da se s njime nose, suočavaju i tako ga nadvladaju... Raspravu možete povezati s predmetom Psihologija te ishodima međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te Zdravlje.
Izdvojene motive povežite s atmosferom romana Kiklop i naslovnim junakom. Pronađite u romanu ulomak koji izravno tematizira strah i uočite poveznice s prethodnim tekstovima. Neka učenici među odabranim objavama i vijestima izdvoje one za koje smatraju da bi najviše uznemirivale Melkiora, uz objašnjenje. Neka izdvoje i po njihovu mišljenju tri najveća Melkiorova straha te zatim komentiraju njegove taktike nošenja sa strahom. Potom organizirajte grupnu intervenciju − pomozite Melkioru u suočavanju s vlastitim strahovima. Zadajte učenicima neka oblikuju neke ključne savjete koje bi uputili Melkioru u obliku glasovne ili pisane poruke u vezi s tim kako da se lakše nosi sa strahovima. Poruku je moguće jednostavno snimiti u aplikaciji za komunikaciju, primjerice Flipgrid.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Stvorite sigurno i podržavajuće okruženje koje će učenicima pomoći da se otvore i podijele svoje strahove. Pokažite iskreno zanimanje za ono što učenici imaju reći. Aktivno slušanje uključuje postavljanje pitanja, ponavljanje ključnih pojmova i pokazivanje empatije. Potičite ih da detaljno opišu svoje strahove i osjećaje. Pokažite razumijevanje i suosjećanje prema učenikovim strahovima. Ponekad može biti korisno podijeliti vlastita iskustva, kako biste pokazali da razumijete kako se osjećaju.
Učenicima s teškoćama može biti korisno da se koriste vizualnim pomagalima poput crteža, slika ili simbola, kako bi izrazili svoje strahove. Vizualni predlošci mogu pomoći učenicima da bolje artikuliraju svoje osjećaje.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navednim digitalnim alatom: Flipgird. Izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zainteresiraniji učenici neka istraže, u korelaciji s predmetom Psihologija, neke od fobija za koje smatraju da najčešće pogađaju suvremenog čovjeka te načine koje struka preporučuje za uspješnije nošenje s njima i njihovo preveniranje. Ako žele, spoznaje mogu prezentirati razredu.
Podijelite učenike u pet grupa od kojih svaka iz različitih perspektiva nastoji osvijetliti portret glavnoga junaka – odnos prema ženama, odnos s „Braćom“, prostori kojima se kreće, zamišljena priča o brodolomcima, citati glavnog lika iz tekstova domaće i svjetske literature.
Grupe nastoje aktualizirati kontekst – prva grupa komentira muško-ženske odnose u romanu iz perspektive međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te pokušava pronaći suvremene pandane ženskim likovima pobliže određujući njihovu motivaciju –navode najpopularnije, najlajkanije i najpoželjnije osobnosti na društvenim mrežama te pojašnjavaju uzroke i posljedice njihove popularnosti. Materijale dijele na zidu alata Padlet – ondje je moguće objavljivati aktualne priloge sa svemrežja i zajednički ih komentirati otkrivajući poveznice s likovima iz djela.
Druga grupa komentira prijateljske odnose u romanu, nastojeći slojevitije protumačiti motivaciju likova i aktualizirajući je primjerima iz svakodnevice – potrebno je povezati socijalni kontekst i prostore romana sa suvremenim situacijama, usporediti načine zabavljanja u vrijeme Parampionske braće i danas, kao i pronaći slične urbane prostore u suvremenom Zagrebu ili drugim europskim i svjetskim metropolama. Kao i prethodna i ova grupa može dijeliti primjere na zidu alata Padlet (fotografije, videomaterijale i druge sadržaje) te ih ondje i međusobno komentirati nastojeći ih povezati sa situacijama u romanu.
Treća grupa može se usredotočiti na prigodnu glazbenu podlogu za koju smatra da bi najbolje odgovarala pojedinim dijelovima romana – može, primjerice, pronaći i predložiti top-ljestvicu aktualnih hitova koje bi pronudili Maestru i družini kao glazbenu kulisu njihovim druženjima, kao i glazbu koja bi ilustrirala Melkiorovo raspoloženje u drugim, intimnijim situacijama u romanu.
Četvrta grupa promišlja o temeljnim motivima Melkiorove drame o brodolomcima u suvremenom kontekstu kulta tijela i tjelovježbe, kao i izrazite suvremene posvećenosti vanjskom oblikovanju mišićja. Ako su raspoloženi, učenike možete uputiti na to da likovima na zamišljenom otoku pridruže i neke popularne mrežne osobnosti promišljajući o njihovu statusu u opisanoj situaciji u zamišljenoj Melkiorovoj drami – kako bi se u njoj snašli prema nekoj hijerarhiji vrijednosti koju njeguju i propagiraju na mreži. Problematizacija se može povezati s ishodima međupredmetne teme Zdravlje, kao i vrijednosni sustav – promišljajući o odnosu vanjštine i psiholoških osobina likova. I treća i četvrta grupa materijale dijele i komentiraju u istom alatu kao i prethodne, u digitalnom alatu Padlet.
Zadnja (peta) grupa izdvaja neke citate i reference na druga (umjetnička) djela koje navodi Melkior, nastojeći im dati kontekst i protumačiti ih sa ciljem slojevitije karakterizacije glavnog junaka. Može ih okupiti ili u zajedničkoj digitalnoj bilježnici (OneNote) pa ih potom podijeliti i zajednički pročistiti. Potom, žele li, mogu na istom mjestu prikupiti i najčešće omiljene fraze i izraze najpopularnijih mrežnih junaka (influensera, jutubera) i citate po kojima su poznati. Uspoređujući ih nastoje zaključiti o likovima na temelju njihove govorne karakterizacije.
Svaka grupa ima zadatak odabrati jedan digitalni alat koji smatra najpogodnijim za predstavljanje svoga istraživanja i interpretativnoga rada gdje će objediniti spoznaje i, svaka iz svoga kuta, karakterizaciju glavnoga junaka nastojati učiniti što slojevitijom. Prema odabranom tematskom kompleksu mogu se odlučiti za vizualnu prezentaciju (predlažemo digitalni alat Canva), a žele li, mogu se odlučiti za stvaralačko predstavljanje montirajući, primjerice, odabrane fotopriloge s odabranom glazbenom podlogom, za što preporučujemo vrlo intuitivan alat Kizoa.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Osigurajte da učenik ima jasan način komunikacije s ostalim članovima grupe. Potičite timski rad i suradnju među učenicima. Potaknite svijest o različitostima i stvaranju inkluzivnog okruženja. Podupirite učenike u tome da se međusobno pomažu i prepoznaju i cijene jedinstvene talente i perspektive svakog člana grupe. Osigurajte pristup prilagođenim materijalima i resursima koji odgovaraju učenikovim sposobnostima. To može uključivati jednostavnije ili složenije zadatke, vizualna pomagala ili alternativne načine izražavanja znanja. Pomozite učenicima da postave ciljeve za grupni rad i redovito pružajte povratne informacije o njihovu napretku. Pohvalite njihove uspjehe i identificirajte područja koja zahtijevaju dodatnu podršku. Učenici s teškoćama mogu se suočiti s emocionalnim izazovima tijekom grupnog rada. Pružite im podršku u upravljanju emocijama, rješavanju sukoba i razvoju socijalnih vještina. Ako je potrebno, dodijelite učeniku posebnu ulogu unutar grupe koja će mu pomoći u tome da se osjeća uključenima i doprinese zajedničkom cilju.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima Padlet, OneNote, Canva i Kizoa.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zainteresiranijim učenicima zadajte da osmisle turističko vodstvo Zagrebom i to najčešćim prostorima kojima se kretao Melkior. Prostore moraju izravno povezati s citatima iz romana te pripremiti prigodne dramatizacije u eksterijerima ili interijerima.
Podijelite razred u pet grupa te u oblaku ponudite odabrane ulomke Homerove Odiseje, ulomke iz Sofokla i Euripida, Shakespearea, Krleže te Dostojevskog. Svaka grupa odabire jedan ulomak te ga nastoji dovesti u konkretnu vezu s kontekstom romana prema vašim uputama i smjernicama. Grupe javno u razredu predstavljaju ulomak te ga tumače u kontekstu djela.
Potom odabiru njima najsmješnije dijelove Marinkovićeva romana, nastojeći detektirati na koji se način u njima ostvaruje humor. Izdvajaju obilježja smiješnoga, stilske postupke i sve bilježe u zajednički dokument. Pomnije analiziraju pripovjedača i osobitosti njegova izraza. Jedan član svake grupe uočeno dijeli u zajedničkoj razrednoj grupi, popisujući pojašnjenja i primjere, oblikujući umnu mapu napravljenu alatom Popplet koju će odabrani član ostalih grupa dopunjavati njihovim uočenim obilježjima.
Nakon toga svaka grupa prerađuje izvorni predložak (odabrani ulomak) pretvarajući ga u tekst pripovijedan stilom Marinkovićeva pripovjedača. Ulomke će potom objaviti u razrednom portfoliju, oblikovanom alatom Mahara, te će ih ostale grupe moći dorađivati čineći svojim intervencijama tekst što više „marinkovićevskim“.
Uživivši se u perspektivu i stil Marinkovićeva pripovjedača, na isti je način potrebno pokušati komentirati neku od aktualnih tema, trenutno gorućih na društvenim mrežama, pri čemu se učenici mogu poslužiti digitalnim alatom Tricider. Zauzevši ironičan i pomalo ciničan stav, svaka grupa odabire njima relevantan aktualan problem i osvrće se na njega nastojeći to učiniti u marinkovićevskom duhu, nastojeći oponašati njegov izraz. Poželjno se pritom koristiti i nekim referencama na, primjerice, lektirne, popkulturne ili druge medijske tekstove.
Komentar grupe mogu objaviti u formi podcasta – kao dijalog koji mogu snimiti videokamerom te montirati u alatu Kizoa ili pak kao vlog koji će objaviti u portfoliju.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Različiti učenici mogu imati različite razine razumijevanja humora. Prilagodite pristup svakom učeniku prema njegovim sposobnostima i interesima. Neki učenici možda trebaju više vremena i ponavljanja kako bi razumjeli humor, a drugima možda treba više konkretnih primjera.
Vizualna pomagala, poput ilustracija ili karikatura, mogu biti korisna sredstva za pomoć učenicima da shvate humor, cinizam ili ironiju. Vizualne prikaze možete upotrijebiti kako biste ilustrirali koncepte ili s pomoću njih stvorili dijaloge u kojima se koriste različiti oblici humora.
U grupnom radu dajte jasnu ulogu i zadatke učeniku s teškoćama. Osigurajte mu i dovoljno vremena za izvršavanje zadataka.
Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Kizoa, Mahara i Popplet. Ako je potrebno, izradite pisane ili slikovne upute za njihovu upotrebu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Ambiciozniji učenici mogu istražiti popularne komentatore u klasičnim analognim ili suvremenijim audiovizualnim digitalnim medijima te pokušati pronaći onog za kojeg smatraju da ima naviše stilskih sličnosti s Marinkovićevim pripovjedačem. Usporedbu mogu predstaviti u obliku prezentacije na kojoj će izdvojiti osobitosti potkrijepljene konkretnim primjerima.
Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Marinković, R. (2008). Kiklop. Zagreb: Školska knjiga
Nemec, K. (2003.) Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.