Nakon obrade sadržaja o potencijama i računanju s njima razgovarajte s učenicima koja je uloga zakona u nekom društvu. Moramo li ih se pridržavati? Koje su posljedice kršenja zakona? Kako se donose zakoni u Republici Hrvatskoj? Prikažite im dijagram zakonodavnog postupka iz interaktivnog sadržaja “Donošenje zakona”. Najavite da će i oni smišljati zakone, ali da će to biti matematički zakoni. Razred će predstavljati sabor pred koji će se iznositi zakoni i o njima će se glasovati.
Podijelite razred u četiri tima koji će predstavljati klubove zastupnika.
Tim izabire ime i dodjeljuje uloge: voditelj kluba (potiče članove tima na aktivno uključivanje u rješavanje problema, potiče suradnju, rješava sukobe unutar tima, donosi odluku ukoliko postoji više ideja oko kojih se tim ne može dogovoriti), koordinator (koordinira članove tima kako bi učinkovit način došli do cilja), kreativac (izvor ideja i i kreativnosti u timu), promatrač (realan, logičan, objektivan i brine se o kvalitetnom donošenju odluka), izvršitelj/i (provodi/provode odluke).
Tim predstavlja klub zastupnika koji piše zakon o poštivanju pravila potenciranja realnih brojeva s cjelobrojnim eksponentom.
Tim1 zadužen je za množenje i dijeljenje potencija jednakih baza, Tim 2 za množenje i dijeljenje potencija jednakih eksponenata, Tim 3 za zbrajanje i oduzimanje potencija, Tim 4 za potencije s negativnim eksponentom i potenciranje potencija. Tim 5 predlaže zakonitost suprotnu matematičkim pravilima o množenju i dijeljenju potencija jednakih baza te potenciranju potencija.
Svaki tim popisuje pravila koja postaju napisani zakon. Dodjeljuje se naziv zakona i navodi njegov sadržaj (pr. Zakon br. 1: Potencije s istom bazom množimo tako da baza ostaje nepromijenjena, a eksponenti se zbrajaju.).
Nakon napisanih zakona vođe timova predlažu ga predsjedniku sabora, a to možete biti vi. Predsjednik sabora prosljeđuje zakon na prvo čitanje. Slijedi rasprava i glasovanje. Moguće je da zakon bude nepotpun, tj. saborski zastupnici mogu predložiti amandmane kojima bi se nadopunio zakon. Nakon svih izmjena zakon ponovo ide na glasovanje, postaje valjan i pridržavat će ga se članovi tog razrednog odjela kao i njihov nastavnik. Provedite raspravu i glasovanje koristeći se digitalnim alatom Tricider.
Na kraju razgovarajte s razredom o novim zakonima koji su doneseni i saznajte što misle o demokratskom postupku. Tim 5 predložio je zakon suprotan matematičkim pravilnostima. Raspravite o tome kako demokracija dozvoljava da se i nešto suprotno logici usvoji i nametne kao zakon. Ako se takav zakon prihvaća i provodi u društvu, može li se to odnositi i na donošenje zakona u matematici, zašto je u društvu teško donijeti zakone koji će svima biti korisni, postoji li bolji model donošenja zakona od demokratskog?
Nakon rasprave zadužite predsjednika razreda da zapiše sve zakone i objavi poveznicu u vašoj razrednoj grupi.
Tijekom postavljanja pitanja za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije ili učenike s oštećenjem sluha ona trebaju biti kratka i jasna, trebaju zahtijevati kratke odgovore i unaprijed zaokupiti učenikovu pažnju. Nije poželjno upotrebljavati iznenadna pitanja, otvorena pitanja (pr. „Reci mi sve što znaš o...“), dvosmislene poruke ili igre riječima. Dobro je da učenik s teškoćama unaprijed zna temu rasprave. S učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) izbjegavajte čitanje naglas (osim ako učenik ne izrazi želju). Nakon učioničke rasprave učenik s teškoćama treba dobiti pitanja i odgovore na pitanja o kojima se raspravljalo tijekom rasprave. Tijekom rada u timu važno je da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio grupe kao pasivni promatrač. Važno je da aktivnosti budu smislene i dostupne za izvedbu svakom učeniku u radnoj grupi. Učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti potrebne su strukturirane situacije i jasne granice jer ih sami ne mogu postaviti. Učenicima s oštećenjima vida važni dijelovi vizualnog sadržaja mogu se i opisati kako bi bolje vizualizirali ono što slušaju i u čemu sudjeluju. Sve što se promatra, prethodno treba biti pojašnjeno, kao i tijekom timskog rada na digitalnom alatu.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici nastavljaju u timu razradu sankcija za kršenje zakona donesenih u razrednom saboru. Sankcije moraju biti jasne i nedvosmislene. Uputite učenike da pokušaju predvidjeti što više mogućnosti kršenja svakog donesenog matematičkog zakona.
Izradite anketu u digitalnom alatu Google obrasci kojom ćete istražiti stajalište učenika o presudi Mersaultu za ubojstvo Arapina u romanu "Stranac" Alberta Camusja. Odredite vrijednosti u anketi prema Lickertovoj skali u pet stupnjeva - od "potpuno je primjerena" do "potpuno je neprimjerena". Prikupljeni individualni odgovori omogućit će učenicima usporedbu početnih stajališta i vrijednosti o kojima će, nakon objave rezultata ankete, ukratko raspraviti u četveročlanim grupama. Svoja će stajališta potkrijepiti argumentima iz osobnog iskustva i na temelju prethodnoga znanja. Svakako se vratite anketi na kraju aktivnosti da učenici mogu usporediti svoja početna stajališta sa stajalištima koje će imati nakon proučavanja izabranih odredbi Kaznenoga zakona RH.
Svaka grupa čita odredbe Kaznenog zakona RH koje se odnose na počinitelje ubojstva (Glava deseta, točke 110 - 113). Unutar grupe učenici analiziraju Mersaultov zločin u ulozi sudaca porotnika. Pronalaze koja odredba zakona odgovara počinjenom djelu, na temelju prikupljenih dokaza i potkrepe iz romana predlažu presudu.
Na kraju aktivnosti izabrani porotnik čita "presudu" svoje grupe drugim učenicima, uzimajući u obzir moguće prigovore i suprotna mišljenja, opovrgavajući ih prikupljenim dokazima iz književnoga teksta. Prikupljene se presude uspoređuju i pronalaze se sličnosti i razlike među njima s ciljem uočavanja važnosti zakona, ali i odgovornosti njegova stručnog tumačenja što je zadaća školovanih sudaca. Učenici na kraju ponovno komentiraju rezultate uvodne ankete i uspoređuju dobivene rezultate prije i nakon sudjelovanja u aktivnosti suđenja u ulozi sudca porotnika.
Uputno je brinuti se o interesima učenika s teškoćama pri izradi ankete u digitalnom alatu i njezinom ispunjavanju kao i o dostupnosti prikupljanja podataka te dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Dobro je organizirati rad u paru pri obradi podataka i uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku u skladu s vrstom opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama). Važno je da aktivnosti budu smislene i dostupne za izvedbu svakom učeniku u grupi. Tijekom rada u grupi i analiziranja potrebno je pripremiti kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti njegovo razumijevanje, ako je potrebno, može se razdijeliti po koracima. Važno je da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u aktivnostima te da nikako ne bude dio grupe kao pasivni promatrač. Uputno je planirati zadatke tako da se izmjenjuju lakši i teži zadatci, da ih učenik može pratiti jer se zna dogoditi da učenici zastanu na težem zadatku i tako ne uspiju riješiti druge zadatke koje možda znaju, a slijedili su iza težeg zadatka. Važni dijelovi vizualnog sadržaja mogu se učenicima s oštećenjima vida i opisati da bi što bolje vizualizirali ono što slušaju, odnosno ono što se u grupi čita i analizira. Sve što se promatra, prethodno treba biti pojašnjeno. Poželjno je imati svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je imati čitač ekrana.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici istražuju razlike između hrvatskoga i američkog pravosudnog sustava pri donošenju presuda. Pripremite učenicima moguće izvore u kojima mogu pronaći tražene podatke (npr. pregledni rad Antonija Hardta objavljen na Hrčku). Uspoređuju ulogu sudaca porotnika u donošenju presuda pri teškim kaznenim djelima u oba sustava. Rezultate svojega istraživanja prikazuju usporednom infografikom izrađenom u Canvi.
Aktivnost provedite u sklopu nastavne jedinice "Totalitarni režimi". Potražite na mrežnim stranicama fotografije dvaju političkih propagandnih plakata - jedan iz suvremenog doba, a jedan iz razdoblja totalitarnih režima. Prikažite fotografije u digitalnom alatu Mentimeter (Word cloud). Učenici će pristupiti alatu i upisati svoje asocijacije na obje fotografije.
Razgovorom analizirajte učeničke odgovore. Potaknite ih na uočavanje političkih poruka, pristranost/nepristranost takve vrste medija i na način prikaza političke osobe.
Za nastavak aktivnosti potrebno je izraditi ploču u digitalnom alatu Canva sličnu onoj za “Čovječe, ne ljuti se” na kojoj će se nalaziti polja za kretanje u dvije boje. Za igru su potrebne figurice i igraća kocka. Podijelite učenike u grupe. Nakon bacanja kocke učenici se kreću po ploči. Učenik izvlači kartice i čini što mu je zadano. Kartice se izrađuju u dvije boje - na jednima se nalaze zadatci po demokratskom načelu, a na drugima po totalitarnom. Učenik izvlači karticu u boji polja na kojem se zaustavio nakon bacanja kocke. Primjeri zadatka s kartice: jedan od članova grupe tvoj je politički neistomišljenik, odaberi ga i vrati se na početak igre ili dvotrećinskom većinom odaberite vodećeg člana grupe i on je time sljedeći na potezu. Procijenite nakon koliko krugova učenici završavaju s igrom. Potaknite učenike na uočavanje razlika između zadataka na karticama i iznošenje vlastitog mišljenja o vlastitom napredovanju slijedeći jedan ili drugi tip zadatka.
Učenici će zatim pojedinačno u digitalnom alatu Pixton izraditi strip kojim će prikazati jedan od zadataka iz ranije igre. Primjeri situacija koje se mogu prikazati stripom: politički progon neistomišljenika, izglasavanje zakona dvotrećinskom većinom u Saboru, cenzura medija i sl. Učenici će stripom prikazati konkretnu situaciju unutar demokratskog ili totalitarnog režima i iskazati svoje mišljenje o tome.
Učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati važne dijelove vizualnog sadržaja kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju i fotografije koje ostali učenici promatraju. Sve što se promatra, prethodno treba biti pojašnjeno. Za učenike s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti dobro je predvidjeti etapne upute za dogovorenu aktivnost koju mogu obavljati, uvijek uz provjeru razumijevanja. Tijekom igre potrebno je strukturirati situacije i postaviti jasne granice jer ih sami ne mogu postaviti. Ako učenik u igri i u radu s karticama pogriješi, uvijek pokažite što i kako treba činiti ili mu pomozite da dođe do rješenja, pohvalite ga ako u tome uspije. Za rad u digitalnom alatu i izradi stripa uputno je voditi brigu o interesima učenika i dostupnosti podataka (učenici s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima). Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka. Nastavnik je taj koji će točno odrediti ulogu učenika s teškoćama (u skladu s onim što nastavnik procijeni da učenik može) i tako osigurati njegovo aktivno sudjelovanje u grupi, a ne samo njegovu pasivnu ulogu. Za svakog učenika s teškoćom potrebno je predvidjeti ulogu koju će imati pri izradi stripa u skladu s njegovim sposobnostima i ograničenjima (npr. priprema podataka, pronalaženje aplikacija, crtanje itd.).
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranci Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka učenici simuliraju sjednicu Sabora na kojoj će donijeti zakon od važnosti za učenike. Svaka grupa učenika osmislit će ime kluba zastupnika i predložiti zakon prema vlastitim interesima. Grupe čitaju svoje prijedloge zakona, a zatim se o njima raspravlja. Učenici/zastupnici pristupaju glasovanju, a zakon koji dobije potporu dvije trećine zastupnika, izglasan je i stupa na snagu. Za glasanje se može upotrijebiti mrežni alat GoSoapBox koji sadrži funkcionalnosti klikera s mogućnošću prikupljanja povratnih informacija u realnom vremenu.
Zakonipropis, Kazneni zakon (6. 5. 2020.)
Rolf Gollob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger (ur.) (2010) Obrazovanjem do demokracije. Metodički priručnik za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Vijeće Europe. (19. 6. 2020.)
GOOD Inicijativa, Ah, ta demokracija (19. 6. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.